utf 8 Studija izvodljivosti s analizom tro kova i koristi.pdf

GRAD OTOK

STUDIJA IZVODLJIVOSTI S ANALIZOM
TROŠKOVA I KORISTI ZA PROJEKT
„VRATA SPAČVANSKOG BAZENA – Izgradnja i
opremanje Bioekološko-edukacijskog centra Virovi“
Otok, travanj 2017.

1
Sažetak
1.1  Trenutno stanje
Područje Grada Otoka raspolaže brojnim turističkim potencijalima: prirodnim ljepotama, hrastovim
šumama,  očuvanim  ruralnim  područjem,  kulturnim  vrijednostima  i  bogatom  folklornom  baštinom.
One predstavljaju temelj za razvoj različitih oblika kontinentalnog turizma kao što su lovni, ribolovni,
izletnički, ruralni, aktivni i drugi moderni oblici turizma. Iako počeci razvoja turizma na ovom području
sežu  u  70-e  godine  20.  stoljeća  po  uzoru  na  austrijski  i  slovenski  seoski  turizam,  do  danas  ova
gospodarska grana nije adekvatno razvijena i nema veće značenje za lokalnu zajednicu i gospodarstvo.
Nedostatak se prije svega vidi u nedostatku smještajnih kapaciteta za prihvat posjetitelja. Grad Otok
je prepoznao vlastiti turistički potencijal te je započeo s provedbom projekata usmjerenih na izgradnju
turističke  infrastrukture  i  jačanje  lokalne  turističke  ponude  među kojima  se  ističe  projekt  uređenja
poučnih staza Virovi i Lože koji je dovršen tijekom 2016. godine.
Posebni rezervat šumske vegetacije Lože pod zaštitom je od 1975. godine. Prostire se na površini od
100 ha i jedan je od zadnjih ostataka nekadašnjih nepreglednih slavonskih šuma. Na području ovog
rezervata  nalazi  se  stara  slavonska  hrastova  šuma  sa  stablima  impozantnih  dimenzija  (neka  visoka
preko 40 m). Osim hrasta lužnjaka, javljaju se grab, klen, poljski jasen, žestilj, vez i nizinski brijest i dr.
U rezervatu nisu dozvoljene radnje koje bi mogle narušiti njegova svojstva (branje i uništavanje biljaka,
uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici
privrednog i drugog korištenja i sl.). Rezervat je prvenstveno namijenjen znanstvenim istraživanjima,
te edukaciji učenika i studenata. U njemu je postavljena trajna ploha u okviru programa UNESCO-a -
MAB (čovjek i biosfera). U rezervatu je ovakav režim zaštite potrebno provoditi do 200 godina starosti
sastojina, a ako bude zadržao današnju vitalnost moguće je zaštitu i produžiti. U rezervatu je moguće
vršiti sanitarnu sječu - uklanjanje sušaca, vjetroloma i vjetroizvala.
Lokalitet Virovi, uz Lože, drugo je područje na kojem se provodi predmetni projekt, a koji je također
dio Spačvanskog bazena, područje ekološke mreže Natura 2000, i to:
•  Područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000006 Spačvanski bazen;
•  Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001414 Spačvanski bazen.
Radi se o području dijela vodotoka istoimene rječice koja ima značajke močvare. Konkretno, područje
Virova  obuhvaća  dio  vodotoka  rječice  Virovi  s  lijeve  i  desne  obale  od  mosta  kod  šume  Lože,  pa
nizvodno do izlaska iz šume kod gospodarske jedinice Slavir. Virovi skupljaju vodu iz šuma u području
Bošnjaka i Otoka. Dugi su 18.380 m, široki oko 60 m, dubine 2-7 m, no u biološki najinteresantnijim
zonama Ralje i Živačine širina im iznosi i više od 100 metara.
Na području posebnog šumskog rezervata Lože već je proveden projekt izgradnje poučne šumske staze
„Virovi i Lože“ kroz koji su uređene šumske staze u duljini pet kilometara. Infrastruktura na poučnoj
šumskoj stazi ne mijenja osobine zbog kojih je proglašena zaštita područja i namijenjena je edukaciji
posjetitelja s informacijsko-edukacijskim pločama i konstrukcijama, klupama, putokazima, sjenicama,
platoom razgledišta i promatračnicom za ptice. Kroz projekt je na poseban način obilježena i jedne od
atrakcija područja – najviši hrast u Europi.
Same  poučne  staze  nisu  dovoljne  da  privuku  veći  broj  posjetitelja  jer  ne  postoji  prateća
infrastruktura, ne postoje drugi sadržaji, niti posjetiteljski centar. Stoga je nužno pristupiti daljnjem
razvoju odredišta koje u postojećem obliku ne generira nikakve prihode.
1.2  Planirani ciljevi
Opći cilj: Unaprijediti valorizaciju prirodne baštine novim turističkim sadržajima kako bi se unaprijedio
društveno-gospodarski razvoj u istočnoj Slavoniji.
3

Specifični ciljevi:
1.  Održivo  korištenje  prirodne  baštine  Lože  i  Virovi  te  njihova  posjetiteljska  i  gospodarska
valorizacija
2.  Unaprijediti znanja i podići svijest šire javnosti o značaju i vrijednosti spačvanskih šuma kao
prirodne  baštine  kroz  razvoj  infrastrukture,  edukacijskih  sadržaja  i  modela  upravljanja
odredištima prirodne baštine Virovi i Lože.
Predmetnim  projektom  „VRATA  SPAČVANSKOG  BAZENA“  –  Izgradnja  i  opremanje  Bioekološko-
edukacijskog  centra  „Virovi“  turistički  će  se  valorizirati  odredišta  prirodne  baštine  Lože  i  Virovi  te
stvoriti  preduvjeti  za  njihov  održiv  razvoj,  a  što  će  u  konačnici  doprinijeti  unapređenju  društveno-
gospodarskog razvoja u istočnoj Slavoniji.
Ciljevi projekta u cijelosti doprinose ciljevima i mjerljivim pokazateljima Poziva na dostavu projektnih
prijedloga.  Projektnim  će  se  aktivnostima  izgraditi  i  opremiti  moderni  posjetiteljski  centar  koji  će
svojim sadržajima doprinijeti prije svega porastu očekivanog broja posjeta odredištu prirodne baštine.
Brojni edukativni i interpretativni sadržaji koji će se provoditi za vrijeme provedbe projekta ali i nakon
dovršetka  provedbe,  doprinijet  će  značajno  unapređenju  javne  svijesti  o  važnosti  očuvanja
bioraznolikosti  spačvanskih  šuma.  Brojni  sadržaji,  atraktivni  multimedijalni  koncept  promocije
prirodne  baštine  i  smještajni  kapaciteti  koji  će  se  stvoriti  kroz  provedbu  projekta  ponudit  će  se
posjetiteljima  kroz  pažljivo  osmišljenu  medijsku  i  turističku  promociju.  Sve  projektne  aktivnosti
doprinijet će tome da će dvije godine nakon provedbe projekta 8.400 posjetitelja godišnje posjetiti
odredište prirodne baštine Lože i Virovi te da će njih najmanje 5.200 biti educirano o značaju prirodne
baštine i potrebi njezinoga očuvanja.
Pored navedenog, provedba projekta doprinosi ostvarenju i drugih specifičnih ciljeva poput:
•  Povećanja turističke i gospodarske konkurentnosti na lokalnoj razini;
•  Smanjenja stope nezaposlenosti;
•  Uključivosti  marginaliziranih  društvenih  skupina  (žena,  invalida,  djece  s  poteškoćama  u
razvoju);
•  Razvoja cjeloživotnog učenja;
•  Podizanja svijesti o važnosti očuvanja prirodne baštine i bioraznolikosti;
•  Očuvanja okoliša i podizanja svijesti o važnosti održivog razvoja;
•  Razvoja udruga civilnog društva
1.3  Opis projekta
S  ciljem  bolje  valorizacije odredišta  prirodne  baštine  Lože  i  Virovi  te  kao  logičan  nastavak  projekta
kojim su uređene poučne staze kroz Virove i Lože, u sklopu predmetnog projekta provode se sljedeće
aktivnosti:
•  Analizi sektora eko-turizma i osmišljavanju dugoročne strategije poslovnog razvoja odredišta
prirodne baštine;
•  Uspostavi posjetiteljske infrastrukture (priprema projektne dokumentacije, gradnja centra za
posjetitelje,  opremanje  multimedijalne  dvorane,  postavljanje  putokaza  s  AR  tehnologijom,
postavljanje info ploča, uređenje igrališta);
•  Otvaranju smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta u Centru;
•  Organizaciji edukativnih sadržaja (programi i radionice o zaštiti prirode, upoznavanje biljnih i
životinjskih vrsta, snalaženje u prirodi u školama na otvorenom);
•  Organizaciji posjetiteljskih sadržaja (nabava plovila za prijevoz posjetitelja, nabava opreme za
istraživanje  i  promatranje  prirode,  uspostava  vodenih  i  biciklističkih  ruta  s  pripadajućom
opremom);
•  Promociji odredišta.
4

Navedenim ulaganjem područje Grada Otoka profilirat će se kao vrhunska destinacija ekoturizma koji
predstavlja  jednu  od  najbrže  rastućih  niša  na  turističkom  tržištu,  a  što  se  ogleda  u  kontinuiranom
porastu  broja  posjetitelja  u  različitim  parkovima  prirode,  uključujući  nedaleki  Kopački  rit  (u  2016.
godini zabilježeno je povećanje posjeta od gotovo 30%).
Prilikom brižnog osmišljavanja projektnih aktivnosti u obzir su uzete potrebe svih relevantnih ciljnih
skupina. Stoga će nabavljena oprema te posjetiteljski i edukativni sadržaji biti prilagođeni školskoj i
predškolskoj populaciji, studentima, znanstvenicima, organiziranim turističkim grupama, grupama u
potrazi za team building aktivnostima, obitelji s djecom, rekreativaca i drugih zaljubljenika u prirodu i
aktivan odmor.
1.4  Glavni rezultati studije izvedivosti
Financijska analiza nedvojbeno ukazuje kako je predmetni projekt financijski održiv budući da tijekom
cjelokupnog  referentnog  razdoblja  ima  pozitivan  kumulativ  neto  novčanog  toka.  Iako  uz  diskontnu
stopu od 4% izračunate vrijednosti FNPV[C] od -18.210.591,70 kuna i FRR[C] od -12,95% ukazuju na
neprihvatljivost  ulaganja,  valja  napomenuti  kako  je  riječ  o  projektu  čija  primarna  funkcija  nije
ostvarivanje visoke poslovne dobiti nego financijska održivost i stvaranje pozitivnog razvojnog učinka
za lokalno gospodarstvo i društvo u cjelini. S obzirom da je riječ o društveno i ekonomski korisnom
razvojnom  projektu,  a  sukladno  vrijednostima  financijske  analize,  ispunjeni  su  osnovni  uvjeti  za
sufinanciranje bespovratnim sredstvima Europske unije.
Rezultati  ekonomske  analize  govore  u  prilog  projektu  „VRATA  SPAČVANSKOG BAZENA“.  Naime,  uz
diskontnu stopu od 5% predmetni projekt ima ekonomsku neto sadašnju vrijednost od 4.178.423,06
kn, ekonomsku internu stopu povrata od 9,74% te omjer koristi i troškova (B/C ratio) od 1,24. Prema
tome,  vrijednosti  navedenih  pokazatelja  predmetni  projekt  ne  čine  samo  prihvatljivim,  nego  i
poželjnim s lokalnog i nacionalnog aspekta.
Sukladno  Pravilniku  o  ocjeni  prihvatljivosti  za  ekološku  mrežu,  Grad  Otok  podnio  je  Zahtjev  za
prethodnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Prema Rješenju izdanom od strane
Odsjeka za zaštitu okoliša i prirode, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša
Vukovarsko-srijemske  županije,  zahvat  „Izgradnja  javne  zgrade  –  Bioekološko-edukacijski  centar
Virovi“  prihvatljiv  je  za  ekološku  mrežu  te  nije  potrebno  provesti  Glavnu  ocjenu  zahvata.  Naime,
Odsjek za zaštitu okoliša i prirode utvrdio je da se, s obzirom da je površina koja je predmet zahvata
mala, zadržava postojeća vegetacija te da su sadržaji koji se postavljaju od drveta i zauzimaju male
površine, uz pridržavanje važećih propisa iz područja zaštite okoliša, voda i gospodarenja otpadom,
Prethodnom ocjenom može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na cjelovitost i ciljeve
očuvanja područja ekološke mreže.
Osim  toga,  valja  napomenuti  kako  zbog  korištenih  građevinskih  materijala  objekt  Bioekološko-
edukacijskog centra predstavlja ogledni primjer održive gradnje.
1.5  Plan i izvori financiranja
Izvore iz kojih će se financirati predmetni projekt predstavljaju bespovratna sredstva iz ESI fondova te
sredstva  iz  lokalnog  proračuna.  Sukladno  odredbama  Uputa  za  prijavitelje,  intenzitet  potpore
izračunat je primjenom metode diskontiranih neto prihoda te u konkretnom slučaju iznosi 74,51%.
Stoga  će  od  ukupne  investicije  u  visini  25.582.341,55  kuna,  19.061.794,34  kuna  biti  osigurano  iz
bespovratnih  sredstava  dok  će  se  preostalih  6.520.547,20  kuna  osigurati  iz  lokalnog  proračuna.
Konkretno, u 2017. godini iz bespovratnih sredstava osigurat će se 779.687,60 kuna dok će prijavitelj
osigurati 266.710,98 kuna. Iduće, 2018. godine, iz bespovratnih sredstava osigurat će se 14.278.978,31
kuna dok će Grad Otok  u lokalnom  proračunu osigurati 4.884.469,45  kuna. Konačno, 2019. godine
5

bespovratnim sredstvima osigurat će se 4.003.128,43 kuna, a iz lokalnog proračuna bit će osigurano
1.369.366,78 kuna.
1.6  Vremenski plan provedbe
Sukladno odredbama iz Uputa za prijavitelje o vremenskom horizontu trajanja provedbe projektnih
aktivnosti i prihvatljivosti troškova projekata, predmetni projekt započinje u studenom 2016. godine
stvaranjem  prve  nepovratne  obveze  i  traje  35  mjeseci  sve  do  rujna  2019.  godine  kada  završava
posljednja  projektna aktivnost. S obzirom na trajanje  pojedinih projektnih elemenata, primjetno je
kako je element „Priprema projektno-tehničke dokumentacije i studija“ započeo u studenom 2016.
godine,  a  traje  sve  do ožujka  2019.  godine.  Nadalje,  provedba  projektnog  elementa „Posjetiteljska
infrastruktura  i  sadržaji“  započinje  u  prosincu  2017.  godine  i  traje  sve  do  rujna  2019.  godine,  dok
provedba projektnog elementa „Edukacija i interpretacija“ započinje u studenom 2017. godine te traje
sve do rujna 2019. godine. Provedba projektnog elementa „Promocija i vidljivost“ predviđena je od
rujna  2017.  godine  pa  do  rujna  2019.  godine,  dok  će  provedba  projektnog  elementa  „Upravljanje
projektom“ trajati od listopada 2017. godine do rujna 2019. godine. Konačno, provedba projektnog
elementa „Promidžba i vidljivost“ započet će u listopadu 2017. godine i trajat će do rujna 2019. godine.

6

2
Socio-ekonomski okvir
2.1  Glavne karakteristike socio-ekonomskog okruženja
Geografsko-komunikacijske karakteristike
Grad Otok jedna je od jedinica lokalne samouprave u sastavu Vukovarsko-srijemske županije. Županija
je  prostorna  cjelina  koja  je  na  sjeveru  omeđena  rubovima  Đakovačkog  i  Vukovarskog  prapornog
ravnjaka,  na  jugu  rijekom  Savom  dok  su  zapadna  i  istočna  granica  određene  pejsažnim  razlikama
rubova nizina prema susjednim krajevima. Sjevernu granicu grada Otoka predstavlja vodotok Bosuta
čije  je  korito  paralelno  s  tokom  rijeke  Save.  Za  južni  dio  otočkog  područja,  prema  zavali  Spačve,
karakteristična  su  izrazita  šumsko-močvarna  obilježja.  Zbog  geografskog  smještaja  u  užem  dijelu
panonskog prostora te otvorenosti i nizinskog karaktera prostora, područje grada Otoka u klimatskom
se smislu odlikuje kontinentalnošću.

Slika 1 Geografski smještaj Vukovarsko-srijemske županije i grada Otoka

Izvor: Grad Otok

Zahvaljujući  središnjem  položaju  u  Bosutskoj  nizini,  područje  grada  Otoka  odlikuje  povoljan
geoprometni  položaj.  Naime,  područjem  grada  Otoka  prolazi  jedan  od  glavnih  pravaca  razvoja
Vukovarsko-srijemske  županije.  Riječ  je  o  tzv.  Šokačkoj  magistrali,  poprečnog  smjera,  na  relaciji
Vukovar-Otok-Spačva-Vrbanja-Drenovci-Gunja.  U  komunikacijskom  smislu  područje  Otoka  je  preko
Privlake povezano s Vinkovcima, a preko Vrbanje, Drenovaca i Gunje s BiH. Također, cestovni pravci
od Otoka preko Komletinaca vode do općine Nijemci i dalje prema Srbiji, preko Bosuta do Slakovaca
smještenih  u  općini  Stari  Jankovci,  što  je  najbliži  put  od  Vukovara  te  na  zapadu  do  državne  ceste
Vinkovci-Županja. Pored toga, otočkim područjem prolazi željeznička pruga I. reda na relaciji Vinkovci-
Drenovci-državna  granica-Brčko.  Stoga  ne  čudi  kako  Otok  predstavlja  administrativno  središte  za
susjedne općine (Nijemci, Privlaka, Vrbanja).
Prirodni resursi
7

Najvrjedniji prirodni resursi na području grada Otoka zasigurno su plodno tlo pogodno za bavljenje
poljoprivredom  i  bogate  šume.  Naime,  na  području  Otoka  mogu  se  izdvojiti  četiri  skupine  tala  s
različitim  pogodnostima  za  obradu,  a  na  ovom  području  velike  površine  se  još  uvijek  nalaze  pod
šumama u kojima prevladavaju visokokvalitetne vrste drva poput hrasta lužnjaka, graba i jasena. Na
području grada Otoka nalaze se dva predjela velike prirodne vrijednosti – Virovi i Lože, a valja naglasiti
kako je riječ o lokalitetima u sklopu znatno veće cjeline, odnosno Spačvanskog šumskog bazena.
Hrast lužnjak
Zbog svoje rasprostranjenosti i velikog značaja za stanovništvo, hrast lužnjak (Quercus robur) jedan je
od simbola ne samo otočkog područja nego i čitave Slavonije. Riječ je o listopadnom drvu iz porodice
bukva (Fagaceae) čije deblo ima promjer do 3 metra, a koje može narasti do 40-50 metara visine. Ovo
drvo otporno je na suše, visoke temperature i vjetar, a o njegovoj dugovječnosti govori činjenica da
može doseći starost i do 1500 godina. Hrast lužnjak ima veliku razgranatu krošnju, mekanu tamnosivu
koru,  koja  je  na  vršnim  granama  glatka  i  crvenkastosmeđa,  a  lišće  mu  je  perasto,  tamnozeleno  i  s
kratkim  peteljkama.  Kora  mu  je  u  mladosti  glatka,  oko  dvadesete  do  tridesete  godine  počinje  se
raspucavati,  a  sa starošću postaje  sve  deblja  te  izbrazdana  dubokim  uzdužnim  i  plitkim  poprečnim
brazdama. Drvo hrasta lužnjaka je tvrdo, čvrsto i trajno te je u svjetskim razmjerima poznato kao
„slavonska hrastovina“. S obzirom da hrast lužnjak zahtijeva duboka, glinovita ili pjeskovita, plodna,
pretežno vlažna zemljišta s visokom razinom podzemnih voda, sve do danas ostao je rasprostranjen
na širem području grada Otoka (tj. u području Spačvanskog šumskog bazena). Hrast lužnjak cvjeta u
travnju  i  svibnju,  a  njegovi  cvjetovi oprašuju  se  vjetrom.  Žirovi,  koji  predstavljaju  njegove  plodove,
sazrijevaju tijekom rujna i listopada.

Slika 2 Hrast lužnjak

Izvor: Turistička zajednica grada Županje

Zbog  njihove  veličine  i  značaja,  lokalno  je  stanovništvo  oduvijek  bilo  okrenuto  prema  hrastovim
šumama. Davno prije pojave kršćanstva, hrast je štovan kao sveto drvo zbog čega se uz njega vežu
brojne ritualne i mitološke predodžbe. Tako je hrast kod Slavena bio posvećen bogu Perunu, a pod
njegovim krošnjama vijećali su starješine te prinosili žrtve. Ovaj poseban odnos prema hrastu u svoja
su vjerovanja preuzeli i Kršćani, pa je tako u Slavoniji sve do danas ostao raširen običaj da se na Badnju
noć u kuće unosi gorući komad hrastovog drveta (badanj).
8

U gospodarskom smislu šume hrasta lužnjaka prvo su se upotrebljavale za ogrjev, pašarenje i žirenje.
Naime,  žir  u  hrastovim šumama  u  prošlosti  se  koristio  za  prehranu  stoke,  a  unatoč  velikom  udjelu
alkaloida koji mu daju gorak  i trpki okus, u doba velike gladi nerijetko je služio i za prehranu ljudi.
Međutim,  zbog vrhunske  kvalitete  i  velike  tvrdoće,  hrastovina  je  sve  do  danas  ostala  vrlo cijenjeni
građevinski materijal. Tako se hrastovina primjenjivala ili primjenjuje kao građevinsko drvo, za izradu
željezničkih  pragova,  u  unutrašnjem  uređenju  (za  izradu  podnih  obloga,  stepenica,  namještaja),  za
izradu  bačvi,  a  slavonska  hrastovina  i  dan  danas  je  najdragocjeniji  materijal  u  brodogradnji.  Na
prijelazu iz 19. u 20. stoljeće strane tvrtke u vlasništvu Austrijanaca, Nijemaca, Engleza i Francuza na
licitacijama su kupovale hrastova stabla na panjevima, a pored osnivanja tvornica za preradu drva,
njihovi vlasnici su u Hrvatsku donijeli prvu nogometnu i tenisku loptu. Proizvodi od stare slavonske
hrastovine bili su česti izlošci na svjetskim izložbama. Primjerice, na Svjetskoj izložbi 1900. godine u
Parizu trebao je biti izložen i ogromni trupac hrasta lužnjaka prsnog promjera 260 cm i obujma 65 m3,
no zbog velikih dimenzija nije ga bilo moguće otpremiti željeznicom.
Također, vrijedi istaknuti i brojna ljekovita svojstva koja se vežu uz koru i lišće hrasta lužnjaka. Mlada
hrastova  kora  ima  jaka  adstringentna  (skupljajuća)  i  antiseptička  djelovanja,  a  čak  se  koristi  i  kao
protuotrov teškim metalima i alkaloidima. S druge strane, čaj od mladog hrastovog lišća preporučuje
se  rekonvalescentima,  tuberkuloznim  bolesnicima  te  srčanim  bolesnicima,  Konačno,  kava
pripremljena  od  prženog  žira  djelotvorna  je  kod  malaksalosti,  slabokrvnosti,  nervoze,  nesanice,
kostobolje i rahitisa.
Nekadašnje šume hrasta lužnjaka bile su prašumskog tipa te u potpunosti neuređene i nepristupačne
zbog čega su služile kao sklonište izbjeglicama, hajducima i divljim životinjama. Velike hrastove šume
bile  su  netaknute  sve  do  18.  stoljeća,  a  njihova  intenzivnija  sječa  započinje  nakon  oslobođenja  od
Turaka i s osnivanjem Vojne krajine. U početku su se uglavnom sjekla mlada stabla bliže naseljima zbog
čega su ubrzo u nepristupačnim dijelovima šuma ostala samo stara stabla (stari orijaši). Upravo se na
otočkom području na pašnjaku Čistine uz rub Spačvanskog šumskog bazena nalazi hrast orijaš, koji je
star više  stotina  godina.  Od  polovice  19.  stoljeća  pa sve  do  početka Prvog  svjetskog  rata  dolazi  do
velikih sječa hrasta lužnjaka tijekom kojih je šumovitost Slavonije smanjena sa 70% na 35%. Iako danas
hrast lužnjak tvori ekološki vrlo značajne šumske zajednice koje su stanište brojnih zaštićenih biljnih i
životinjskih vrsta, hrast lužnjak je uz jelu najugroženija vrsta drveća u Hrvatskoj. Naime, šume hrasta
lužnjaka  pogođene  su  sušenjem  koje  je  uzrokovano  neprimjerenim  vodotehničkim  zahvatima,
neodgovarajućom  primjenom  mehanizacije  u  iskorištavanju  šuma,  klimatskim  promjenama,
intenzivnom poljoprivredom i primjenom pesticida te onečišćenjem.
Spačvanski šumski bazen
Prilikom pristupanja Europskoj uniji, jedna od obveza Republike Hrvatske bilo je pripremanje ekološke
mreže  područja  zaštićene  prirode  kao  dijela  Sveeuropske  mreže  Natura  2000.  Prema  prijedlogu
Državnog  zavoda  za  zaštitu  prirode  te  sukladno  Uredbi  o  ekološkoj mreži  (NN  124/13),  Spačvanski
bazen sastavni je dio ekološke mreže Natura 2000:
  Područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000006 Spačvanski bazen;
  Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001414 Spačvanski bazen.
Naime,  riječ  je  o  području  važnom  za  očuvanje  ptica,  ponajprije  crne  rode  (Ciconia  nigra)  te  orla
štekavca (Heliaetus albicila) i orla kliktaša (Aquila pomarina), kao vrsta ugroženih u Europi, ali i drugih
vrsta  poput  škanjca  osaša  (Pernis  apivorus),  sive  žune  (Picus  canus),  crvenoglavog  djetlića
(Dendrocopos medius) i bjelovrate muharice (Ficedula albicollis).

9

Slika 3 Spačvanski šumski bazen - prostor obuhvata europske ekološke mreže Natura 2000

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Zaštićeno područje zauzima više od 40.000 ha i predstavlja najveći šumski bazen nizinskih poplavnih
šuma s hrastom lužnjakom u Hrvatskoj. Šumski kompleks Spačve predstavlja petinu svih lužnjakovih
šuma u Republici Hrvatskoj, a ujedno spada među najveće cjelovite hrastove šume u Europi. Tako je
ona više od dva puta veća od glasovite hrastove šume Fontainbleau u Francuskoj (površine 16.885ha).
Samo područje smješteno je na krajnjem istoku kontinentalne Hrvatske, uz donji tok rijeke Save i uz
granicu s Republikom Srbijom. Spačvanski prostor obuhvaća dio prisavske holocene naplavne bosutske
nizine, koja se postupno uzdiže na jugu prema Savi, a na sjeveru prema Vukovarskom ravnjaku. Šume
hrasta lužnjaka zauzimaju dolinski krajolik nizine i obodne terase. Čitav prostor Spačve bogat je
podzemnom vodom ali i značajnim dotokom površinskih voda. Upravo je zbog intenzivnog dotoka
površinske i podzemne vode omogućen razvoj bujne i bogate vegetacije. Pri tome, veći dijelovi šume
poplavljeni su tek u ekstremnim situacijama.

10

Slika 4 Spačvanski šumski bazen - dio europske ekološke mreže

Izvor: Vukovarsko-srijemska županija

Sam  Spačvanski  bazen  nastao  je  nasipavanjem  prašine  donesene  vjetrom  i  riječnim  nanosima  u
pleistocenu. Tako je nastala ravnica koju su konačno oblikovale erozije većih i manjih rijeka. Geološku
podlogu  predstavljaju  aluvijalni  nanos  zastupljen  u  šljuncima,  pijescima,  zaglinjenim  muljem  te
glinama  i  ilovačama.  Stoga  je  prisutna  velika  heterogenost  u  horizontalnom  i  vertikalnom  profilu,
izražena  izmjena slojeva  različite  granulacije  i  boje od  sive,  sivosmeđe,  smeđe i  crnkaste.  Zato  ovo
zaštićeno područje karakterizira specifičan mikroreljef koji se sastoji od bara, nizina (niza) i uzvisina
(greda). Nize su uže ili šire depresije, koje su samostalne ili međusobno povezane. Za razliku od toga,
grede predstavljaju ocijedite i suše mikrouzvisine. Šume Spačvanskog bazena nalaze se na području u
kojem  prevladava  umjereno  kontinentalna  klima,  a  prema  indeksu  efektivnosti  oborina  pripadaju
subhumidnoj klimi.
Spačva  obiluje  površinskim  i  podzemnim  vodama.  Naime,  riječ  je  o  prirodnoj  retenciji  koja  može
primiti i do 18 milijuna m3 vode za vrijeme visokih vodostaja Save. Od završetka nasipa na Savi 1932.
godine, izostale su i redovne godišnje poplave ovog područja, što je imalo ogromni utjecaj na režim
površinskih i podzemnih voda. Kao najpoznatije rijeke na ovom području ističu se Spačva, po kojoj je
nazvana cjelokupna šuma, Bosut, Studva, Brežnica, Rabra, Lubanj, Koritanj te brojne druge. Ujedno, u
Spačvi se nalaze brojni kanali i bare poput Deš bare, Široke bare, Lovačke bare itd. Općenito, unutar
Spačvanskog šumskog bazena postoje dva sliva:
  Sliv vodotoka Spačve, koja prima manje vodotoke Brižnicu, Koritanj, Lubanj, Virove, Rabru i
Drenovu;
  Sliv vodotoka Studve, koja prima manje vodotoke Smogve i Smogvice.
Područjem Spačvanskog bazena gospodari sedam od dvanaest  šumarija Uprave šuma Vinkovci. Tih
sedam  šumarija  gospodari  s  dvanaest  gospodarskih  jedinica,  od  čega  šumarija  Otok  obuhvaća
gospodarske jedinice Otočke šume i Slavir. Iz Tablice 1 u nastavku može se iščitati kako je prosječna
drvna zaliha svih šuma relativno visoka te iznosi 326 m3 po hektru. Pri tome, prosječna drvna zaliha
kreće se od 116 m3 po hektru u gospodarskoj jedinici Dubovica do 413 m3 po hektru u gospodarskoj
jedinici Kragujna.
11

Tablica 1 Gospodarske jedinice Spačvanskog šumskog bazena
Ukupna
Obrasla
Gospodarska
Drvna zaliha
površina
površina
Etat GP (m3)
Etat PP (m3)
jedinica
(m3)
šuma (ha)
šuma (ha)
Desićevo
2.603
2.493
741.860
106.848
80.392
Debrinja
5.333
4.884
1.743.926
198.273
181.181
Dubovica
1.434
1.385
160.814
26.566
10.056
Kragujna
3.838
3.637
1.501.579
140.303
149.921
Narače
1.682
1.612
519.436
31.822
61.718
Otočke šume
2.591
2.507
786.599
46.899
87.901
Topolovac
3.460
3.280
1.267.274
41.209
136.026
Vrbanjske
8.283
7.867
2.974.543
298.181
273.524
šume
Kusare
3.054
2.927
889.978
31.476
100.162
Trizlovi
1.995
1.897
688.404
57.204
71.119
Rastovo
Slavir
8.623
8.220
3.016.832
324.723
296.418
Kunjevci
2.582
2.582
-
-
-
Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije

S više od ⅔ udjela u drvnoj zalihi, hrast lužnjak je najzastupljenija drvna vrsta u Spačvanskom šumskom
bazenu.  Po  zastupljenosti  ga  slijede  poljski jasen  i obični  grab  s  udjelom od 14%  odnosno 13%.  Za
razliku  od  toga,  udio  mekih  liščara  kao  što  su  lipa,  topola,  crna  joha  i  vrba  iznosi  1,7%  dok  voćke
predstavljaju svega 0,3% drvne zalihe.

Tablica 2 Drvne vrste i drvna zaliha Spačvanskog šumskog bazena
Postotak u odnosu na ukupnu
Drvna vrsta
Zaliha (m3)
zalihu
Hrast lužnjak
9.534.621
67,7%
Bagrem
8.459
0,06%
Bijela topola
6.594
0,05%
Bijela vrba
5.933
0,04%
Brijest niz
2.073
0,01%
Brijest vez
104.472
0,74%
Domaća topola
9.331
0,07%
EA topola
20.320
0,14%
Grab obični
1.876.281
13,3%
Jasen američki
24.692
0,18%
Jasen poljski
1.986.758
14,1%
Joha crna
9.904
0,07%
Klen
226.984
1,61%
Lipa
183.306
1,3%
Obična smreka
130
0,0009%
Orah crni
2.369
0,02%
OTB
43.172
0,3%
OMB
4.666
0,03%
Trešnja divlja
1.039
0,007%
Voćke ostale
42.305
0,3%
Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije

12

Nekadašnje spačvanske šume bile su prašumskog tipa, tj. zbog svoje nepristupačnosti i neuređenosti
predstavljale su pravu divljinu u kojoj su nekoć obitavali vukovi i risovi. Međutim, sredinom 19. stoljeća
dolazi do velikih sječa hrasta lužnjaka, cijenjenog zbog iznimne kvalitete i velikih dimenzija, te koji se
diljem Europe koristio za izradu vrata, prozora, crkvenih krovova. Također, valja napomenuti kako je
nakon izgradnje nasipa na Savi smanjena količina vode koja ulazi u Spačvanski bazen a zbog čega dolazi
do  isušivanja  tla  te  snižavanja  razine  podzemnih  voda.  Međutim,  i  danas  je  ovo  područje  stanište
velikog broja biljnih i životinjskih vrsta od koji su brojne  zaštićene zakonom.

Tablica 3 Zaštićene vrste i stanišni tipovi na području Spačvanskog šumskog bazena
Zona
Natura 2000 vrste i stanišni tipovi
-
Tip 3150
-
Veliki panonski vodenjak
-
Crveni mukač
Vode (bare, vodotoci)
-
Barska kornjača
-
Obalni šaš, mjehurasti šaš, plivajuća
pirevina
-
Orao štekavac, crna roda, vidra
-
Tip 91E0*, 9160, 91FO
-
Jelenak, hrastova strizibuba
-
Orao štekavac, crna roda, orao kliktaš,
škanjac osaš, bjelovrata muharica, siva
Šume
žuna, crna žuna, crvenoglavi djetlić
-
Širokouhi mračnjak
-
Mirisavi dvolist
-
Panonska živorodna gušterica
Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode
Stanišni tip 3150 – prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion je vrlo
rijedak i ugrožen stanišni tip u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća vegetaciju plutajućih i podvodnih biljaka
prirodnih ili umjetnih vodenih tijela (jezera, bare, vodotoci). Specifičan je po velikoj količini razvijenog
fitoplanktona koji vodi daje karakterističnu prljavosivu do plavozelenu boju. Vegetacija Hydrocharition
sastavljena je većinom od slobodnoplivajućih flotanata čiji su listovi na površini vode (vodena leća,
višekorjenska  barska  leća,  rezac,  žabogriz),  dok  se  u  dubljim  vodama  razvija  vegetacija
Magnopotamion  (mrijesnjaci).  Ovaj  stanišni  tip  ugrožen  je  zbog  melioracijskih  zahvata  i  promjene
vodnog režima, ispiranja nutrijenata s poljoprivrednog zemljišta u vodena tijela i prevelike prisutnosti
fitofagnih vrsta riba.
13

Slika 5 Stanišni tip 3150 na području gospodarske jedinice Debrinja

Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Vukovarsko-srijemske županije

Veliki  panonski  vodenjak  (Triturus  Dobrogicus)  –  strogo  zaštićena  vrsta  koja  naseljava  područje
središnje Europe i to nizine rijeka Tise i Dunava. Međutim, zbog hibridizacije s drugim vrstama velikih
vodenjaka,  vrlo  je  teško  odrediti  točne  granice  rasprostranjenosti.  Ova  vrsta  preferira  isključivo
nizinska staništa, uglavnom u poplavnim dolinama rijeka i riječnih sustava. Vodenu fazu života (čak do
6 mjeseci godišnje) provode u sporo tekućim i mirnim dijelovima rijeka, kao i u jezerima, barama i
lokvama. Stoga je ova vrsta specifična po suživotu s ribama što uglavnom nije slučaj kod ostalih vrsta
vodenjaka. Iako može živjeti u predjelima pod ljudskim utjecajem i u blizini urbanih naselja, ubraja se
u vrste koje su osjetljive na promjene staništa.

14

Slika 6 Veliki panonski vodenjak

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša

Crveni mukač (Bombina Bombina) – strogo zaštićena vrsta koja uglavnom preferira toplo vrijeme.
Odrasle žabe su aktivne u temperaturnom rasponu od 10 do 30oC, a jedinke ove vrste vrijeme
uglavnom provodi u vodi ili u njezinoj neposrednoj blizini. Ova vrsta žaba hibernira u mulju ili dnu lokvi
od kraja rujna ili listopada do kasnog ožujka ili travnja. Njihov životni ciklus usklađen je s razdobljima
obilnih padalina, a razmnožavaju se od travnja do kolovoza. Prilikom razmnožavanja jaja uglavnom
polaže u plitke, privremene lokve i na vodenu vegetaciju. Životni vijek ove vrste može biti duži od 10
godina a spolnu zrelost dosežu u drugoj godini života.

Slika 7 Crveni mukač

Izvor: Wikipedija

Barska kornjača (Emys Orbicularis) – strogo zaštićena vrsta koja najčešće nastanjuje stajaćice i sporije
tekućice, premda može živjeti i u bržim vodama ako postoji dovoljno gusta vodena vegetacija. Iz vode
izlazi kako bi položila jaja te spavala zimski san, a ponekad je moguće da se hrani na kopnu. Raznoliku
15

prehranu, uglavnom životinjskog podrijetla čine vodeni beskralježnjaci, vodozemci, ribe, lešine, a ova
vrsta može se hraniti i biljnom hranom. Starije jedinke uglavnom su zaštićene od napada, no mlade
kornjače mogu biti plijenom ptica grabljivica, zvijeri i divljih svinja.

Slika 8 Barska kornjača

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Obalni šaš (Carex Riparia) – biljna vrsta koja uglavnom raste na obalama stajaćih ili sporo tekućih voda
te na povremeno plavljenim, hranjivim i bazama bogatim tresetnim, glinastim i pjeskovitim tlima. Riječ
je o 60-200 cm visokoj, snažnoj biljci s dugim svijetlosmeđim do bjelkastim podzemnim vriježama.
Stabljika joj je uspravna, oštro trobridna, hrapava u području cvata, a ispod njega glatka. Cvat joj je
duži od 40 cm a čini ga 2-6 vršnih muških i 3-5 ženskih klasića. Sama biljka je polusvijetla i pokazatelj
bazičnih, umjereno hranjivih, humusnih mokrih tala. Isušivanje staništa negativno utječe na ovu vrstu.

Slika 9 Obalni šaš

Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Mjehurasti šaš (Carex Vesicaria) – trajnica visoka 30-100 cm sa snažnim podzemnim vriježama.
Stabljika joj je uspravna, oštro trobridna, hrapava u gornjem dijelu te nosi plosnate, oštro hrptaste
listove. Cvat dug 20 cm sastoji se od 2-3 muška i 2-3 ženska međusobno razmaknuta klasića, a ova
biljna vrsta cvjeta u svibnju i lipnju. Mjehurasti šaš je biljka polusvjetla, pokazatelj slabo kiselih, mokrih
tala.
16

Slika 10 Mjehurasti šaš

Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Plivajuća pirevina (Glyceria Fluitans) – trajnica visoka 30-100 cm s dugim podzemnim vriježama. Raste
u stajaćim i tekućim, uglavnom plitkim, vodama, jarcima, izvorima, potocima, malim rijekama te na
pjeskovitim  i  glinastim  tlima.  Glatke  i  gole  stabljike  često  su  polegle  ili  se  koljenasto  uzdižu  dok  je
metlica, duga 10-30 cm, uglavnom jednostrana i ponešto viseća. Ova polusvjetla biljka je pokazatelj
bazičnih, umjereno hranjivih, dušikom bogatih, mokrih tala, a cvjeta od svibnja do kolovoza.

Slika 11 Plivajuća pirevina

Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Orao štekavac (Haliaeetus Albicilla)  –  strogo zaštićena vrsta koja u kontinentalnom dijelu Hrvatske
nastanjuje  velika  močvarna  područja  uz  nizinske  rijeke  i  područja  s  velikim  šaranskim  ribnjacima.
Gnijezdi se u krošnjama visokih starih stabala, a jedan par obično ima nekoliko gnijezda koja koristi
tijekom  godine.  Ova  vrsta  prvenstveno  se  hrani  ribom,  pticama  vodaricama,  sisavcima,  a  često  i
strvinom.

17

Slika 12 Orao štekavac

Izvor: Wikipedija

Crna roda (Ciconia Nigra) – strogo zaštićena vrsta koja obitava u starim, mirnim šumama koje su
bogate vlažnim staništima poput potoka, lokvi, bara, kanala i vlažnih livada. Uglavnom se hrani ribama,
vodozemcima, kukcima i njihovim ličinkama, a u manjoj mjeri sitnim sisavcima, zmijama, gušterima,
račićima i ptićima ptica pjevica. Ova vrsta gradi gnijezdo od granja na velikom starom drveću te ga
oblaže mahovinom, travom i lišćem.

Slika 13 Crna roda

Izvor: Wikipedija

Vidra (Lutra Lutra) – strogo zaštićena vrsta rasprostranjena u nizinskim vodenim sredinama s visokom
produktivnošću ribljih populacija. Osim, dovoljne količine hrane, izabrano stanište mora imati skrivena
područja pogodna za odmor i podizanje mladunaca. Vidre su uglavnom aktivne noću dok preko dana
leže u brlogu pod zemljom ili u skloništu iznad zemlje. Tijekom dana koriste više odmorišta, a na svom
teritoriju vidre trebaju imati i do 30 sigurnih odmorišta koja koriste u različite svrhe. Iako se pretežno
hrane ribama, rakovima i vodozemcima, plijen im mogu biti sitni sisavci i ptice.

18

Slika 14 Vidra

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Stanišni tip 91E0* - predstavlja aluvijalne šume crne johe i jasena koje se poplavljuju na zemljištima
bogatim aluvijalnim nanosima gline te koja su periodično površinski plavljena. Riječ je o stanišnom tipu
koji je tijekom godine najduže izložen djelovanju visokih podzemnih i površinskih voda. Ovaj stanišni
tip zauzima depresije, niže šumske terene i stara korita rijeka u koje se slijeva voda s okolnih viših
područja. Stoga su glavne karakteristike ovog stanišnog tipa specifična mikroreljefna svojstva terena,
režim podzemnih i površinskih voda i nepropusnost tla. Na području Spačvanskog šumskog bazena
ovaj stanišni tip zauzima površinu od 78,92 ha.

Slika 15 Aluvijalne šume na području Spačvanskog šumskog bazena

Izvor: Turistička zajednica općine Nijemci

Stanišni tip 9160 – predstavljaju subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume,
koje se razvijaju na aluvijalnim nanosima gline i ilovače, pijeska i šljunka. Dominantno tlo je pseudoglej,
a prisutna su i tla u kojima započinje oglejavanje. Ukupna površina ovog stanišnog tipa na području
Spačvanskog šumskog bazena iznosi 15.508,59 ha.

19

Slika 16 Stanišni tip 9160 - šuma hrasta lužnjaka i običnog graba

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Stanišni tip 91F0 – predstavlja poplavne mješovite šume u kojima su dominantne vrste iz roda Fraxinus
(jasen), Ulmus (brijest) ili Quercus (hrast). Ovaj stanišni tip formira mozaik između vrsta koje
preferiraju manje ili više vode. Ukupna površina ovog stanišnog tipa iznosi 24.381,50 ha što ga čini
najzastupljenijim u Spačvanskom bazenu.

Slika 17 Stanišni tip 91F0 - nizinska poplavna šuma

Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Jelenak (Lucanus Cervus) – zaštićena vrsta čije tipično stanište predstavljaju kitnjakove kontinentalne
šume, degradacijski stadiji mediteranske makije i submediteranske šikare te veliko područje nizinskih
lužnjakovih šuma. Odrasle jedinke jelenka pojavljuju se u prirodi krajem proljeća i početkom ljeta kada
sa zagrijavanjem površinskih slojeva tla izlaze na površinu. Ženke nakon razmnožavanja odlažu jaja u
tlo pored panjeva ili odumirućih stabala uz sami pridanak i krupnije korijenje. Razvoj do kukuljenja
uobičajeno traje 5 godina, a krajem tog razvojnog ciklusa ličinka u razgrađenom i izjedenom korijenu
formira kokon. Do jeseni u njemu se izlegne odrasla jedinka koja prezimi i na proljeće šeste godine
20

izlazi na površinu. Odrasli se jelenci hrane biljnim sokovima i smolom s oštećenog drveća dok se mlade
ličinke hrane sa sitnijim korijenčićima i podzemnim drvnim dijelovima korijena.

Slika 18 Jelenak

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Hrastova strizibuba (Cerambyx Cerdo) – strogo zaštićena vrsta čije se ličinke razvijaju u drvu hrasta.
Naime, nakon kopulacije, ženke odlažu jaja u pukotine kore živih hrastovih stabala. Ličinke svoju prvu
godinu razvoja provedu plitko pod korom, da bi svoj životni vijek tek sljedeće godine provodile dublje
u  unutrašnjosti  drva.  Potkraj  ljeta  odnosno  početkom  jeseni  treće  ili  četvrte  godine  razvoja  ličinka
izgriza hodnik prema površini drva ali ne izlazi van nego se zakukulji. Ubrzo se izlegne odrasla jedinka
koja prezimi i progriza izletni otvor na kori idućeg proljeća ili ljeta, a stadij odraslog kukca traje 2-5
tjedana.

Slika 19 Hrastova strizibuba

Izvor: Wikipedija

Orao  kliktaš  (Aquila  Pomarina)  –  strogo  zaštićena  vrsta  ptica  selica  koja  se  u  Hrvatskoj  većinom
gnijezdi  u  nizinskim  šumama  ili  područjima  poput  vlažnih  livada.  Gnijezde  se  na  drveću,  obično  uz
rubove  šuma,  a  ponekad  naseljavaju  i  gnijezda  drugih  krupnih  ptica.  Hrane  se  sitnim  sisavcima,
gmazovima, vodozemcima, pticama, kukcima ili čak strvinama. Premda ove obično love pojedinačno,
za zimovanja se skupljaju u jata.
21

Slika 20 Orao kliktaš

Izvor: Wikipedija

Škanjac osaš  (Pernis  Apivorus)  –  strogo zaštićena vrsta koja nastanjuje šumovite  predjele pretežito
mješovite šume koje su u blizini čistina, livada i grmlja. Za gniježđenje mu trebaju sastojine s visokim
stablima, a relativno malo gnijezdo gradi na visini od 10-20 metara. Uglavnom se  hrani ličinkama i
odraslim  osama  i  bumbarima,  a  u  vrijeme  gniježđenja  hrani  se  malim  pticama  i  sisavcima  te
gujavicama. Škanjac osaš je selica koja napušta gnijezdilišta od sredine kolovoza do kraja rujna.

Slika 21 Škanjac osaš

Izvor: Wikipedija

Bjelovrata muharica (Ficedula Albicollis) – predstavlja strogo zaštićenu vrstu ptice selice koja se vraća
iz Afrike u vrijeme kad je većina drugih dupljašica započela gniježđenje i zauzela dostupne duplje. Stoga
su za njih od presudne važnosti šumska područja s dostatnim brojem starih i suhih stabala u kojima
može urediti gnijezdo. Istraživanja u Hrvatskoj su pokazala kako brojnost ove vrste raste s porastom
starosti šume, a od hrastovih šuma naseljavaju samo one starije od 60 godina. Bjelovrata muharica
22

gradi otvoreno gnijezdo u duplji, većinom visoko iznad tla, a pretežno se zadržava u krošnjama. Hrani
se kukcima koje lovi u letu.

Slika 22 Bjelovrata muharica

Izvor: Wikipedija

Siva  žuna  (Picus  Canus)  –  strogo  zaštićena  vrsta  koja  nastanjuje  šume,  drvećem  obrubljene  šume,
šumarke i parkove. Njezina brojnost smanjila se u mnogim zemljama radi intenziviranja šumarstva.
Premda  je  stanarica,  podložna  je  lokalnim  sezonskim  kretanjima.  Radi  se  o  ptičjoj  vrsti  koja  se
uglavnom  hrani  na  tlu  ili  nisko  po  drveću.  Glavnu  hranu  čine  mravi  i  drugi  kukci,  a  također  jede
sjemenske, bobe i voće. Tijekom zime preživljava tražeći kukce skrivene pod korom drveća, a nerijetko
dolazi i do hranilica u vrtovima. Gnijezdi se od travnja do srpnja u dupljama topola, hrasta i bukve.

Slika 23 Siva žuna

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Crna žuna (Dryocopus Martius) – strogo zaštićena vrsta koja najčešće obitava u šumama bukve i jele,
a također nastanjuje čiste bukvine  i ostale  listopadne šume. Ova najveća europska vrsta djetlića je
stanarica. Gnijezdi se od travnja do srpnja u duplji koju izdubi na visini od 4-25 m. Uglavnom se hrani
ličinkama i odraslim mravima te kornjašima koji žive na kori drveća. Nerijetko se hrani po tlu skakućući
po trulim trupcima koje otvara udarcima velikog snažnog kljuna.
23

Slika 24 Crna žuna

Izvor: Wikipedija

Crvenoglavi djetlić (Dendrocopos Medius) – strogo zaštićena vrsta koja nastanjuje listopadne šume s
dovoljnom količinom starog i suhog drveća. Istraživanja u Hrvatskoj pokazala su kako njihova brojnost
raste  s  porastom  starosti  šume,  a  od  hrastovih  šuma  naseljavaju  samo one  starije od 60  godina. S
obzirom da crvenoglavi djetlići nemaju snažan kljun, vezani su za sušce i trulo drveće. Gnijezdi se od
travnja do srpnja, a gnijezdi se na način da izdubi rupu promjera oko 5 cm na visini do 4,5 metara.
Hrani se visoko na drveću skupljajući kukce i njihove ličinke, pretežno s grana i grančica, a u manjoj
mjeri izvlačeći ih ispod kore.

Slika 25 Crvenoglavi djetlić

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Širokouhi  mračnjak  (Barbastella  Barbastellus)  –  strogo  zaštićena  vrsta  koja  osim  brdskih  i  gorskih
područja naseljava i nizinska područja s većim kompleksima očuvanih šuma. Hrani se isključivo noćnim
leptirima te ostalim sitnim dvokrilcima u krošnjama i duž šumskih rubova, ali iznad vode. Radi se o vrsti
koja stanuje ispod kore i u dupljama drveća, a zimuje u podzemnim pukotinama i šupljinama, ali i u
špiljama. Riječ je o vrsti koja je veoma osjetljiva na uznemiravanje, smanjenje brojnosti plijena i gubitak
skloništa.

24

Slika 26 Širokouhi mračnjak

Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Mirisavi  dvolist  (Platanthera  Biofila)  –  višegodišnja  biljka  cjelovitih,  razmjerno  velikih,  duguljasto
jajolikih gomolja. Stabljika joj je visoka 20-50 cm, uspravna, šuplja, bridasta, blijedo žutozelena, a pri
bazi ima dva šiljasta, usko lancetasta lista u vidu rukavca. Cvjetovi su joj razmjerno veliki, bjeličasti i
mirisni, a cvjeta od svibnja do srpnja.

Slika 27 Mirisavi dvolist

Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima
U skladu sa svojom nadležnošću, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima
Vukovarsko-srijemske  županije  provela  je  sljedeća  istraživanja  na  području  Spačvanskog  šumskog
bazena:
  Javna  ustanova  godinama  provodi  aktivnosti  praćenja  stanja  (monitoringa)  populacije  orla
štekavca  (Haliaeetus  albicilla),  kao  Natura  2000  ciljne  vrste  na  području  ekološke  mreže
HR1000006 Spačvanski bazen;
  Javna  ustanova  je  u  vremenskom  razdoblju  od  2014.  do  2015.  godine  provela  aktivnost
praćenja  stanja  (monitoringa)  populacije  jelenka  (Lucanus  cervus)  i  hrastove  strizibube
25

(Cerambix  cerdo),  koji  su Natura  2000  ciljne vrste  na  području  ekološke  mreže  HR2001414
Spačvanski bazen;
  Javna ustanova je tijekom 2016. godine započela s projektom monitoringa Natura 2000 ciljnih
vrsta: crne rode (Ciconia nigra) i crne žune (Dryocopus martius) na području ekološke mreže
HR1000006 Spačvanski bazen, te vidre (Lutra lutra) na području ekološke mreže HR2001414
Spačvanski bazen, kao i kartiranje crvenog mukača (Bombina bombina) na području ekološke
mreže HR2001414 Spačvanski bazen.
Pored velike biološke, estetske i gospodarske vrijednosti golemi šumski kompleks od preko 40.000 ha
ima i neprocjenjivu općekorisnu funkciju za čitavo otočko područje, a koja se ogleda kroz:
  Zaštitu tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava;
  Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav – zbog rahlosti koju mu daje mreža korijenja,
te biljni ostaci i specifični živi svijet u tlu, šumsko tlo može brzo upiti velike količine vode. Šume
također osiguravaju i reguliraju napajanje podzemnih tokova tijekom cijele godine. Ujedno, u
slučaju  prekomjernog  nagomilavanja  vode  u  tlu,  šumsko  drveće  reagira  pojačanom
transpiracijom, a čime fotosinteza direktno utječe na ravnotežu i ustaljivanje vodnog režima
tla;
  Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju – šumski pokrov sprječava eroziju, a time i
odnošenje  najbogatijeg  površinskog  sloja  tla.  Budući  da  se  šumska  prostirka  miješa  s
mineralnim dijelom tla, humifikacijom organske materije i mineralizacijom humusa dolazi do
obogaćivanja  tla.  Ujedno,  šumski  pojasevi  oko  poljoprivrednog  zemljišta  stvaraju  posebnu
mikroklimu  te  služe  kao  zaštita  poljoprivrednih  površina  od  erozije,  vjetra  i  drugih  štetnih
čimbenika;
  Utjecaj na klimu – šume ublažavaju klimatske ekstreme, a istovremeno na većim prostorima
osiguravaju izmjenu zraka i sprječavaju pojavu većih hladnih zračnih strujanja. Dokazano je
kako se utjecaj šumskog kompleksa veličine 4.000 ha zamjećuje i do 60 km udaljenosti;
  Zaštitu i unapređenje čovjekova okoliša – šuma kao indikator onečišćenosti stanja biosfere
upozorava na opasnosti tehničke  civilizacije. Pored zaštitne funkcije, šume imaju i estetsku
funkciju koja najviše dolazi do izražaja u krajolicima oko gradova i naseljenih mjesta;
  Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere – apsorbirajući ugljični dioksid i ispuštajući kisik,
šume vrše izmjenu plinova u atmosferi. Šume ujedno utječu i na fizikalna svojstva zraka jer u
krošnjama  drveća  zadržavaju  više  desetaka  tona  prašine,  pepela,  čađi  i  drugih  onečišćenja
nastalih ljudskim djelovanjem. Konačno, rahlo šumsko tlo zadržava velike količine otrova koji
se nalaze u vodi, a zahvaljujući čemu je osigurana čistoća vode iz šumskih izvora i podzemnih
tokova;
  Rekreacijsku,  turističku  i  zdravstvenu  funkciju  –  zdravstvena  funkcija  šuma  proizlazi  iz
povoljnog  utjecaja  šumskih  ekosustava  na  ljudsko  zdravlje,  proizvodnju  kisika,  neposredni
utjecaj na patogene organizme štetne za čovjeka i povoljni utjecaj na psihu dok se rekreacijska
i turistička funkcija ogleda uređenje izletišta, staza, vidikovaca i natkrivenih mjesta za odmor.
Nakon  godina  zanemarivanja,  lokalna  zajednica  prepoznala  je  veliki  gospodarski  potencijal  ovog
jedinstvenog  područja  te  je  započela  s  aktivnostima  čiji  je  cilj  njegovo  očuvanje  i  bolja  turistička
valorizacija.
Otočki Virovi
Lokalitet Virovi dio je Spačvanskog bazena koje predstavlja područje ekološke mreže Natura 2000, a
radi se o području dijela vodotoka istoimene rječice koja ima značajke močvare. Konkretno, područje
Virova  obuhvaća  dio  vodotoka  rječice  Virovi  s  lijeve  i  desne  obale  od  mosta  kod  šume  Lože,  pa
nizvodno do izlaska iz šume kod gospodarske jedinice Slavir. Riječ je o vodotoku koji gotovo cijelim
svojim  tokom  prolazi  kroz  područje  Spačvanskog  šumskog  bazena  budući  da  je  70%  vodotoka
uokvireno šumom. Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka. Dugi su 18.380 m, široki
26

oko 60 m, dubine 2-7 m, no u biološki najinteresantnijim zonama Ralje i Živačine širina im iznosi i više
od 100 metara.
Od  potoka  i  rijeka  Virovi  se  razlikuju  specifičnim  hidrodinamičkim,  geološkim,  klimatskim,  fizičko-
kemijskim i biološkim osobinama. Naime, većim dijelom godine Virovi imaju odlike močvare dok se za
vrijeme velikih oborina, tijekom proljeća i jeseni, vodostaj znatno podigne te tada Virovi uspostavljaju
protočnu vezu s rijekom Spačvom (a  preko nje  s Bosutom i Savom), poprimajući pri tome obilježja
sporotekuće rječice. Važnu ulogu u vodostaju Virova imaju podzemne vode koje se kreću na dubini
1,75-2,75  metara  zbog  čega  nikad  ne  presušuju.  Stoga  su  i  Virovi  najvjerojatnije  dobili  naziv  po
prirodnom  fenomenu  izvorišta  (vira).  Voda  u  Virovima  je  bistra  u  površinskom  sloju  dok  su  dublji
slojevi sivo-zeleni zbog otopljenih minerala i planktona te jako izraženog procesa zarašćivanja ovog
staništa makrofitnom vegetacijom.

Slika 28 Vodotok Virova

Izvor: Grad Otok

Sam  vodotok  Virovi  sastavni  je  čimbenik  suvislog  sustava  hidroloških  uvjeta  i  biotopa.  Dno  Virova
prekriveno je muljem koji omogućava život raznim ličinkama. Središnji dio vodotoka je bez vegetacije,
u rubnim dijelovima prevladava karakteristična vegetacija voda poput lopoča, lokvanja, vodene leće
itd. Miran vodeni tok omogućava planktonski način života zbog čega specifičan izgled području Virova
daju čitave „livade“ koje grade drezga, krocanj, žabnjak i mnoštvo zelenih končastih algi. Za razliku od
toga, trska, rogoz, šaš i šašina najbujniji su u „oazi“ Živačine gdje se nalazi šumska krčevina kružnog
izgleda površine oko 3 km. Zbog obilja sunca i vlage, trska nerijetko premašuje visinu čovjeka.
Šumska struktura uokviruje vodotok Virovi i prostorno dominira krajobrazom. Većim dijelom riječ je o
starijim šumskim sastojinama koje oblikuju zeleni volumen u odnosu na plošnu prirodu vode. Razvile
su  se  pod  utjecajem  stanišnog  mikroreljefa,  a  što  se  ogleda  u  mikrouzvisinama  (grede  i  terase),
mikroudubinama  (nize  i  bare)  te  hidrološkim  uvjetima.  Konkretno,  radi  se  o  šumskim  zajednicama
Carpino  betuli  –  Quercetum  roboris,  Genisto  elatae  –  Quecetum  roboris,  Leucoio  –  Fraxinetum
angustifoliae,  Frangulo  –  Alnetum  glutinosae.  Posebnost  predstavlja  hrast  orijaš,  star  više  stotina
godina,  koji  se  nalazi  na  pašnjaku  Čistine  uz  rub  Spačvanskog šumskog  bazena.  Biološka vrijednost
ekosistema  Virovi  najbolje  se  ogleda  u  činjenici  da  se  žir  s  obala  Virova  zbog  izvrsnih  genetskih
svojstava šalje po cijeloj Europi kao genetski materijal.

27

Slika 29 Guste šume uz vodotok Virova

Izvor: Grad Otok

Zahvaljujući bujnoj vegetaciji u vodi Virova nalaze  se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim
ribama i drugim životinjskim vrstama. Od riba najbrojnije su vrste nizinskih voda poput šarana, štuke,
soma, karasa, sunčanog karasa, bjelice,  grgeča,  kedera.  Tijekom proljetnih mjeseci Virovi se  uslijed
velikih količina kiše izlijevaju na šumske površine te na pašnjak Čistine koji predstavlja najpoznatije
prirodno mrjestilište šarana na području istočne Hrvatske. Oko poplavnih šuma hrasta lužnjaka nalaze
se vrlo male pašnjačke površine koje predstavljaju vrijedna hranilišta i odmorišta za ugrožene vrste, a
posebice ptice. Među pticama ističu se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja
patka,  orao  ribič,  golub  grivnjaš  te  orao  štekavac  kao  vrsta  koja  je  jako  prorijeđena  i  kojoj  prijeti
izumiranje. Od sisavaca u vodi ističe se vidra dok su na kopnu najznačajniji lisica, divlja svinja, srna i
jelen. Valja napomenuti kako je pašnjak Čistine jedno od posljednjih prirodnih staništa autohtone crne
slavonske svinje.

Slika 30 Otočki Virovi

Izvor: Grad Otok

28

Virovi  su  jedan  od  rijetkih prirodni  fenomena  koji  su zahvaljujući  gotovo  netaknutoj  prirodi  uspjeli
očuvati svoj izvorni izgled. Zbog gotovo netaknute prirode, Virovi su i dalje stanište autohtonih vrsta
ptica kakve ornitolozi nalaze samo u predjelu ovog neobičnog vodotoka. Slično je i s ribama kakvih ima
samo u tom šumskom vodotoku. Stoga ne čudi kako su Virovi omiljeno izletište Otočana, Vinkovčana,
Županjčana te svih ljubitelja bujne i lijepe netaknute prirode. Međutim, puni potencijal Virova nije ni
približno iskorišten, a njihova uloga u turističkoj ponudi grada Otoka je tek neznatna.
Na području i u neposrednoj blizini Virova nisu prihvatljivi zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati
na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti biljnih i životinjskih populacija. Konkretno,
zabranjeni  su  intenzivniji  zahvati  sječe;  izgradnja  stambenih  građevina  i  građevina  povremenog
stanovanja  (vikendica);  izgradnja  elektrana  (uključujući  i  one  na  obnovljive  izvore  energije);
eksploatacija mineralnih sirovina; hidrotehnički zahvati i melioracija zemljišta; prenamjena zemljišta;
izgradnja golf igrališta; postavljanje antenskih stupova; onečišćenje nadzemlja i podzemlja; unošenje
stranih vrsta.
Lože
Posebni rezervat šumske vegetacije Lože nalazi se u neposrednoj blizini Virova, u jednom kompleksu
oko 7,5 km južno od grada Otoka, a prostire se na površini nešto većoj od 100 ha. Ovaj rezervat stare
slavonske hrastove šume pod zaštitom je od 1975. godine, a specifičan je po stablima impozantnih
dimenzija  visokim  i  preko  40  metara.  Osim  dominantnog  hrasta  lužnjaka,  na  području  Loža  još  su
prisutni grab, klen, poljski jasen, žestilj, vez, nizinski brijest i dr. Konkretno, posebni rezervat šumske
vegetacije čine šumske biljne zajednice:
  Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba;
  Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem;
  Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljiom.
U Ložama nisu dozvoljeni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta
staništa  i  očuvanje  stabilnosti  šumske  fitocenoze,  nego  je  prvenstveno  namijenjen  znanstvenim
istraživanjima te edukaciji učenika i studenata. Naime, u rezervatu je postavljena trajna ploha u okviru
UNESCO-ovog „Čovjek i biosfera“.
Kulturna dobra
Zahvaljujući  dugoj  povijesti  i  ispreplitanju  različitih  kulturnih  utjecaja,  otočko  područje  odlikuje  se
bogatom kulturnom baštinom, koja je većim dijelom ostala očuvana sve do danas. Ovo se ogleda u
činjenici  da  se  na  relativno  malom  prostoru  nalazi  čak  9  zaštićenih  kulturnih  dobara.  Međutim,
posebnost i izuzetnu vrijednost ovog područja predstavlja otočka suvara. Riječ je o očuvanom mlinu
na  suhom iz 19. stoljeća za čije su se  pokretanje koristili konji, volovi ili krave. Sastoji se od kuće s
mlinom i mlinarevim stanom te šatre okruglog tlocrta sa stožastim krovom u kojoj se nalazio pogonski
mehanizam. Šatra i kuća izgrađene su od opeke, a izvorno su bile pokrivene hrastovom šindrom.

29

Slika 31 Otočka suvara

Izvor: Grad Otok

Iako  je  prema  povijesnim  podacima  na  području  Otoka  nekoć  postojalo  osam  suvara,  do  danas  je
ostala očuvana jedino Tomašević ili Klarina suvara. Njezina važnost ogleda se u činjenici da se radi o
jedinom obnovljenom i očuvanom objektu ove vrste u Republici Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi zbog
čega je evidentirana kao zaštićeni spomenik kulture. O značaju i vrijednosti suvara za ovo područje
dovoljno govori činjenica da je suvara glavni motiv na službenom grbu Grada Otoka.
Demografska obilježja
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, na administrativnom području grada
Otoka  živjelo  je  6.343  stanovnika  što  predstavlja  3,53%  od  ukupnog  broja  stanovnika  Vukovarsko-
srijemske županije. S gustoćom naseljenosti od 46,59 stanovnika na km2 područje grada Otoka bilo je
rjeđe naseljeno u odnosu na nacionalni (75,71 stan/km2) i županijski prosjek (73,15 stan/km2). Grad
Otok, kao uostalom i Vukovarsko-srijemsku županiju i Republiku Hrvatsku, karakteriziraju nepovoljna
demografska  kretanja.  Naime,  prema  podacima  Državnog  zavoda  za  statistiku  iz  2011.  godine  na
otočkom području živjelo je čak 18,21% manje stanovnika u odnosu na rezultate prethodnog popisa
stanovništva  iz  2001.  godine.  Kontinuirano  smanjenje  broja  stanovnika  na  području  grada  Otoka
prisutno je već dvadesetak godina, a što se ogleda u činjenici da na ovom području živi 3,89% manje
stanovnika u usporedbi s 50-im godinama 20. stoljeća.

Tablica 4 Kretanje broja stanovnika na području grada Otoka; 1953. - 2011. godina
Promjena u
Godina
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
2011.
odnosu na
1953. g.
Broj
6.600
7.394
7.896
7.721
7.924
7.755
6.343
-
stanovnika
%
-
12,03%
6,79%
-2,22%
2,63%
-2,13%
-18,21%
-3,89%
promjene
Izvor: Državni zavod za statistiku

O  negativnim  demografskim  kretanjima  na  području  grada  Otoka  svjedoči  činjenica  da  je  u
promatranom vremenskom razdoblju od 2000. do 2014. godine samo tijekom dvije godine zabilježen
30

pozitivan  prirodni  prirast.  Zabrinjavajuće  je  da  je  na  otočkom  području  pozitivan  prirodni  prirast
posljednji  put  zabilježen  još  u  2004.  godini  dok  je  tijekom  2014.  godine  broj  umrlih  bio  gotovo
dvostruko veći od broja rođenih, a što se ogleda kroz vrijednost vitalnog indeksa1 od 61,7. Da je riječ
o  ozbiljnom  problemu  najbolje  govori  činjenica  kako  je  u  2014.  godini  Otok  imao  nižu  vrijednost
vitalnog indeksa u odnosu na županijski (72,7) i nacionalni prosjek (77,8) te većinu susjednih jedinica
lokalne samouprave.
Pored  depopulacije,  negativna  demografska  kretanja  na  području  Otoka  ogledaju  se  i  kroz  proces
starenja stanovništva. Konkretno, između posljednja dva popisa stanovništva došlo je do povećanja
prosječne  starosti  stanovništva  te  pogoršanja  vrijednosti  indeksa  starenja2  i  koeficijenta  starosti3.
Premda  se  proces  starenja  stanovništva  ogleda  i  na  županijskoj  i  nacionalnoj  razini,  na  temelju
podataka iz Tablice 5 u nastavku vidljivo je kako on na području grada Otoka nije izražen u tolikoj mjeri.

Tablica 5 Usporedba vrijednosti pokazatelja koji ukazuju na starenje stanovništva sa županijskim i
nacionalnim prosjekom
Grad Otok
Vukovarsko-srijemska županija
Republika Hrvatska
Godina  Prosječna
Indeks
Koeficijent  Prosječna
Indeks
Koeficijent  Prosječna
Indeks
Koeficijent
starost
starenja
starosti
starost
starenja
starosti
starost
starenja
starosti
2001.
35,6
62,85%
19,69%
37,8
76,48%
20,29%
39,3
90,73%
21,63%
2011.
38,8
76,31%
20,21%
40,6
98,28%
23,05%
41,7
115,03%
24,07%
Izvor: Državni zavod za statistiku

U obrazovnoj strukturi stanovništva prevladavaju osobe  čija je  najviša razina obrazovanja završena
osnovna  škola  (48,38%).  Nakon  toga,  po  brojnosti  slijede  osobe  sa  završenim  srednjim  školama  u
trajanju  do  3  godine  i  školama  za  KV  i  VKV  radnike  (27,45%)  te  srednjim  školama  za  zanimanja  u
trajanju 4 i više godina (17,52%). S druge strane, udio visokoobrazovanog stanovništva (skupine VŠS,
VSS, MRDR) je malen te iznosi 4,66%. Unatoč tome što je u odnosu na rezultate prethodnog popisa
stanovništva došlo do poboljšanja obrazovne  strukture lokalnog stanovništva, ona je u usporedbi s
nacionalnim i županijskim prosjekom još uvijek nepovoljna. Naime, kao što se može iščitati iz Tablice
6  u  nastavku,  udio  visokoobrazovanog  stanovništva  u  Vukovarsko-srijemskoj  županiji  i  Republici
Hrvatskoj  bio  je  višestruko  veći  u  usporedbi  s  gradom  Otokom,  dok  od  susjednih  jedinica  lokalne
samouprave samo općina Nijemci ima manji udio visokoobrazovanog stanovništva.

Tablica 6 Usporedba obrazovne strukture lokalnog stanovništva sa županijskim i nacionalnim
prosjekom; 2011. godina
OŠ i
KV i
Područje
TEH5
GIMN6
VŠS7
VSS8
MRDR9
Nepoznato  Ukupno
manje
VKV4
Grad
48,38%
27,45%
17,52%
1,94%
2,48%
2,11%
0,06%
0,06%
100,00%
Otok
VSŽ
30,82%
27,49%
20,03%
5,11%
5,84%
9,69%
0,85%
0,16%
100,00%

1 Vitalni indeks je pokazatelj koji mjeri broj rođenih na 100 umrlih osoba.
2 Indeks starenja pokazuje postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0-19
godina. U slučaju da je njegova vrijednost veća od 40%, ukazuje na starenje stanovništva nekog područja.
3 Koeficijent starosti predstavlja postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. U slučaju
da njegova vrijednost prelazi 12%, ukazuje na starenje stanovništva nekog područja.
4 Srednje škole za zanimanja u trajanju 1-3 godine i škole za KV i VKV radnike
5 Srednje škole za zanimanja u trajanju od 4 i više godina
6 Gimnazija
7 Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij
8 Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni studij
9 Magisterij i doktorat
31

RH
40,67%
27,30%
18,73%
3,73%
4,30%
4,92%
0,24%
0,12%
100,00%
Izvor: Državni zavod za statistiku
Stanje na tržištu rada
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem 2016. godine na području grada Otoka
evidentirano je 714 nezaposlenih osoba što predstavlja smanjenje od 8,34% u odnosu na prethodnu
godinu.  Općenito,  u  usporedbi  s  2006.  godinom,  krajem  prosinca  2015.  godine  broj  nezaposlenih
osoba na području grada Otoka porastao je za 24,17%. Pri tome, zbog utjecaja negativnih gospodarskih
kretanja nezaposlenost je kontinuirano rasla od 2009. do 2013. godine dok je u naredne dvije godine
došlo do smanjenja broja nezaposlenih osoba. Slična kretanja vidljiva su i na županijskoj i nacionalnoj
razini  budući  da  je  broj  nezaposlenih  osoba  rastao  sve  do  2013.  godine  nakon  čega  je  došlo  do
njegovog smanjenja. Međutim, u usporedbi s nacionalnim i županijskim prosjekom oporavak je tekao
znatno  sporije  na  otočkom  području.  U  usporedbi  sa  širim  okruženjem,  vidljivo  je  kako  visoka
nezaposlenost  predstavlja  veliki  problem  za  lokalnu  zajednicu  s  obzirom  da  je  vrijednost  stope
nezaposlenosti  u  Republici  Hrvatskoj,  Vukovarsko-srijemskoj  županiji  te  preostalim  gradovima  u
županiji  krajem  lipnja  2015.  godine  bila  znatno  niža  u  usporedbi  s  gradom  Otokom.  Naime,  stopa
nezaposlenosti na lokalnoj razini (49,89%) bila je gotovo dvostruko veća u odnosu na županijski prosjek
(28,32%) te približno tri puta veća u odnosu na nacionalni prosjek (15,01%).

Grafikon 1 Usporedba stope nezaposlenosti na području grada Otoka s nacionalnim i županijskim
prosjekom te preostalim gradovima u VSŽ; 2012. - 2015. godina
REPUBLIKA HRVATSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
ŽUPANJA
VUKOVAR
VINKOVCI
ILOK
OTOK
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
Stopa nezaposlenosti
2015.*
2014.
2013.
2012.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Gledajući  razinu  obrazovanja,  krajem  2015.  godine  većina  nezaposlenih  osoba  s  otočkog  područja
završila  je  srednju  školu  (65,13%),  a  valja  istaknuti  kako  je  među  nezaposlenima  veći  udio
visokoobrazovanih  osoba  (6,30%)  nego  osoba  bez  ikakvog  formalnog  obrazovanja  (2,52%).  Iako  je
nezaposlenost osoba starih između 20 i 29 godina veliki problem i u Vukovarsko-srijemskoj županiji te
Republici Hrvatskoj, nezaposlenost mladih gorući je problem na otočkom području s obzirom da dobna
skupina  od  20  do  24  godine  ima  znatno  veći  udio  u  ukupnom  broju  nezaposlenih  u  odnosu  na
nacionalni  i  županijski  prosjek.  Nadalje,  gledajući  trajanje  nezaposlenosti,  na  otočkom  području
najmnogobrojnije  su  osobe  koje  su  bez  zaposlenja  do  3  mjeseca  (29,13%).  Konačno,  analizirajući
nezaposlene prema djelatnosti prethodnog zaposlenja, vidljivo je kako su krajem 2015. godine među
nezaposlenima  s  otočkog  područja  najmnogobrojnije  osobe  bez  prethodnog  radnog  iskustva.  Po
32

brojnosti  ih  slijede  osobe  koje  su  prethodno  bile  zaposlene  u  djelatnosti  pružanja  smještaja  te
pripreme  i  usluživanja  hrane  (12,18%),  javnoj  upravi  i  obrani  (10,92%),  trgovini  na  veliko  i  malo
(10,78%) i prerađivačkoj industriji (10,08%). Uspoređujući ove  podatke s nacionalnim i županijskim
prosjekom,  primjetno  je  kako  je  nezaposlenost  među  osobama  koje  su  se  prethodno  bavile
poljoprivredom  učestalija  na  otočkom  području  i  u  Vukovarsko-srijemskoj  županiji,  dok  je  s  druge
strane na području grada Otoka udio nezaposlenih koji su prethodno radili u prerađivačkoj industriji
manji  u  odnosu  na  nacionalni  i  županijski  prosjek.  Istodobno,  udio  nezaposlenih  koji  su  prethodno
radili  u  djelatnosti  pružanja  smještaja  te  pripreme  i  usluživanja  hrane  u  skladu  je  s  nacionalnim  i
županijskim  prosjekom.  Detaljan  prikaz  strukture  nezaposlenih  osoba  s  područja  grada  Otoka,
Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske s obzirom djelatnost prethodnog zaposlenja dan
je u Tablici 7 u nastavku.

Tablica 7 Nezaposleni s područja grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske
prema djelatnosti prethodnog zaposlenja; prosinac 2015. godine
Skupina djelatnosti
Vukovarsko-srijemska
Grad Otok
Republika Hrvatska
prema NKD-u
županija
A
6,72%
8,14%
3,59%
B
0,00%
0,05%
0,19%
C
10,08%
12,14%
14,57%
D
0,00%
0,10%
0,12%
E
0,98%
1,06%
1,22%
F
7,14%
6,88%
7,20%
G
10,78%
9,72%
13,72%
H
0,70%
1,36%
2,65%
I
12,18%
13,73%
12,76%
J
0,28%
0,47%
1,13%
K
0,14%
0,39%
0,91%
L
0,00%
0,22%
0,48%
M
1,82%
1,74%
2,70%
N
7,14%
3,47%
4,55%
O
10,92%
12,08%
5,89%
P
0,84%
1,59%
2,07%
Q
3,22%
3,35%
2,50%
R
0,14%
0,51%
1,21%
S
4,76%
3,50%
3,64%
T
3,08%
2,03%
1,28%
U
0,00%
0,01%
0,02%
Osobe bez radnog
19,05%
17,46%
17,62%
iskustva
Ukupno
100,00%
100,00%
100,00%
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Prema  podacima  Hrvatskog  zavoda  za  mirovinsko  osiguranje,  krajem  prosinca  2015.  godine  na
području grada Otoka evidentirano je 679 zaposlenih osoba (osiguranika mirovinskog osiguranja) što
predstavlja svega 1,76% zaposlenih u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Među osiguranicima, najbrojniji
su radnici kod pravnih osoba (60,82%), a prema brojnosti ih slijede radnici kod fizičkih osoba (16,94%)
i poljoprivrednici (11,93%). Od kraja 2012. godine broj zaposlenih se na lokalnoj i županijskoj razini
kontinuirano  smanjivao,  a  jedino  je  na  nacionalnoj  razini  tijekom  2015.  godine  došlo  do  laganog
povećanja broja zaposlenih osoba. O lošem stanju na tržištu rada dovoljno govori podatak kako je u
usporedbi s 2012. godinom evidentirano manje osiguranika mirovinskog osiguranja (zaposlenih osoba)
na lokalnoj (-6,73%), regionalnoj (-4,91%) i nacionalnoj razini (-1,33%).
Sukladno  podacima  Državnog  zavoda  za  statistiku,  dobivenim  iz  popisa  stanovništva  2011.  godine,
najviše zaposlenih osoba s otočkog područja radilo je u poljoprivredi (18,89%) te javnoj upravi i obrani
33

(16,26%).  Među  zaposlenima  su  brojne  osobe  koje  rade  u  trgovini  na  veliko  i  malo  (11,01%),
prerađivačkoj  industriji  (10,82%)  te  građevinarstvu  (8,90%).  U  usporedbi  sa  širim  okruženjem
primjetno  je  kako  su  na  području  grada  Otoka  i  Vukovarsko-srijemske  županije  osobe  zaposlene  u
poljoprivredi  te  javnoj  upravi  i  obrani  imale  znatno  veći  udio  među  zaposlenim  stanovništvom  u
odnosu na nacionalni prosjek. Za razliku od toga, osobe zaposlene u prerađivačkoj industriji te trgovini
na veliko i malo na nacionalnoj su razini znatno učestalije. Usporedni prikaz zaposlenih prema području
djelatnosti u gradu Otoku, Vukovarsko-srijemskoj županiji i Republici Hrvatskoj dan je u nastavku.

Grafikon 2 Zaposleni prema području djelatnosti u gradu Otoku, Vukovarsko-srijemskoj županiji i
Republici Hrvatskoj; 2011. godina
20,00%
18,00%
hine 16,00%
sl
14,00%
zapo
ju 12,00%
orb 10,00%
m
o
n
8,00%
p
ku
6,00%
u
u oi 4,00%
Ud
2,00%
0,00%
Skupina djelatnosti prema klasifikaciji NKD-a
Otok
Vukovarsko-srijemska županija
Republika Hrvatska

Izvor: Državni zavod za statistiku
Poduzetništvo i obrti
Podaci FINA-e iz 2014. godine govore kako je na području grada Otoka poslovalo 38 poduzetnika što
predstavlja tek 2,39% od ukupnog broja poduzetnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Iako je njihovo
poslovanje bilo uspješno, lokalni poduzetnici zapošljavali su svega 108 osoba što predstavlja manje od
1%  od  ukupnog  broja  osoba  zaposlenih  kod  poduzetnika  u  Vukovarsko-srijemskoj  županiji.  U
usporedbi s podacima iz 2010. i 2012. godine, uočeno je kako je s jedne strane došlo do povećanja
broja poduzetnika, dok je s druge strane došlo do pogoršanja njihove učinkovitosti što se ogleda  u
činjenici da su zapošljavali manje osoba te manjim prihodima i neto dobiti.
Sukladno  podacima  Ureda  državne  uprave,  krajem  lipnja  2013.  godine  na  području  grada  Otoka
poslovalo  je  136  obrta  što  predstavlja  tek  5,27%  od  ukupnog  broja  obrta  u  Vukovarsko-srijemskoj
županiji. Gledajući strukturu obrta primjetno je kako su najzastupljeniji obrti koji se bave uslužnom
djelatnošću  (31%)  te  ugostiteljstvom  (20%).  Usprkos  činjenici  da  područje  grada  Otoka  posjeduje
prirodne resurse pogodne za intenzivniji gospodarski razvoj, oni nisu adekvatno iskorišteni budući da
obrti koji su se bavili proizvodnjom hrane i proizvoda od drva imaju udio od svega 8%. Prema zadnjim
dostupnim podacima s kraja 2015. godine na području grada Otoka djelovalo je 58 obrta. Pri tome,
čak  34  obrta  bavilo  se  uslužnom  djelatnošću,  12  ugostiteljstvom,  7  proizvodnom  djelatnošću  te  4
poljoprivredom.
Turizam
34

Iako  za  područje  grada  Otoka  ne  postoje  službeni  podaci  o  broju  turističkih  dolazaka  i  noćenja,
turistički rezultati Vukovarsko-srijemske županije su iz godine u godinu sve bolji. Konkretno, prema
podacima  županijske  turističke  zajednice,  tijekom  2015.  godine  na  području  Vukovarsko-srijemske
županije  evidentirano  je  60.570  dolazaka  i  110.513  noćenja  što  predstavlja  povećanje  od  19,49%
odnosno 17,94% u odnosu na prethodnu godinu. Pozitivna turistička kretanja najbolje se ogledaju u
činjenici da je  u odnosu na pretkriznu 2008. godinu došlo do povećanja broja dolazak i noćenja za
45,29%  odnosno  26,49%.  Prema  neslužbenim  procjenama  gradskih  službi,  otočku  suvaru  godišnje
posjeti oko 300 djece, 100 studenata građevine i šumarstva te oko 100 umirovljenika na organiziranim
izletima.
Zahvaljujući  mnogobrojnim  turističkim  potencijalima  poput  prirodnih  ljepota,  kompleksa  hrastovih
šuma,  očuvanog  ruralnog područja, mnogobrojnih  kulturnih  vrijednosti, suvare  te  bogate  folklorne
baštine, Otok  je  bio jedno od rijetkih mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji koje je 1994. godine
proglašeno turističkim mjestom. Unatoč prethodno nabrojanim turističkim potencijalima, turizam se
na  otočkom  području  sve  do  sada  nije  intenzivnije  razvio  te  nema  značajniju  ulogu  u  lokalnom
gospodarstvu. Da je razvoj turizma tek na samom početku najbolje potvrđuje činjenica da na području
grada  Otoka  ne  postoje  smještajni  kapaciteti  za  prihvat  turista.  Međutim,  lokalna  zajednica
prepoznala  je  veliki  potencijal  turizma  te  je  započela  s  provedbom  projekata  usmjerenih  prema
izgradnji turističke infrastrukture i jačanju lokalne turističke ponude. Naime, namjera je da s boljom
turističkom  valorizacijom  prirodnih  vrijednosti  (Spačvanski  šumski  bazen,  vodotok  Virovi,  pašnjak
Čistine),  kulturnih  sadržaja  (suvare,  etno-zbirka),  postavljanjem  odgovarajućih  smjerokaza  te  uz
ponudu  gastronomskih  specijaliteta,  područje  grada  Otoka  poprimi  obilježja  atraktivne  turističke
destinacije.  S  ciljem  bolje  turističke  valorizacije  prirodnih  resursa  te  jačanja  lokalne  turističke
ponude, Grad Otok je unutar Spačvanskog šumskog bazena uredio poučne staze Virovi i Lože, a što
predstavlja prvi korak u pozicioniranju otočkog područja kao prepoznatljive turističke destinacije s
očuvanom  prirodom.  Konkretno,  u  sklopu  projekta  vrijednog  milijun  kuna  i  financiranog  novcima
Svjetske  banke,  uređena  je  poučna  staza  koja  prolazi  kroz  Virove  i  Lože  u  dužini  od  4.847  metara.
Također, projekt je uključivao i izradu sjenica, razgledišta, vidikovaca, platoa, klupa, info i edukacijskih
tabli te putokaza.
Veliki  potencijal  Spačvanskog  šumskog  bazena  i  očuvane  prirodne  baštine  za  razvoj  turizma
prepoznale su i susjedne jedinice lokalne samouprave. Naime, zbog činjenice da na izletištu Sopotac
borave mnogobrojne vrste ptica, općina Nijemci je korištenjem bespovratnih sredstava iz europskih
fondova uspješno realizirala projekt u sklopu kojeg je izgrađen i opremljen centar za promatranje ptica
te ekološka infrastruktura koja će omogućiti turističku valorizaciju. Zahvaljujući tome, pored odmora,
rekreacije i druženja, na izletištu Sopotac od sada je dostupan i potpuno novi turistički proizvod u vidu
promatranja ptica. Tako je svim promatračima ptica na raspolaganju turistički brod koji vozi rijekom
Bosut,  bicikli,  čamci  te  oprema  za  promatranje  ptica  poput  dalekozora,  teleskopa  i  priručnika  za
promatranje  ptica.  Također,  ponuda  je  prilagođena  i  ostalim  turistima  te  ljubiteljima  prirode  koji
zahvaljujući 30 informativnih panela mogu naučiti mnogo toga o flori i fauni ovog područja, a prostorija
u zgradi Općine Nijemci opremljena je pametnim pločama i projektorima gdje posjetitelji mogu vidjeti
promotivne  filmove  te  live  prijenose  web  kamera  sa odabranih  ptičjih staništa na  području općine
Nijemci.
Također, u susjednoj općini Bošnjaci otvoren je Muzej šumarstva. Riječ je o muzeju posvećenom bližoj
i daljnjoj povijesti šumarstva ovog kraja, a poglavito Spačvanskom šumskom bazenu, poznatom po
šumi  hrasta  lužnjaka  odnosno  po  nadaleko  poznatoj  slavonskoj  hrastovini.  U  muzeju  su  izloženi
tradicijski alati za izradu drvenih predmeta i alati za rad u šumi i izvoz drva iz šume. Muzejska zbirka
podijeljena je u cjeline kojima se nastojalo obuhvatiti radove u šumi od sadnje sjemena, preko sječe i
izrade  drvnih sortimenata, izvoza trupaca, pa sve  do zaštite  šume te  biljnih i životinjskih vrsta koje
obitavaju na ovom području. Svrha otvaranja muzeja za posjetitelje i turiste je očuvanje sjećanja na
dio nacionalne i šumarske povijesti te prikaz šumarske djelatnosti u prošlosti.
Indeks razvijenosti
35

Prema posljednjem izračunu iz 2013. godine, s indeksom razvijenosti od 61,09% grad Otok spadao je
u drugu skupinu jedinica lokalne samouprave te je imao status potpomognutog područja. U odnosu
na prethodni izračun iz 2010. godine, vidljivo je da je indeks razvijenosti grada Otoka tek neznatno
narastao s obzirom da je njegova tadašnja vrijednost iznosila 60,26%. Od ukupno 31 jedinice lokalne
samouprave u sastavu Vukovarsko-srijemske županije, čak njih 14 imalo je viši indeks razvijenosti u
odnosu  na  grad  Otok.  Pri  tome,  u  usporedbi  s  preostalim  jedinicama  lokalne  samouprave  u
Vukovarsko-srijemskoj  županiji  sa  statusom  grada,  grad  Otok  imao  je  najniži  indeks  razvijenosti.
Konačno, valja napomenuti kako je s indeksom razvijenosti od svega 18,73% i Vukovarsko-srijemska
županija spadala među najnerazvijenije županije u Republici Hrvatskoj.
2.2  Definiranje općeg cilja projekta i njegov utjecaj na društveno-gospodarsko okruženje
Projektne  aktivnosti  pažljivo  su  odabrane  i  međusobno  integrirane  kako  bi  doprinijele  postizanju
ciljeva i mjerljivih pokazatelja određenih Pozivom i samim projektom.
Opći cilj: Unaprijediti valorizaciju prirodne baštine novim turističkim sadržajima kako bi se unaprijedio
društveno-gospodarski razvoj u istočnoj Slavoniji.
Specifični ciljevi:
  Održivo  korištenje  prirodne  baštine  Lože  i  Virovi  te  njihova  posjetiteljska  i  gospodarska
valorizacija
  Unaprijediti znanja i podići svijest šire javnosti o značaju i vrijednosti spačvanskih šuma kao
prirodne  baštine  kroz  razvoj  infrastrukture,  edukacijskih  sadržaja  i  modela  upravljanja
odredištima prirodne baštine Virovi i Lože.

Projektnim  će  se  aktivnostima  izgraditi  i  opremiti  moderni  posjetiteljski  centar  koji  će  svojim
sadržajima doprinijeti prije svega porastu očekivanog broja posjeta odredištu prirodne baštine. Brojni
edukativni  i  interpretativni  sadržaji  koji  će  se  provoditi  za  vrijeme  provedbe  projekta  ali  i  nakon
dovršetka provedbe, doprinijet će značajnom unapređenju javne svijesti i informiranosti o važnosti
očuvanja bioraznolikosti spačvanskih šuma. Ujedno, brojni sadržaji, atraktivni multimedijalni koncept
promocije prirodne baštine i smještajni kapaciteti koji će se stvoriti kroz provedbu projekta ponudit će
se posjetiteljima kroz pažljivo osmišljenu medijsku i turističku promociju. Svakoj od ciljanih skupina
projekt  će  se  posebno  obraćati  svojim  promotivnim  aktivnostima,  ali  i  osmišljenim  sadržajima  i
opremom koja će odgovarati zahtjevima, potrebama i interesima svake od ciljanih skupina. Pri tome,
sam projekt usmjeren je prema sljedećim ciljnim skupinama:
-
Školska i predškolska populacija koja će sudjelovati u edukativnim programima „Mladi čuvari
prirode“, „Škola u spačvanskim šumama", „Šišmiši – tajanstveni noćni stvorovi“ i „Biljne i
životinjske vrste Spačvanskog bazena“
-
Studenti i znanstvenici koji često posjećuju Spačvanski bazen u okviru znanstveno –
obrazovnih aktivnosti svojih matičnih kuća, a koje će se kvalitetnom istraživačkom opremom
i mogućnošću noćenja i duljeg boravka na lokalitetu
-
Organizirane grupe posjetitelja koji na proputovanju Dunavom traže atraktivne posjetiteljske
sadržaje (ovoj skupini se posvećuje značajna pozornost kroz nabavku posjetiteljske opreme
koja je prilagođena osobama treće dobi, a veliki turoperatori dali su pisma potpore ovom
projektu i iskazali namjeru uključivanja destinacije u turističke aranžmane)
-
Organizirane grupe koje dolaze na team building aktivnosti, za što će Centar biti idealna
infrastruktura sa sadržajima koji odgovaraju ovoj ciljanoj skupini
-
Organizirane grupe posjetitelja u okviru različitih turističkih aranžmana
-
Individualni posjetitelji / obiteljski dolasci
36

-
Izviđači koji su iskazali izniman interes za nove edukativne sadržaje i načine promocije
prirodne baštine, a posebice za smještajne kapacitete koji će omogućiti organizaciju većih
višednevnih domaćih i inozemnih okupljanja izviđača
-
Posjetitelji rekreativci (tracking, biciklizam), avanturisti i zaljubljenici u netaknute prirodne
ljepote
-
Ribolovci i lovci
Projektne aktivnosti doprinijet će tome da u prvoj godini odredište posjeti 7.000 osoba, odnosno da
dvije  godine  nakon  provedbe  projekta  8.400  posjetitelja  posjeti  odredište  prirodne  baštine  Lože  i
Virovi,  od  čega  će  najmanje  5.200  posjetitelja  biti  educirano  o  značaju  prirodne  baštine  i  potrebi
njezinog očuvanja. Također, dvije godine nakon realizacije ulaganja, kao direktan rezultat projekta bit
će otvoreno 13 radnih mjesta (1 direktor odredišta prirodne baštine, 1 voditelj marketinga, 2 turistička
vodiča, 1 recepcioner, 2 kuhara, 2 konobara, 2 čistačice, 2 vozača broda).
Osim ciljeva i pokazatelja usko vezanih za sam Poziv, realizacijom predmetnog projekta utječe se i na
šire  društveno-gospodarsko  okruženje.  Konkretno,  projektom  „Vrata  Spačvanskog  bazena“  želi  se
odgovoriti  na  priroritetnu  potrebu  grada  Otoka  i  njegove  šire  okolice  za  ostvarenjem  razvojnih
potencijala koji  proizlaze  iz  posjetiteljske  valorizacije  zaštićenog  područja  prirodne  baštine.  Naime,
zaštićena  područja  Loža  i  Virova  do  sada  nisu  bila  ni  na  koji  način  turistički  valorizirana,  a  što  se
namjerava promijeniti ovim projektom. Zbog svojih iznimnih ekoloških značajki, područje Loža i Virova
posjeduje jedinstveni potencijal za razvoj grana turizma povezanih s aktivnim boravkom u prirodi, a
na  što  se  posljedično  nadovezuje  razvoj  lokalne  ugostiteljske  ponude  te  ponude  autohtonih
prehrambenih proizvoda i suvenira.
Upravo  recentni  turistički  trendovi  opravdavaju  predmetno  ulaganje  u  razvoj  posjetiteljske
infrastrukture i sadržaja na zaštićenom prirodnom području. Predmetnim ulaganjem otočko područje
isprofilirat će se kao vrhunska destinacija ekoturizma koji predstavlja jednu od najbrže rastućih niša
na turističkom tržištu, a što uostalom i potvrđuje kontinuirani porast broja posjetitelja u parkovima
prirode  te  u  obližnjem  Kopačkom  ritu.  Izgradnjom  i  opremanjem  Bioekološko-edukacijskog  centra
Virovi  utjecat  će  se  na  povećanje  broja  turističkih  dolazaka  i  noćenja  na  području  grada  Otoka  i
susjednih jedinica lokalne samouprave, a što će posljedično utjecati na obogaćivanje turističke ponude
cjelokupne Vukovarsko-srijemske županije te razvoj usko povezanih djelatnosti poput poljoprivredne
proizvodnje, ugostiteljstva, smještaja, trgovine itd.
Zbog multiplikativnih učinaka turizma, od realizacije predmentog projekta očekuju se višestruke koristi
od  doprinosa  gospodarskom  razvitku  i  demografskoj  obnovi,  preko  osvještavanja  lokalne  i  šire
zajednice o pitanjima zaštite okoliša i prirode kroz edukativne programe pa sve do stavljanja u funkciju
neiskorištenih turističkih potencijala. Pored izravnog zapošljavanja, zahvaljujući projektu otvorit će se
nova radna mjesta koja će nastati kao odgovor na povećanu potražnju za robama i uslugama, a koju
će ponajprije generirati nova vrsta posjetitelja (ovo se ponajprije odnosi na poljoprivrednu proizvodnju
i  proizvodnju  hrane  s  naglaskom  na  autohtone  proizvode  koji  su  neizostavni  dio  svake  turističke
ponude).
Svakako valja napomenuti kako se očekuje da će tijekom faze provedbe projekta čak 25 zaposlenika
svih dionika na neki način biti angažirano na provedbi samog projekta i njegovih aktivnosti (izvođači
radova, dobavljači, pružatelji usluga). Prema okvirnim procjenama, značajan dio njih (oko 20-ak osoba)
odnosi se na radnike koji će biti zaposleni na provedbi ugovora o radovima na gradnji Bioekološko-
edukacijskog centra Virovi te krajobraznom uređenju obale.
Budući  da  se  uz  otvaranje  novih  radnih  mjesta  usko  vežu  nove  poduzetničke  inicijative  te  veća
mogućnost  za  zapošljavanjem  lokalnog  stanovništva, s  pravom  se  očekuje  kako će  veća  financijska
sigurnost  lokalnog  stanovništva  doprinijeti  zaustavljanju  negativnih  demografskih  trendova.  Osim
toga, lokalno stanovništvo bit će prvi korisnik novoizgrađene posjetiteljske infrastrukture i sadržaja, a
zahvaljujući čemu će dobiti priliku za stjecanje novih saznanja i doživljaja. Gledajući sa stajališta šire
društvene  zajednice,  predmetni  projekt  doprinosi  uključivosti  marginaliziranih  društvenih  skupina,
razvoju svijesti o važnosti održivog korištenja prirodne baštine, očuvanju okoliša i biološke raznolikosti,
zdravlju ljudi te socijalnoj koheziji.
37

Sukladno navedenom, s lokalnog aspekta projekt doprinosi:
  Povećanju razine turističke i gospodarske konkurentnosti;
  Smanjenju stope nezaposlenosti;
  Razvoju poslovne okoline;
  Uključivosti  marginaliziranih  društvenih  skupina  (žena,  invalida,  djece  s  poteškoćama  u
razvoju);
  Razvoju cjeloživotnog učenja;
  Podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirodne baštine i bioraznolikosti;
  Očuvanju okoliša i podizanju svijesti o važnosti održivog razvoja;
  Razvoju udruga civilnog društva.
Važnost projekta za lokalnu zajednicu i šire okruženje prepoznali su ključni dionici koji su iskazali svoju
punu  podršku  za  njegovu  realizaciju.  Konkretno,  do  sada  su  dobivena  pisma  potpore  sljedećih
relevantnih dionika:
1.  Kompas Zagreb d.d. turistička agencija koja je nedvojbeno iskazala namjeru uključivanja
budućih  smještajnih  kapaciteta  u  području  prirodne  baštine  u  svoju  ponudu  smještaja.
Ovo  primarno  stoga  što  se,  prema  vlastitoj  izjavi,  često  susreću  s  upitima  klijenata  za
smještaj na širem području Vinkovaca i ponudu adekvatnih programa u prirodi.
2.   Hrvatski šumarski institut podržava projekt jer se smatra da će Bioekološko edukacijski
centar  Virovi  svojim  sadržajima  i  edukacijama  upotpuniti  program  rada  Hrvatskog
šumarskog instituta koji već i sada terenski djeluje na području Spačvanskih šuma. Nova
edukacijska i posjetiteljska infrastruktura predstavlja temelj buduće suradnje i omogućit
će organizaciju stručnih i znanstvenih skupova te obavljanje terenskih istraživanja šume
Hrvatskom šumarskom institutu.
3.  Poljoprivredni  fakultet  u  Osijeku  podržava  projekt  u  kontekstu  očuvanja  prirode,
podizanja  razine  svijesti  o  njezinom  značaju  čime  se  dijelom  i  sam  bavi,  te  je  moguća
suradnja na istraživačkim i edukacijskim skupovima koje Poljoprivredni fakultet u Osijeku
provodi kroz svoje programe i projekte.
4.  Upravni odjel za obrazovanje  i šport Vukovarsko srijemske županije podupire projekt  u
kontekstu značajnog broja edukacija koje udovoljavaju kurukularnim potrebama učenika
osnovno  školskog  obrazovanja  i  upotpunjava  predmet  biologije  učenika  srednjih  škola.
Upravni odjel prepoznao je inovativni pristup i tehnologiju interpretacije prirodne baštine
koji je prihvatljiv i atraktivan školskoj djeci te će podržati uključivanje programa na razini
osnovnih i srednjih škola u županiji i cijeloj Republici Hrvatskoj.
2.3  Usuglašenost s EU i nacionalnim okvirima
Projekt  izgradnje  Bioekološko-edukacijskog  centra  Virovi  u  skladu  je  sa  sva  tri prioriteta  definirana
krovnim  strateškim  dokumentom  EU,  strategijom  Europa  2020.  Europska  strategija  za  pametan,
održiv i uključiv rast. Naime, projektom će se nabaviti suvremena multimedijalna oprema za edukaciju
posjetitelja o značaju spačvanskih šuma te biljnom i životinjskom svijetu koji živi u njemu. Na taj će se
način stvoriti turistička atrakcija utemeljena na suvremenim tehnologijama. Nadalje, budući da će se
novoizgrađeni objekt Bioekološko-edukacijskog centra odlikovati visokom energetskom učinkovitošću
te da će se za prijevoz posjetitelja koristiti električni turistički brod čije će se baterije puniti pomoću
solarnih  panela  na  krovu,  jasno  je  kako  se  predmetnim  projektom  pridonosi  drugom  prioritetu
vezanom  za  održiv  rast.  Konačno,  s  obzirom  da  će  Bioekološko-edukacijski  centar  Virovi  i  prateći
sadržaji  biti  prilagođeni  osobama  s  invaliditetom  i  različitim  društvenim  skupinama  te  da  će
zahvaljujući otvaranju novih radnih mjesta čak 13 osoba naći stalno zaposlenje i stalni izvor prihoda,
vidljivo je kako predmetni projekt pridonosi i trećem prioritetu vezanom za uključiv rast.
38

Strateški okvir naveden u Uputama za prijavitelje utemeljen je između ostalog na Tematskom cilju 6
Operativnog programa konkurentnost i kohezija „Očuvanje i zaštita okoliša i promocija učinkovitosti
resursa“.  ,  Specifičnom  cilju  6c2  „Povećanje  atraktivnosti,  edukativnog  kapaciteta  i  održivog
upravljanja odredištima prirodne baštine“. Očekivani glavni rezultat ovog specifičnog cilja je povećanje
privlačnosti odredišta prirodne baštine na održiv način s učinkom prelijevanja na lokalno i regionalno
gospodarstvo što će se ovim projektom i realizirati na području Grada Otoka i zaštićenih područja Loža
i  Virova.  Potencijalni  negativni  učinci  amortizirat  će  se  kroz  izradu  akcijskog  plana  upravljanja
posjetiteljima čime će se osigurati zaštita i održivo korištenje prirodne baštine.
Projekt također doprinosi ostvarenju ciljeva Strateškog plana Konvencije o biološkoj raznolikosti za
razdoblje 2011. – 2020. , između ostalog cilju A1: ljudi su svijesni vrijednosti bioraznolikorsti i koraka
koje mogu učiniti kako bi ju sačuvali i održivo koristili i cilju kroz provedbu edukativnih aktivnosti te
cilju C12: izumiranje poznatih ugroženih vrsta je spriječeno i njihov zaštićeni status je unaprijeđen i
održiv kroz provedbu mjera zaštite zaštićenih vrsta.
Provedbom projekta doprinijet  će  se  i općim strateškim ciljevima opisanim u  Strategiji i akcijskom
planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske na području očuvanja biološke,
krajobrazne i geološke raznolikosti kao temeljne vrijednosti i potencijala za daljnji razvitak Republike
Hrvatske (Opći cilj 1.) te na osobit način na području obrazovanja kroz organizaciju institucionalnih i
izvanistitucionalnih  programa,  projekata  i  aktivnosti  s  ciljem  obrazovanja  o  zaštiti  biološke,
krajobrazne i geološke raznolikosti i njenog održivog korištenja (element Akcijskog plana 8.2.2.4).
Osim  strategijama  vezanim  za  zaštitu  prirode,  projekt  doprinosi  i  svim  ciljevima  Strategije  razvoja
hrvatskog  turizma  do  2020.  godine  poboljšanjem  strukture  i  kvalitete  smještaja,  novim
zapošljavanjem,  investicijama  i  povećanjem  turističke  potrošnje  na  području  Grada  Otoka  i
Vukovarsko – srijemske županije.

39

3
Identifikacija trenutnog stanja i potreba i procjena budućih trendova
3.1  Opis trenutnog stanja
Gledajući  vrijednost  indeksa  razvijenosti  i  druge  relevantne  gospodarske  pokazatelje,  Vukovarsko-
srijemska županija spada među najnerazvijenije županije u Republici Hrvatskoj. Međutim, zahvaljujući
bogatom kulturnom naslijeđu te očuvanom krajoliku i prirodnoj baštini, razvoj turizma prepoznat je
kao jedan od pokretača gospodarskog razvoja ovog dijela Hrvatske. Važnost očuvanja prirodne baštine
te mogućnost njezine turističke valorizacije  prepoznali su Grad Otok,  ali i susjedne  jedinice lokalne
samouprave na čijem se području prostire jedinstveni prirodni fenomen – Spačvanski šumski bazen.
Tako se općina Nijemci odlučila za valorizaciju bogate ornitofaune te je na izletištu Sopotac uredila
centar  za  promatranje  ptica,  dok  je  u  općini  Bošnjaci  otvoren  Šumarski  muzej  koji  posjetiteljima
prezentira poznate slavonske šume i bogatu šumarsku tradiciju na ovom području. Međutim, unatoč
naporima lokalne zajednice, puni turistički potencijal Spačvanskog šumskog bazena još uvijek nije niti
približno iskorišten.
Kao  jedinica  lokalne  samouprave  čije  je  područje  također  obuhvaćeno  Spačvanskim  šumskim
bazenom, Grad Otok također raspolaže prirodnim vrijednostima pogodnim za razvoj različitih oblika
kontinentalnog turizma u vidu lovnog, ribolovnog, izletničkog, ruralnog, aktivnog i drugih modernih
oblika turizma. Kao prirodne vrijednosti s najvećim turističkim potencijalom na ovom području ističu
se Posebni rezervat šumske vegetacije Lože i lokalitet Virovi.
Posebni rezervat šumske vegetacije Lože nalazi se pod zaštitom od 1975. godine. Sam rezervat prostire
se na površini od 100 ha i predstavlja jedan od zadnjih ostataka nekadašnjih nepreglednih slavonskih
šuma. Na području ovog rezervata nalazi se stara slavonska hrastova šuma sa stablima impozantnih
dimenzija,  od  kojih  su  neka  viša  i  preko  40  m.  Osim  hrasta  lužnjaka,  u  ovom  posebnom  rezervatu
također su zastupljeni grab, klen, poljski jasen, žestilj, vez, nizinski brijest itd. U samom rezervatu nisu
dozvoljene  radnje  poput  branja  i  uništavanja  biljaka,  uznemiravanja,  hvatanja  i  ubijanja  životinja,
unošenja stranih vrsta, melioracijskih zahvata, a koje bi mogle narušiti njegova svojstva. Zahvaljujući
očuvanosti  izvornih  obilježja,  Posebni  rezervat  šumske  vegetacije  Lože  namijenjen  je  znanstvenim
istraživanjima te edukaciji učenika i studenata. Stoga je u sklopu programa UNESCO-a MAB (čovjek i
biosfera) unutar rezervata postavljena trajna ploha.
Lokalitet Virovi obuhvaća dio vodotoka rječice Virovi s lijeve i desne obale od mosta kod šume Lože te
nizvodno  do  izlaska  iz  šume  kod  gospodarske  jedinice  Slavir.  Riječ  je  o  području  koje  ima  obilježja
močvare,  a  u  kojem  se  skuplja  voda  iz  šuma  u  području  Bošnjaka  i  Otoka.  Lokalitet  Virovi  dio  je
Spačvanskog bazena odnosno ekološke mreže Natura 2000 i to:
  Područje očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000006 Spačvanski bazen;
  Područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001414 Spačvanski bazen.
Unatoč tome što počeci razvoja seoskog turizma po uzoru na Austriju i Sloveniju na ovom području
sežu u 70-e godine 20. stoljeća, navedene prirodne vrijednosti su gotovo u potpunosti neiskorištene,
a  turizam  predstavlja  gospodarsku  djelatnost  koja  je  nerazvijena  sve  do  danas  te  koja  nema  veće
značenje  za  lokalnu  zajednicu  i  gospodarstvo.  O  nerazvijenosti  turizma  na  ovom  prostoru  najbolje
govori činjenica da na području grada Otoka ne postoje smještajni kapaciteti za prihvat posjetitelja.
Grad Otok prepoznao je veliki turistički potencijal vlastite prirodne baštine te je započeo s provedbom
projekata  usmjerenih  na  izgradnju  turističke  infrastrukture  i  jačanje  lokalne  turističke  ponude.
Primjerice, tijekom 2016. godine dovršen je projekt uređenja poučnih staza Virovi i Lože ukupne dužine
5  kilometara.  Prateća  infrastruktura  u  vidu  informacijsko-edukacijskih  ploča  i  konstrukcija,  klupa,
putokaza, sjenica, platoa s razgledištem i promatračnice za ptice namijenjena je edukaciji posjetitelja,
a izrađena je od materijala koji ni na koji način ne narušavaju karakteristike zbog kojih je zaštićeno ovo
područje. Međutim, same poučne staze nisu dovoljne da privuku veći broj posjetitelja jer ne postoji
prateća infrastruktura ni posjetiteljski centar. Stoga je nužno pristupiti daljnjem razvoju odredišta
40

koje u postojećem obliku ponajprije privlači izletnike iz okolice i članove lokalnih ribičkih udruga te
kao takvo ne generira nikakve prihode.
S ciljem bolje turističke valorizacije Virova i Loža te kao nastavak projekta u sklopu kojeg su uređene
prethodno opisane  poučne  staze, Grad Otok  namjerava pristupiti izgradnji i uređenju Bioekološko-
edukacijskog  centra  Virovi  na  k.č.  2608/2  smještenoj  u  sklopu  Sportsko  rekreacijske  zone  s
ugostiteljsko-turističkim  sadržajima  Virovi.  Na  navedenoj  katastarskoj  čestici  trenutno  se  nalazi
sportsko-rekreacijska  građevina,  tj.  ribarski  dom,  koja  je  u  vrlo  lošem stanju  i koju  tek  povremeno
koriste lokalne ribičke udruge za organizaciju susreta i amaterskih natjecanja u ribolovu. Provedbom
predmetnog  projekta  na  njenom  mjestu  bit  će  izgrađena  zamjenska  građevina  Bioekološko-
edukacijskog centra s pratećim sadržajima, a koja će biti u funkciji nadzora, istraživačkog i znanstvenog
rada te edukaciju i promociju zaštite prirode i biološke raznolikosti. Osim toga, povezivanjem poučnih
staza pomoću plovila i vodenih ruta, odnosno s izgradnjom Bioekološko-edukacijskog centra Virovi sa
smještajnim kapacitetima, u znatno većoj mjeri će se iskoristiti puni turistički potencijal Virova i Loža
uvažavajući pri tome potrebu za njihovom zaštitom i održivim razvojem.
3.2  Opis institucionalnog okruženja
S aspekta predmetnog projekta, institucionalno okruženje predstavljaju relevantne institucije, važeće
strateške smjernice i propisi na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.
U izvješću objavljenom 1987. godine, Svjetska komisija za okoliš i razvoj predstavila je pojam održivog
razvoja.  Ujedinjeni  narodi  (UN)  predstavljaju  glavno  globalno  tijelo  za  kreiranje  smjernica  održivog
razvoja, a niz međunarodnih dokumenata zaključenih pod okriljem UN-a predstavljaju opći regulatorni
okvir za pitanja održivog razvoja. Usvajanjem Deklaracije i Akcijskog programa za 21. stoljeće (Agenda
21) na Konferenciji UN-a o okolišu i razvitku u Rio de Janeiru 1992. godine, dana je snažna potpora
načelu održivog razvoja. Na istoj konferenciji doneseno je 5 ključnih dokumenata:
  Deklaracija o okolišu i razvoju (sadrži 27 načela održivog razvoja);
  Agenda 21 (akcijski plan za provedbu održivog razvoja u 21. stoljeću);
  Deklaracija o šumama (skup načela o očuvanju i održivom upravljanju šumama širom svijeta);
  Konvencija o zaštiti klime (smanjivanje emisije stakleničkih plinova);
  Konvencija o zaštiti bioraznolikosti (očuvanje biljnih i životinjskih vrsta).
Opća skupština UN-a je 2000. godine usvojila Milenijsku deklaraciju, kojom se utvrđuju ciljevi razvoja
na područjima od interesa za međunarodnu zajednicu te aktivnosti koje trebaju doprinijeti njihovu
ostvarenju. Riječ je o osam Milenijskih razvojnih ciljeva  za koje  su se države članice UN-a obvezale
ostvariti do 2015. godine. Konačno, na Konferenciji UN-a o održivom razvoju održanoj u 2012. godini,
postavljen je sveobuhvatni okvir za održivi razvoj. Jedna od najznačajnijih odluka Konferencije svakako
je  definiranje  budućih  Ciljeva  održivog  razvoja,  koji  uključuju  tri  dimenzije  održivog  razvoja  –
gospodarsku,  socijalnu  i  okolišnu.  Novodefinirani  ciljevi  trebaju  se  nadovezati  na  razvojne  politike
sadržane  u  Milenijskim  razvojnim  ciljevima  i  predstavljaju  globalnu  razvojnu  agendu  za  razdoblje
nakon 2015. godine.
Ugovorom iz Amsterdama promicanje održivog razvitka postaje jedan od temeljnih ciljeva Europske
unije. Nakon revizije Gothenburške strategije održivog razvitka iz 2001. godine, Europska unija je 2006.
godine  prihvatila  revidiranu  Strategiju  održivog  razvitka  za  proširenu  Europu.  Sama  strategija
usmjerena je na potrebu postupne promjene postojećeg neodrživog načina proizvodnje i potrošnje te
integriranog pristupa u izradi smjernica i politika, s naglaskom na potrebi za solidarnošću i jačanjem
partnerstva.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je institucija čije je težište stvaranje uvjeta za održivi razvoj,
tj. razvoj koji zadovoljava potrebe današnjih generacija, a da pri tome ne ugrožava potrebe budućih
generacija.  Djelokrug  Ministarstva  obuhvaća  poslove  koji  se  odnose  na  zaštitu  i  očuvanje  okoliša  i
prirode  u  skladu  s  politikom  održivog  razvoja  Republike  Hrvatske,  poslove  koji  se  odnose  na
41

upravljanje  vodama  te  upravne  i  druge  poslove  iz  područja  energetike.  Donošenjem  Nacionalne
strategije  održivog  razvoja,  Ministarstvo  je  postalo  točka  koordinacije  za  teme  održivog  razvoja  na
nacionalnoj  razini  te  koordinator  multilateralnih  okolišnih  sporazuma  i  globalnih  pitanja  održivog
razvoja na međunarodnoj razini.
S druge  strane,  Državni zavod za zaštitu prirode je središnja ustanova koja obavlja stručne poslove
zaštite  prirode  u  Hrvatskoj.  Osnovan  je  uredbom  Vlade  Republike  Hrvatske  (NN  126/02), sukladno
Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99)
te Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kojeg su 2001. godine potpisale Hrvatska i
Europska unija. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) Zavod obavlja stručne poslove
zaštite prirode za Republiku Hrvatsku a posebno poslove koji se odnose na:
  Inventarizaciju, praćenje i ocjenu stanja prirode;
  Pripremanje  stručnih  podloga  za  zaštitu  prirodnih  vrijednosti,  očuvanje  dijelova  prirode,
utvrđivanje  uvjeta  zaštite  prirode,  upravljanje  zaštićenim  područjima  i  korištenje  prirodnih
dobara;
  Izradu stručnih podloga u svezi izrade ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu;
  Izvješćivanje o stanju prirode;
  Sudjelovanje  u  provedbi  međunarodnih  ugovora  o  zaštiti  te  organiziranje  i  provođenje
odgojno-obrazovnih i promidžbenih aktivnosti u zaštiti prirode.
Republika Hrvatska je zajedno s još 193 zemlje, potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti od 1992.
godine.  Konvencija  nalaže da  se  osigura očuvanje  i održivo  upravljanje  raznolikosti vrsta,  staništa  i
ekosustava na planeti. Ulaskom u EU, Republika Hrvatska mora ispuniti obveze propisane Konvencijom
i druge međunarodne obveze vezane za biološku raznolikost putem zajedničke EU politike o prirodi i
biološkoj raznolikosti, kao i kroz druge nacionalne mjere zaštite prirode.
Središnji dio EU politike o prirodi i biološkoj raznolikosti je mreža područja zaštite prirode, utvrđenih
1992. godine u skladu s Direktivom o staništima, pod nazivom Natura 2000. Cilj mreže Natura 2000 je
osigurati  dugoročni  opstanak  europskih  najvrjednijih  i  ugroženih  vrsta  i  staništa.  Sastoji  se  od
Posebnog područja očuvanja (SAC), koje su odredile države članice prema Direktivi o zaštiti prirodnih
staništa  i  divljih  biljnih  i  životinjskih  vrsta  (Direktiva  92/43/EEC,  dopunjena  Direktivom  Vijeća
2013/17/EU), te također uključuje Područje posebne zaštite (SPA), koje je proglašeno Direktivom o
očuvanju  divljih  ptica  (Direktiva  2009/147/EZ).  Države  članice  reguliraju  očuvanje  područja  Natura
2000  kroz  vlastito  zakonodavstvo,  prema  načelima  održivog  razvitka  i  u  skladu  s  relevantnim
direktivama.  Proglašavanje  područja  temelji  se  na  znanstvenim  informacijama,  a  posebice  na
distribuciji, gustoći populacije i statusu očuvanja Natura 2000 vrsta i staništa. Na osnovu tih kretanja,
Uredbom o  ekološkoj mreži  (NN  124/13)  proglašena  je  ekološka  mreža  Republike  Hrvatske  koja  je
ujedno i ekološka mreža Natura 2000. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog
teritorija i 16,39% obalnog mora, a sastoji se od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste
i  stanišne  tipove,  171  točkastih  Područja  očuvanja  značajnih  za  ptice  te  38  poligonskih  Područja
očuvanja za vrste i stanište tipove (najvećim dijelom špiljski objekti). Upravo je šire područje zahvata,
tj. Spačvanski šumski bazen, dio europske  ekološke mreže Natura 2000.  Naime,  sukladno Uredbi o
ekološkoj mreži (NN 124/13), Spačvanski bazen sastavni je dio ekološke mreže Natura 2000:
  Područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000006 Spačvanski bazen;
  Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001414 Spačvanski bazen.

42

Slika 32 Ekološka mreža Natura 2000 u Republici Hrvatskoj

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Međutim, na područjima obuhvaćenim mrežom Natura 2000 nije isključena ljudska aktivnost. Štoviše,
uvažavajući činjenicu da je čovjek sastavni dio prirode te promičući međusobno partnerstvo čovjeka i
prirode, podržava se načelo održivog razvoja kod kojeg nije cilj zaustavljati ljudske aktivnosti, nego
odrediti parametre po kojima se one mogu odvijati uz istovremenu zaštitu biološke raznolikosti. Stoga
se  EU  sredstvima  potpomaže  razvoj  djelatnosti  koje  pridonose  očuvanju  područja  uz  istodobni
gospodarski razvoj lokalnih zajednica, ponajprije ekoturizma i ekološke poljoprivrede.
Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je 420 područja na ukupno 7.502,66 km2 što čini 8,56% ukupnog
teritorija  Republike  Hrvatske.  Temeljem  Zakona  o  zaštiti  prirode  u  Republici  Hrvatskoj  postoji  9
kategorija zaštite – strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park,
spomenik  prirode,  značajni  krajobraz,  park  šuma  te  spomenik  parkovne  arhitekture.  Zaštićenim
područjima  upravljaju  javne  ustanove  koje  obavljaju  djelatnost  zaštite,  održavanja  i  promicanja
zaštićenog  područja  u  cilju  zaštite  i  očuvanja  izvornosti  prirode,  osiguranja  neometanog  odvijanja
prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite
prirode  na  području  kojim  upravljaju  te  sudjeluju  u  prikupljanju  podataka  i  u  praćenju  stanja
očuvanosti  prirode  (monitoring).  Upravljanje  zaštićenim  područjima  provodi  se  planom  upravljanja
koji  se  donosi  na  razdoblje  od  deset  godina  kroz  godišnji  program  zaštite,  održavanja,  očuvanja,
promicanja  i korištenja. Planom  upravljanja  određeni  su  ciljevi  upravljanja,  aktivnosti  za  postizanje
ciljeva  upravljanja  i  pokazatelji  učinkovitosti  upravljanja.  Prema  Zakonu  o  zaštiti  prirode,  planove
upravljanja  zaštićenim  područjima  donosi  Upravno  vijeće  javne  ustanove  koja  upravlja  zaštićenim
područjem  uz  suglasnost Ministarstva  zaštite okoliša  i  energetike  te  prethodno mišljenje  Državnog
43

zavoda za zaštitu prirode. Prije donošenja Prijedloga plana upravljanja, Javna ustanova je dužna isti
staviti javnosti na uvid.
Zaštićenim  područjima  u  Vukovarsko-srijemskoj  županiji  upravlja  Javna  ustanova  za  upravljanje
zaštićenim  prirodnim  vrijednostima  na  području  Vukovarsko-srijemske  županije.  Riječ  je  o  javnoj
ustanovi  osnovanoj  od  strane  Vukovarsko-srijemske  županije  čija  je  zadaća  obavljanje  djelatnosti
zaštite, upravljanja, održavanja i promicanja zaštićenih područja i prirodnih vrijednosti s ciljem zaštite
i očuvanja izvornosti prirode, osiguranja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja
prirodnih  dobara.  Također,  jedan  od  osnovnih  zadataka  ustanove  je  sudjelovanje  u  prikupljanju
podataka  u  svrhu  praćenja  stanja  očuvanosti  prirode  zaštićenog  područja,  sukladno  odredbama
Zakona o zaštiti prirode. Za gospodarsko korištenje prirodnih dobara ili obavljanje druge djelatnosti na
zaštićenim područjima kojima upravlja, Ustanova može dati koncesijsko odobrenje na vrijeme do pet
godina pravnim i fizičkim osobama koje su registrirane za obavljanje obrta pod uvjetima i na način
propisan Zakonom o zaštiti prirode.
Sukladno zakonu o zaštiti prirode, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima
na području Vukovarsko-srijemske županije upravlja s ukupno tri zaštićena dijela prirode na području
Spačvanskog šumskog bazena:
  Posebni rezervat šumske vegetacije „Lože“;
  Posebni rezervat šumske vegetacije „Radiševo“;
  Spomenik prirode, Skupina od 12 usamljenih slavonskih hrastovih stabala.
3.3  Procjena budućih trendova
Globalni trendovi i kretanja
Posljednjih šezdeset godina turizam doživljava kontinuirani rast i diverzifikaciju te postaje jednim od
najbrže  rastućih  sektora  svjetskog  gospodarstva.  Na  globalnoj  razini  broj  dolazaka  stranih  turista
porastao je s 25 milijuna u 1950. godini na 278 milijuna u 1980. godini, odnosno sa 674 milijuna u
2000.  godini  na  gotovo  1,2  milijarde  dolazaka  u  2015.  godini.  Tijekom  2015.  godine  prihodi  od
međunarodnog turizma na razini svjetske ekonomije procijenjeni su na 1.136 milijardi eura. Usprkos
oscilacijama u svjetskoj ekonomiji, dugogodišnjoj recesiji i raznim događajima koji narušavaju globalnu
stabilnost,  turizam  pokazuje  fascinantnu  otpornost  na  promjene  u  ekonomskom  i  društvenom
okruženju,  a  što  se  ogleda  u  činjenici  da  dosad  nisu  zabilježene  globalne  negativne  stope  rasta.
Posebno su impresivni podaci o udjelu europskog tržišta na svjetskom tržištu. Naime, procjenjuje se
kako  se  u  Europi  ostvari  oko  50%  svih  turističkih  dolazaka  i  oko  40%  ukupnih  prihoda  od  turizma.
Prema  podacima  Eurostata  za  2014.  godinu,  Španjolska  je  bila  najpopularnija  europska  turistička
destinacija s ostvarenih  260 milijuna  noćenja  stranih turista.  Nakon  Španjolske  slijedi  Italija  sa  187
milijuna noćenja, Francuska sa 131 milijuna noćenja te Ujedinjeno Kraljevstvo sa 105 milijuna noćenja.
S ostvarenih 61,1 milijuna noćenja stranih turista u 2014. godini, Hrvatska se nalazila na vrlo dobrom
osmom mjestu ljestvice EU zemalja.
UNWTO  predviđa  rast  svjetskog  turističkog  tržišta  po  prosječnoj  stopi  od  3,5%  do  2030.  godine.
Sukladno  tome,  predviđa  se  kako  će  se  do  2020.  godine  broj  turističkih  dolazaka  popeti  na  1,4
milijarde,  a u 2030. godini na 1,8 milijardi. Prema istim prognozama, očekuje se  kako će  turističko
tržište u Europi u 2020. godini zabilježiti 620 milijuna turističkih dolazaka, a u 2030. godini 744 milijuna
turističkih dolazaka. Studija UNWTO-a10 utvrdila je da 10-15% turista pri izboru destinacije traži nešto
neuobičajeno. Takvi „novi“ turisti u pravilu su obrazovaniji, iskusniji, imućniji, s iskustvom putovanja,
ekološki  osviješteni  te  osjetljivi  prema  tradiciji,  društvu,  kulturi,  društvenom  uređenju  i  običajima
destinacije  koje  posjećuju.  Očekuje  se  kako  će  sa  starenjem  stanovništva  u  najvećim  emitivnim
zemljama doći do smanjenja potražnje za masovnim odredištima, dok će se s druge strane još više
povećati udio „novih“ turista te potražnja za novim oblicima turizma.

10 UNWTO & ETC, 2011.: Handbook on Tourism Product Development, Madrid
44

Intenzivan  rast  turizma,  do  sada  i  u  budućnosti,  rezultat  je  niza  eksternih  čimbenika  (razvoj
tehnologije,  marketinga,  turističke  infrastrukture,  prometne  povezanosti,  znanstvenih  spoznaja)  i
ciljane diferencijacije turističke ponude, zahvaljujući čemu je omogućen razvoj različitih oblika turizma.
Jedan  od  takvih  novih  i  brzorastućih  oblika  turizma  predstavlja  upravo  ekoturizam.  Međunarodno
Društvo  za  ekoturizam  definira  ekoturizam  kao  odgovorno  putovanje  u  prirodna  područja  koje
uključuje zaštitu i brigu o okolišu, održivi razvoj lokalne zajednice te interpretaciju okoliša i edukaciju.
Sukladno tome, doživljaj turista na ekoturističkim putovanjima ima dvije osnovne svrhe:
  Zadovoljenje potrebe za povećanjem znanja o prirodnim i kulturnim atrakcijama uz aktivnu
rekreaciju;
  Povećanje razine svijesti o potrebi očuvanja okoliša, promjena stavova i ponašanja s ciljem
smanjivanja loših utjecaja na okoliš.
Općenito, ekoturisti se od konvencionalnih turista razlikuju po specifičnim motivima u vidu:
  Boravka u nenapučenim destinacijama;
  Boravka u netaknutoj prirodi;
  Učenja o životu u divljini i prirodi;
  Razgledavanja divljih životinja i biljaka;
  Upoznavanja domicilnog stanovništva i njihove kulture;
  Osjećaja za korist koju od njihova putovanja ima lokalna zajednica;
  Izazova (fizičkog i umnog).
Prema istraživanju TripAdvisora, trend „zelenog“ turizma je u porastu. Naime, čak 71% ispitanika koji
su sudjelovali u spomenutom istraživanju, odgovorilo je da u sljedećih 6 mjeseci planira putovanje u
eco-friendly  destinacije.11  Prema  rezultatima  istog  istraživanja,  ekološki  osviješteni  putnici  putuju
češće od prosječnih turista. Tijekom 2009. godine 76% ih je putovalo barem dva puta godišnje, čak
22% ih je putovalo pet do osam puta godišnje.

Tablica 8 Glavne karakteristike ekoturista
Zanimanje
Prosječni
ekoturist
dolazi
iz
redova
profesionalaca  –  menadžera,  viših  službenika,
profesionalaca trgovaca, studenata
Prihodi
Prihodi  kućanstva  ekoturista  u  prosjeku  su  viši
od  prihoda  uobičajene  populacije  koja  putuje.
Po prihodima većina ekoturista spada u srednji i
viši srednji sloj.
Obrazovanje
U  prosjeku  su  obrazovaniji  (u  SAD-u  75%
ekoturista ima neku od diploma visokih škola ili
fakulteta, dok u Velikoj Britaniji to iznosi 61%).
Dob
Većina  ekoturista  je  u  dobi  između  25  i  54
godine,  uz  zamjetan  trend  povećanja  starosne
dobi  turista  koji  putuju  u  ekoturističke
destinacije.
Spol
U većem postotku su žene i to poglavito unutar
mlađe  populacije.  S  druge  strane  muškarci  su
ravnomjerno  raspoređeni  među  mlađom  i
starijom populacijom.
Učestalost putovanja
Ekoturisti  putuju  u  prosjeku  dva  do  pet  puta
godišnje.

11 CREST (2013) The Case for Responsible Travel: Trends and Statistics, Stantford University, Washington
45

Sezona putovanja
Iskusni  ekoturisti,  koji  često  putuju,  ne
preferiraju  posebno  neku od  sezona  (zimsku  ili
ljetnu) nego vole putovati izvan glavne sezone.
Duljina putovanja
Što  je  destinacija  udaljenija,  a  aktivnosti
intenzivnije, to je putovanje duže.
Najčešće aktivnosti u destinaciji
Posjet nacionalnim parkovima;
Pješačenje;
Aktivnosti na vodi (rafting, kajaking);
Uživanje u prirodi;
Kampiranje;
Obilazak ekoturističkih ruta.
Smještaj
Ekoturisti  radije  biraju  rustikalnije,  intimnije  i
manje  objekte,  a  veliku  pozornost  pridaju
ekološkoj održivosti objekta i zelenoj gradnji.
Motivi putovanja
Kod  mlađih  ekoturista  najznačajniji  motiv  za
putovanje  je  uzbuđenje.  Za  razliku  od  toga,
glavni motiv putovanja kod starijih ekoturista je
interes  za  okoliš  i  prirodno  okruženje.  Glavni
motiv putovanja kod ekoturista srednjih godina
je bijeg od stresa i svakodnevnice.
Izvor: Bakan R., Jaković B.; Ekoturizam – predavanja; Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici
U  samoj  destinaciji  ekoturisti  u  prosjeku  potroše  više  od  uobičajenih  turista.  Naime,  u  Kostarici
(vodećoj svjetskoj ekoturističkoj destinaciji) turisti su 2010. godine prosječno trošili 944 $ po putovanju
dok  je  prosječna  potrošnja  turista  u  Francuskoj  (prvoj  po  broju  međunarodnih  dolazaka  prema
UNWTO Tourism Highlights, 2010) iznosila 666 $. Procjenjuje se kako turisti u ekoturističkoj destinaciji
troše 44% više od turista koji posjećuju uobičajena odredišta masovnog turizma. Općenito, ekoturisti
nisu osjetljivi na cijene, ali su vrlo osjetljivi na odnos vrijednosti za novac u destinaciji. Stoga oni
češće  uspoređuju  kvalitetu  turističkog  doživljaja  nego  kvalitetu  proizvoda  i  usluga.  Na  samom
putovanju najveće zadovoljstvo ekoturista proizlazi iz doživljaja poveznih s učenjem, upoznavanjem
kulture te vođenim turama i interpretacijom okoliša.
Nacionalni trendovi i kretanja
Kao  prepoznatljiva  turistička  destinacija,  Republika  Hrvatska  iz  godine  u  godinu  bilježi  sve  bolje
turističke rezultate. Tijekom 2015. godine  u Hrvatskoj je ostvareno 71,6 milijuna noćenja što je  za
7,7%  više  u  odnosu  na  turistički  vrlo  dobru  2014.  godinu.  Pozitivna  kretanja  hrvatskog  turizma
potvrđuju i financijski pokazatelji. Tako su ukupni prihodi od turizma od stranih gostiju u 2015. godini
iznosili 7,96 milijardi eura što je za 7,6% više u odnosu na 2014. godinu te za 502 milijuna eura više u
odnosu na rekordnu 2008. godinu. Uz broj noćenja i ostvarene prihode, tijekom posljednjih godina
došlo je do poboljšanja i drugih relevantnih sektorskih pokazatelja.

Tablica 9 Glavni sektorski pokazatelji hrvatskog turizma
Pokazatelj
2010. g.
2011. g.
2012. g.
2013. g.
2014. g.
2015. g.
Broj noćenja (u mil.)
56,4
60,4
62,7
64,8
66,5
71,6
Prihodi od turizma (u mlrd.
6,2
6,6
6,8
7,2
7,4
7,96
eura)
Udio djelatnosti u BDP-u
4,2%
4,3%
4,5%
5,1%
-
-
Udio zaposlenih (%
5,9%
6,0%
6,2%
6,4%
6,7%
6,6%
ukupnog broja)
46

Udio djelatnosti u izvozu
34,9%
35,0%
35,9%
37,3%
36,1%
35,1%
Broj stalnih postelja (u tis.)
833,1
852,4
805,5
872,2
898,7
942,8
Izvor: Ekonomski institut Zagreb
Međutim, usprkos sve boljim turističkim rezultatima, hrvatski turizam još uvijek obilježava nedovoljna
diferenciranost proizvoda i usluga, pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadržaja boravka gostiju te
neadekvatna destinacijska turistička infrastruktura.
Glavni  cilj  razvoja  hrvatskog  turizma  do  2020.  godine  je  povećanje  njegove  atraktivnosti  i
konkurentnosti, a što bi trebalo rezultirati ulaskom među 20 vodećih turističkih destinacija u svijetu
po  kriteriju  konkurentnosti.  Generalno  gledano,  sukladno  rezultatima  Travel  and  Tourism
Competiteveness  Reporta,  hrvatski  turizam  je  u  2011.  godini  zauzeo  34.  mjesto  prema  svojoj
međunarodnoj konkurentnosti. Pri tome, bitno je napomenuti kako je zaostajao u odnosu na druge
turistički  razvijene  zemlje  Mediterana  poput  Francuske,  Španjolske,  Italije,  Grčke,  Cipra  i  Malte.
Ljepota  krajolika  i  ekološka  očuvanost  elementi  su  ponude  u  kojima  Hrvatska  ima  prednost  u
odnosu na konkurente. Iako ekološka očuvanost predstavlja element turističke ponude po kojem je
Hrvatska  ocijenjena  bolje  od  svojih  konkurenata,  prednost  Hrvatske  u  odnosu  na  Španjolsku,
Francusku i Grčku se u 2010. godini postupno smanjuje. Zbog toga je važno da se razvoj turizma u
budućnosti  treba  temeljiti  na  unapređenju  zaštite  okoliša,  očuvanju  kvalitete  prirodnih  resursa  te
odgovornom i održivom upravljanju razvojem sadržaja turističke ponude.
Hrvatska  pripada  zemljama  koje  posjetitelje  ponajprije  privlače  odlikama  prirodnog  prostora  i
bogatstvom kulturno-povijesne baštine. Kao najčešći motiv za posjet Hrvatskoj turisti najčešće navode
opuštanje  i  pasivni  odmor,  dok  nova  iskustva  i  doživljaji  te  upoznavanje  prirodnih  ljepota  također
spadaju među najučestalije motive za posjet Republici Hrvatskoj.

Tablica 10 Najučestaliji motivi za posjet Republici Hrvatskoj u 2014. godini
Motivacija
Učestalost
Pasivni odmor, opuštanje
75%
Zabava
43%
Nova iskustva i doživljaji
30%
Gastronomija
26%
Upoznavanje prirodnih ljepota
20%
Sport, rekreacija
7%
Kulturne znamenitosti/događanja
7%
VFR
6%
Zdravstveni razlozi, wellness
5%
Izvor: Institut za turizam
Među prirodnim atrakcijama najveći značaj imaju more, razvedena obala s mnoštvom otoka, brojne
očuvane prirodne plaže te zelenilo i šumovitost velikog dijela teritorija. S obzirom na ukupnu površinu,
Hrvatska se ističe izuzetno velikim brojem atraktivnih zaštićenih prirodnih područja, dok se prema
bioraznolikosti nalazi u samom europskom vrhu. Naime, na relativno malom prostoru smještena su
četiri različita biogeografska područja (panonsko, kontinentalno, dinaridsko, mediteransko). Stoga je
Hrvatska jedna od tri europske zemlje s najvećim brojem biljnih vrsta od kojih je velik broj zaštićen.
Ujedno, u Hrvatskoj obitavaju tri velike europske zvijeri, gnijezdi se gotovo polovica svih vrsta ptica
koje  obitavaju  u  Europi,  obitavaju  brojne  endemične  vrste  riba,  gmazova  i  vodozemaca,  a  u
Jadranskom moru obitava 442 vrste riba što predstavlja oko 65% vrsta koje nastanjuju Sredozemno
more. Međutim, veliki dio prirodnih potencijala u turističkom je smislu nedovoljno iskorišten, a veliki
potencijal predstavlja turistička valorizacija područja uz Dunav, Savu, Dravu, Unu, Kupu, Cetinu i druge
rijeke te uz jezera i ostale unutarnje vode. Ministarstvo turizma prepoznalo je upravo ekoturizam kao
jedan  od  proizvoda  s  izraženom  perspektivom  razvoja,  a  Slavonija  je  prepoznata  kao  područje  s
47

velikim  potencijalom  za  njegov  razvoj.  Naime,  zbog  velikog  broja  nacionalnih  parkova,  parkova
prirode i drugih zaštićenih područja, Hrvatska je u mogućnosti zadovoljiti potrebe i očekivanja gostiju
u  rasponu  od  manje  zahtjevnih  ljubitelja  prirode  do  vrlo  fokusiranih  ekoturističkih  eksperata
pridonoseći  stvaranju  dodatne  dimenzije  imidža  Hrvatske  među  novim  segmentima  posjetitelja.
Sukladno  tome,  upravo  bi  ekoturizam  trebao  biti  jedan  od  turističkih  proizvoda  važnih  za  razvoj
hrvatskog turizma, a naročito u stvaranju uvjeta za cjelogodišnje poslovanje.
Prema  rezultatima  posljednjeg  provedenog  istraživanja  Instituta  za  turizam o  stavovima  i  potrošnji
posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj iz 2006. godine, glavnina posjetitelja bila
je  srednje  životne  dobi,  dobro  obrazovana  i  visokih  prihoda.  Među  posjetiteljima  su  uglavnom
prevladavali inozemni turisti dok su domaći posjetitelju uglavnom stanovnici okolice parkova. Glavni
izvor posjetitelja parkova bili su turisti u tranzitu (38%) te stacionarna ljetna potražnja (36%). Oko 13%
posjetitelja bilo je u ciljanom posjetu parkovima iz mjesta stalnog boravka, a gotovo jednako toliko
osoba posjećivalo je parkove u sklopu kružnog putovanja. Sukladno tome, većina posjetitelja stigla je
vlastitim automobilom ili autodomom (70%), u pratnji supružnika ili partnera (42%), obitelji (30%) ili
prijatelja (24%). Posjetitelji su se u parkovima u prosjeku zadržavali otprilike pola dana (46%) ili kraće
(27%).  S  druge  strane,  njih  desetina  boravila  je  u  parkovima  ili  okolici  više  dana  (u  prosjeku  4),  a
višednevni boravci bili su učestaliji u NP Sjeverni Velebit, NP Kornati i NP Plitvička jezera.
Kao glavni motiv posjete parkovima posjetitelji su uglavnom navodili upoznavanje prirodnih ljepota
(50  %),  želja  za  posjetom  zaštićenom  području  (48%)  te  odmor  i  opuštanje (29%).  Sukladno  tome,
najčešće  aktivnosti  posjetitelja  bile  su  fotografiranje  prirode  (84%),  konzumiranje  hrane/pića  u
ugostiteljskim  objektima  (38%),  posjet  info-centru  (31%)  te  kupnja  u  trgovinama/suvenirnicama
(31%). Svaki posjetitelj tijekom jednodnevnog izleta u prosjeku je potrošio 20 eura, pri čemu se nešto
više od polovice iznosa odnosilo na ulaznice (54%). S druge strane, najmanje se izdvajalo za dodatne
obilaske  parka  (u  prosjeku  manje  od  1  eura).  Stoga  ne  čudi  kako  je  najveća  potrošnja  po
jednodnevnom  posjetu  ostvarena  u  parkovima  s  najvišom  cijene  ulaznice  i  dobro  razvijenom
popratnom ponudom (NP Krka – 26 eura, NP Brijuni – 24 eura, NP Plitvička jezera – 17 eura).
Općenito,  glavnina  posjetitelja  bila  je  izuzetno  zadovoljna  posjetom  parku  (92%),  njegovom
atraktivnošću  (89%)  te  ukupnim  omjerom  vrijednosti  za  novac  koju  nudi  park  (83%).  Naime,
posjetitelje se najviše dojmila netaknuta, očuvana priroda, a ujedno su bili impresionirani ljepotom
voda te bogatstvom i raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta.  Također, posjetitelji su bili osobito
zadovoljni čistoćom i uređenošću parkova, stručnošću i gostoljubivošću djelatnika i sustavom obilaska
parkova  te  interpretacijom,  signalizacijom  i  kvalitetom  ugostiteljske  ponude.  S  druge  strane,
posjetitelji  su  bili  nešto  manje  zadovoljni  popratnim  sadržajima  parkova,  ponudom  suvenira,
dostatnošću  informacija  o  parkovima  prije  polaska,  čistoćom  i  dostatnošću  sanitarnih  čvorova  te
parkiralištima.
Zaštićena prirodna područja u Hrvatskoj, osam nacionalnih i 11 parkova prirode, već godinama imaju
dobre  turističke pokazatelje. Naime, sukladno podacima  Ministarstva zaštite  okoliša i prirode,  kroz
osam hrvatskih nacionalnih parkova tijekom 2015. godine prošlo je ukupno 2.876.456 posjetitelja.12


12 http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/442827/Koje-su-nacionalne-parkove-najvise-pohodili-turisti-i-
zasto.html
48

Slika 33 Broj posjetitelja u nacionalnim parkovima Hrvatske

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Tijekom  iste  godine,  hrvatski  nacionalni  parkovi  uprihodili  su  440,7  milijuna  kuna  pri  čemu  je
prednjačio  Nacionalni  park  Plitvička  jezera  sa  274,4  milijuna  kuna  prihoda.  Sve  boljoj  posjeti  i
prihodima nacionalnih parkova ponajprije pridonose ulaganja u poboljšanje njihove infrastrukture.
Regionalna i lokalna kretanja
Prema anketi hrvatskog stanovništva, u Slavoniju je putovalo 158 tisuća osoba. Posjetitelji u Slavoniju
većinom dolaze iz Zagreba i iz Slavonije, radi se o mlađim (mlađi od 30 godina) i starijim osobama (50
i više godina), a u prosjeku su visokoobrazovani i dobrostojeći. Njihove najčešće destinacije su Osijek,
Vukovar  i  Ilok.  Većinom  ih  privlači  prirodna  i  kulturno-povijesna  baština,  a  preferiraju  dolazak
vikendom. Nadalje, prema anketi Instituta za turizam među domaćim turoperatorima utvrđeno je da
⅔ njih organizira izlete u Slavoniju. Ponajprije je riječ o pre/post kongresnim putovanjima te školskim
izletima, a među najposjećenije destinacije ubrajali su se Osijek, Park prirode Kopački rit, Vukovar, Ilok
i Đakovo. Pri tome, kao turističku destinaciju sa sličnim prirodnim obilježjima poput Virova i Loža valja
izdvojiti Park prirode Kopački rit.
Park prirode Kopački rit je poplavno područje u Baranji, na sjeveroistoku Republike Hrvatske, između
Dunava na istoku i Drave na jugu. Ukupna veličina Parka prirode iznosi 17.700 ha, od čega Specijalni
zoološki rezervat obuhvaća 8.000 ha. Park prirode Kopački rit utemeljen je 1976. godine, a trenutno
je najstariji proglašeni park prirode u Republici Hrvatskoj.
Kopački rit predstavlja jednu od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi. Reljef  Kopačkog rita
rezultat je djelovanja rijeka Dunava i Drave te poplavnih voda koje plave ovo područje. Rijeke u svom
toku stvaraju sprudove i otoke (ade). S druge strane, stalna plavljenja i valovi vode na jednom mjestu
produbljuju teren tvoreći polumjesečaste udubine, dok na drugom mjestu talože materijal kojeg nosi
rijeka. Na taj su način nastala udubljenja (bare) i povišena područja (grede), koja ovom području daju
specifičan valoviti izgled. Udubljenja se ispune vodom te predstavljaju jezera ili bare, a više uzastopnih
udubljenja se spaja i povezuje s Dunavom tvoreći prirodni kanal (fok) preko kojeg se udubine pune i
prazne. Opisani raspored bara i greda daje Kopačkom ritu jedinstven izgled, a ovo područje tijekom
godine značajno mijenja svoj izgled ovisno o intenzitetu plavljenja. Naime, dijelovi kopna i ritskih voda
čine vrlo složen mozaik, a njihov oblik i funkcija u određenom trenutku ovise o količini vode.
Zbog specifičnog mikroreljefa i neprestanog plavljenja, na području Kopačkog rita razvijaju se različiti
tipovi vegetacije. Konkretno, radi se o različitim tipovima šuma te močvarne i vodene vegetacije, dok
49

je  zbog  veće  koncentracije  divljači  i  antropogenih  utjecaja  također  prisutna  nitrofilna  i  travnjačka
vegetacija.  Autohtona  flora  i  vegetacija  Kopačkog  rita  pružaju  povoljne  životne  uvjete  raznovrsnim
životinjskim  vrstama.  Do  danas  je  u  Kopačkom  ritu  evidentirano  više  od  400  vrsta  beskralježnjaka
među kojima je i nova forma školjkaša. Kopački rit ujedno predstavlja najveće mrijestilište i rastilište
riba u Podunavlju te najvažniji ornitološki rezervat u Republici Hrvatskoj.
Stoga ne čudi kako je Kopački rit uvršten u listu ornitološki značajnih područja (Important Bird Area,
IBA) te je nominiran za uvrštenje na UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine.
Iako  ne  postoje  službeni  podaci  o  broju  turističkih  dolazaka  i  noćenja  na  području  grada  Otoka,
turistički  rezultati  Vukovarsko-srijemske  županije  ukazuju  na  pozitivna  kretanja  i  u  ovom  dijelu
Hrvatske. Naime, prema službenim podacima županijske turističke zajednice, u Vukovarsko-srijemskoj
županiji  tijekom  2015.  godine  ostvareno  je  60.570  dolazaka  i  110.513  noćenja  što  predstavlja
povećanje od 19,49% odnosno 17,94% u odnosu na prethodnu godinu. Općenito, nakon četiri godine
negativnih  kretanja,  turistički  rezultati  kontinuirano  rastu  od  2013.  godine.  Posjetitelji  se  u
Vukovarsko-srijemskoj  županiji  u  prosjeku  zadržavaju  oko  2  dana.  Gledajući  strukturu  turista,
primjetno je kako su u 2015. godini glavninu turističkih dolazaka (72,34%) i noćenja (74,31%) ostvarili
domaći turisti.
Tablica 11 Turistički rezultati Vukovarsko-srijemske županije
Godina
Pokazatelj
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Broj
41.688
34.406
40.459
39.145
37.611
46.039
50.690
60.570
Dolasci
%
-
-
17,59
-3,25%
-3,92%
22,41%
10,10%
19,49%
promjene
17,47%
Broj
87.369
80.109
73.005
66.090
65.859
82.517
93.702
110.513
Noćenja
%
-
-8,31%
-8,87%
-9,47%
-0,35%
25,29%
13,55%
17,94%
promjene
Prosjećna dužina
2,10
2,33
1,80
1,69
1,75
1,79
1,85
1,82
boravka (u danima)
Izvor: Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije

Premda  prethodno  prikazani  podaci  govore  o  sve  bržem  razvoju  turizma  u  Vukovarsko-srijemskoj
županiji, njegovi turistički potencijali su još uvijek nedovoljno valorizirani. Ponajprije je riječ o tipičnom
ruralnom prostoru i očuvanim prirodnim područjima u vidu Spačve, Bosuta, Save, Dunava, Srijemskog
vinogorja te zaštićenog Spačvanskog krajobraza.
Budući da se na otočkom području ne vodi službena evidencija o broju turističkih dolazaka i noćenja,
za  oslikavanje  lokalnih  turističkih  rezultata  mogu  poslužiti  procjene  gradskih  službi.  Prema  njima,
otočku  suvaru  (kao  jednu  od  posebnosti  ovog  područja)  godišnje  posjeti  oko  300  djece,  oko  100
studenata  građevine  i  šumarstva  s  ciljem  proučavanja  njezine  građe  i  konstrukcije  te  oko  100
umirovljenika.
Prema  posljednjim  dostupnim  podacima,  Park  prirode  Kopački  rit,  kao  geografski  blisku  turističku
destinaciju sa sličnim prirodnim obilježjima, tijekom 2014. godine posjetilo je 24.987 osoba. Međutim,
prema  neslužbenim  informacijama  Park  prirode  Kopački  rit    tijekom  2016.  godine  posjetilo  je  oko
38.000 posjetitelja što predstavlja povećanje od gotovo 30%. Ovo povećanje u odnosu na prethodne
godine  ponajprije  je  rezultat  ulaganja  u  ponudu  i  infrastrukturu.13  Broj  posjetitelja  iz  inozemstva
povećava se iz godine u godinu, a u 2014. godini došlo je 5.574 stranih osoba što predstavlja 20,82%
od  ukupnog  broja  posjetitelja.  Pri  tome,  najveći  broj  posjetitelja  bio  je  iz  Mađarske,  Slovenije,
Njemačke i Austrije. Najbrojnija skupina posjetitelja u 2014. godini bili su djeca, studenti i umirovljenici
(14.347), dok je tijekom iste godine evidentirano 7.190 odraslih posjetitelja. Gledajući kretanje broja

13 http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kopacki-rit-rusi-rekorde-u-2016-ga-obislo-38-000-posjetitelja---
461786.html
50

posjetitelja  tijekom  godine,  vidljivo  je  kako  glavnina  posjetitelja  posjećuje  ovo  zaštićeno  područje
tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci.
Grafikon 3 Kretanje broja posjetitelja Parka prirode Kopački rit po mjesecima
10.000
9.000
8.000
7.000
6.000
ja
5.000
4.000
jetitelso 3.000
p
2.000
Broj
1.000
0
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
Mjesec
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.

Izvor: Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“
Buduća kretanja
Uzimajući u obzir prethodno prikazano kretanje broja posjetitelja u Vukovarsko-srijemskoj županiji i
Parku prirode Kopački rit ali i dinamiku kojom će se realizirati projekt, konzervativno se procjenjuje
kako će Bioekološko-edukacijski centar Virovi tijekom prve poslovne godine (2019. godina) posjetiti
oko 6% posjetitelja Vukovarsko-srijemske županije odnosno oko 3.500 osoba. Pri tome, uzimajući u
obzir specifičnosti centra ali i  strukturu posjetitelja Parka prirode Kopački rit, pretpostavlja se kako će
glavninu posjetitelja Bioekološko-edukacijskog centra Virovi činiti djeca i studenti (50%), dok će odrasli
i umirovljenici činiti 30% odnosno 20% posjetitelja. Pri tome, pretpostavlja se kako će 80% djece doći
u  sklopu  škole  u  prirodi,  dok  će  80%  umirovljenika  doći  u  organiziranim  grupama.  S  druge  strane,
pretpostavlja  se  kako  će  10%  odraslih  posjetitelja  doći  u  organiziranim  grupama  od  minimalno  10
osoba, a očekuje se kako će 20% grupa činiti strani posjetitelji.
Zbog pozitivnih turističkih kretanja ali i s boljom promocijom turističkog odredišta, očekuje se kako će
se u idućoj, 2020. godini udvostručiti broj posjetitelja Bioekološko-edukacijskog centra. Zahvaljujući
sve  boljoj  promociji  odredišta,  broj  posjetitelja  rast  će  i  tijekom  iduće  tri  godine  ali  po  sve  nižim
stopama.  Konačno,  konzervativno  se  procjenjuje  kako  nakon  2023.  godine  neće  biti  daljnjeg  rasta
broja posjetitelja nego će on ostati nepromijenjen do kraja referentnog razdoblja. Prikaz očekivanog
kretanja broja posjetitelja Bioekološko-edukacijskog centra Virovi dan je u Tablici 12 u nastavku.
Tablica 12 Projekcija broja posjetitelja Bioekološko-edukacijskog centra Virovi
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Odrasli
0,00
0,00
1.050
2.100
2.520
2.646
2.725
2.725
2.725
2.725
Djeca i studenti
0,00
0,00
1.750
3.500
4.200
4.410
4.542
4.542
4.542
4.542
Umirovljenici
0,00
0,00
700
1.400
1.680
1.764
1.817
1.817
1.817
1.817
UKUPNO
0,00
0,00
3.500
7.000
8.400
8.820
9.085
9.085
9.085
9.085
Stopa promjene
-
-
-
100%
20%
5%
3%
0%
0%
0%
Izvor: Obrada autora

51

4
Analiza izvedivosti
4.1  Ostale mogućnosti
Nema promjena (eng. BAU, Business as usual)
Nastupanje  scenarija  prema  kojem  ne  dolazi  do  nikakvih  promejna  najgore  je  sa  stajališta  lokalne
zajednice.  Naime,  ovaj  scenarij  podrazumijeva  da  očuvana  prirodna  baština,  kao  jedan  od  glavnih
razvojnih  potencijala  grada  Otoka,  i  dalje  ostane  u  potpunosti  neiskorištena.  Konkretno,  ovo  bi
podrazumijevalo  da  se  odbacuje  turističku  valorizaciju  Virova  i  Loža  te  razvoj  turizma  kao  vrlo
profitabilne i brzorastuće gospodarske djelatnosti s potencijalom za pokretanje svekolikog društveno-
gospodarskog razvoja lokalne zajednice. Za pretpostaviti je kako bi se u tom slučaju nastavili nepovoljni
demografski  trendovi  budući  da  bi  zbog  besperspektivnosti  i  nedostatka  radnih  mjesta  mlađe
stanovništvo  nastavilo  s  iseljavanjem.  Ujedno,  neprovođenje  projekta  značilo  bi  nedovoljno  znanje
lokalne zajednice i šire javnosti o značaju Spačvanskog šumskog bazena. Naime, za očekivati je kako bi
zbog nepoznavanja i nerazumijevanja važnosti očuvanja biološke raznolikosti tijekom vremena nestale
brojne ugrožene biljne i životinjske vrste, a čime bi vrijednost ovog prirodnog područja bila nepovratno
narušena.
Prema tome, jasno je kako navedeni scenarij nikako nije prihvatljiv za lokalnu zajednicu te da ga kao
takvog treba odbaciti iz daljnjih razmatranja.
Učini minimalno (eng. Do minimum)
U slučaju ove opcije, došlo bi do provođenja samo dijela predviđenih projektnih aktivnosti, odnosno
izgradnje  Bioekološko-edukacijskog  centra  Virovi  bez  pratećih  edukativnih  i  turističkih  sadržaja.
Premda bi se u ovom slučaju riješio jedan od glavnih lokalnih problema u vidu nepostojanja bilo kakvih
smještajnih  kapaciteta,  ciljevi  i  pokazatelji  samog  poziva  vezani  uz  nužnost  osmišljavanja  i
uspostavljanja  edukativnih  i  turističkih  sadržaja  ne  bi  bili  ispunjeni.  Nadalje,  s  obzirom  da  lokalna
turistička  ponuda  ni  na  koji  način  ne  bi  bila  obogaćena  novim  sadržajima,  nameće  se  pitanje
opravdanosti izgrađenih smještajnih kapaciteta. Naime, bez dovoljno pratećih edukativnih i turističkih
sadržaja objekt posjetiteljskog centra u najboljem bi slučaju služio kao velika spavaonica. Konačno, bez
osmišljenih  edukativnih  sadržaja  posjetitelje  se  ni  na  koji  način  ne  bi  moglo  upoznati  sa  značajem
Spačvanskog  šumskog  bazena  a  što  bi  u  konačnici  bilo  vrlo  nepovoljno  za  očuvanje  biološke
raznolikosti.
Sukladno navedenom, jasno je kako i navedena opcija nije prihvatljiva sa stajališta lokalne zajednice.
Naime,  u  sklopu  predmetnog  projekta  integrirane  su  brojne  aktivnosti  čijim  pojedinačnim  ili
djelomičnim provođenjem ne bi došlo do željenih učinaka.
Učini nešto drugo (eng. Do something else)
Navedena opcija podrazumijeva odustajanje od izgradnje Bioekološko-edukacijskog centra Virovi te
gospodarsku valorizaciju Virova i Loža na drugačiji način. S obzirom da je  građevinsko zemljište (tj.
katastarska  čestica  2608/2)  smještena  unutar  Športsko  rekreacijske  zone  s  ugostiteljsko-turističkim
sadržajima  Virovi,  jasno  je  kako  razvoj  turizma  predstavlja  jedini  dopušteni  oblik  gospodarske
valorizacije Virova i Loža. S obzirom da je budući Bioekološko-edukacijski centar Virovi isprojektiran na
način  da  zbog  načina  gradnje  i  korištenih  materijala  predstavlja  ogledni  primjer  održive  gradnje,
izgradnja  nekog  drugog  objekta  iste  namjene  možda  bi  predstavljala  jeftinije  ali  u  svakom  slučaju
polovično  rješenje  postojećeg  problema.  Prema  tome,  jasno  je  kako  navedena  opcija  također  nije
prihvatljiva sa stajališta lokalne zajednice te da ju ne treba uključiti u daljnje razmatranje.
4.2  Obrazloženje najbolje mogućnosti (opis projekta)
52

Sukladno  odredbama  iz  Uputa  za  prijavitelje,  predmetnim  ulaganjem  obuhvaćene  su  projektne
aktivnosti po ovim projektnim elementima:
  Priprema projektno tehničke dokumentacije i studija;
  Posjetiteljska infrastruktura i sadržaji;
  Edukacija i interpretacija;
  Promocija i vidljivost;
  Upravljanje projektom;
  Promidžba i vidljivost.
U nastavku su po navedenim projektnim elementima detaljnije obrađene sve projektne aktivnosti.
Element ulaganja: <PRIPREMA PROJEKTNO TEHNIČKE DOKUMENTACIJE I STUDIJA >
I. OPIS AKTIVNOSTI
Vrsta ulaganja odnosi se na pripremu projektno tehničke dokumentacije i potrebnih studija. Kroz
projekt će se pripremiti (ili je već pripremljena) sljedeća dokumentacija neophodna kao preduvjet za
provedbu aktivnosti očuvanja baštine, povećanju turističke atraktivnosti i jačanju konkurentnosti
lokalnog gospodarstva:
1.1. Izrada studije izvodljivosti i izrada projektne aplikacije
1.2. Projektiranje električnog turističkog broda
1.3. Izrada idejnog i glavnog projekta Bioekološko-edukacijskog centra Virovi
1.4. Parcelacija (geodetske usluge)
1.5. Izrada idejnog i glavnog projekta krajobraznog uređenja obalnog dijela uz Bioekološko edukacijski
centar
1.6. Izrada Zahtjeva za prethodnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
1.7. Projekt multimedije
1.8. Revizija glavnog projekta
1.9. Projekt biciklističke signalizacije
1.10. Energetski pregled objekta i izrada energetskog certifikata
1.11. Izrada stručnih podloga u vezi s kreiranjem i prezentacijom edukacijskih i interpretativni sadržaja
za posjetitelje - "Povijest i značaj Šumskog rezervata Lože"
1.12. Izrada strategije razvoja odredišta prirodne baštine
1.13. Izrada marketinške i komunikacijske strategije
1.14. Izrada Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima

Za navedene aktivnosti odgovoran je Grad Otok.
II.  NAMJENA I DOPRINOS AKTIVNOSTI OČUVANJU BAŠTINE), DOPRINOS AKTIVNOSTI POVEĆANJA
TURISTIČKE ATRAKTIVNOSTI (UKLJUČUJUĆI I BROJ POSJETITELJA) TE DOPRINOS AKTIVNOSTI
LOKALNOM GOSPODARSTVU U SMISLU RADNIH MJESTA I GOSPODARSKE AKTIVNOSTI TE NJIHOVU
OPRAVDANOST
Sva navedena dokumentacija koja čini ovaj projektni element doprinijet će u konačnici, nakon provedbe
svih projektnih aktivnosti očuvanju područja prirodne  baštine  Loža i Virova, doprinijet  će  povećanju
turističke atraktivnosti odredišta te u širem kontekstu povećanju konkurentnosti lokalnog i regionalnog
gospodarstva.

Element ulaganja: <POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA I SADRŽAJI >
I. OPIS AKTIVNOSTI

1. Izgradnja i opremanje Bioekološko edukacijskog centar „Virovi“

53

Bioekološko  edukacijski  centar  „Virovi“  nalazit  će  se  na  području  „Virovi“  na  dodirnom  području  s
područjem posebnog rezervata „Lože“. Oba područja nalaze se u srcu spačvanske šume, u blizini Grada
Otoka,  na  mjestu  gdje  se  vodeno  i  šumsko  stanište  spačvanskog  bazena  sjedinjuje  u  jedinstvenoj
prirodnoj ljepoti.
Sam Centar će biti u funkciji nadzora, istraživačkog i znanstvenog rada, edukacije i promocije zaštite
prirode i biološke raznolikosti te turističko-ugostiteljske djelatnosti.
Riječ je o građevini na tri etaže (prizemlje, kat i potkrovlje) tlocrtne površine 598,30 m2 u kojoj će biti
smješteni  turistički,  edukacijski  i  ugostiteljski  sadržaji  koji  će  svim  ciljanim  skupinama  omogućiti
prezentaciju prirodne baštine Spačvanskih šuma na neposredan, ali i intrigantan multimedijalan način.
Horizontalni  i  vertikalni  gabariti  građevine,  oblikovanje  fasada  i  krovišta  te  korišteni  građevinski
materijal bit će u skladu s tradicijskom gradnjom i krajolikom, a sama građevina bit će izvedena na način
da udovoljava relevantnim standardima u pogledu toplinske zaštite, zaštite od vlage te zaštite od buke.
Zbog  korištenja  građevinskih  materijala  čija  proizvodnja  ne  opterećuje  okoliš,  visoke  energetske
učinkovitosti  i racionalnog trošenja energenata tijekom životnog vijeka te racionalnog gospodarenja
otpadom, budući bioekološki centar bit će ogledni primjer održive gradnje.
Centar će biti prilagođeni osobama s invaliditetom. Naime, prilaz u zgradu i komunikacija unutar nje bit
će prilagođeni osobama s invaliditetom, a prilaz na kat bit će moguć i pomoću dizala. Pored toga, za
osobe  s  invaliditetom  osigurat  će  se  odgovarajući  broj  parkirnih  mjesta  adekvatnih  dimenzija  i
smještaja.
Sam Centar napajat će se električnom energijom pomoću dva agregata s motorima prilagođenim za
pogon na ukapljeni naftni plin, a sva proizvedena električna energija koristit će se isključivo za vlastitu
potrošnju. Za grijanje centra i pripremu potrošne  tople vode kao osnovni izvor topline predviđen je
kotao na pelete sa spremnikom peleta i transporterom, kao i zidni plinski kondenzacijski uređaj.
Budući Bioekološki centar „Virovi“ opskrbljivat će se vodom pomoću arteškog bunara koju će zagrijavati
energija solarnih kolektora.
Sama građevina je priključena na elektroenergetsku, vodovodnu i kanalizacijsku mrežu na lokaciji.
Funkcionalno građevina će biti podijeljena na:
  Zajedničke prostore;
  Prostore u funkciji nadzora, istraživačkog i znanstvenog rada te edukacije i promocije zaštite
prirode i biološke raznolikosti;
  Smještajne jedinice;
  Restoran;
  Kuhinju.
Prostore u funkciji nadzora, istraživačkog i znanstvenog rada te edukacije i promocije zaštite prirode i
biološke raznolikosti čine multimedijska dvorana namijenjena edukativnim i promotivnim aktivnostima
te prostorije namijenjene znanstveno-istraživačkom radu i radu udruga.
Multimedijska  dvorana  će  imati  jedinstveni  interaktivni  i  multimedijalni  koncept  predstavljanja
prirodne baštine spačvanskih šuma, a opremit će se izložbenim eksponatima, pametnim stolovima te
audio-vizualnom opremom namijenjenom uzrastima različitih ciljanih skupina. Projektom multimedije
posjetitelju  će  se  omogućiti  jedinstveno  doživljajno  iskustvo  lokacije  –  od  osnovnog  informiranja  do
interakcije sa edukativnim i zabavnim sadržajima kroz jedinstveni koncept pod nazivom Očima prirode
koji će biti:
  Multimedijalan – video, slika, zvuk, tekst, animacije, proširena stvarnost
  Interaktivan – korisnik sam upravlja sadržajima
  Taktilan – osjetilno sučelje (dodir prstom, dlanom, rukom, prisustvom/senzorski, pokretom)
  Mobilan – sadržaji prate korisnika na prostoru većem od 5 km kroz stvarnu prirodu
  Integriran – prostor, sadržaji i usluge povezani su u jedan doživljaj
Prostor  dvorane  bit  će  podijeljen  na  četiri  zone  u  kojima  se  isprepliću  interakcijski,  relaksacijski,
edukativni i zabavni sadržaji:
54

1.  TACTILE WALL – prostorna integracija taktilnog sučelja kojim upravlja korisnik; projekcija na zid
uključuje  interaktivni  video  s  doživljajem  Spačvanske  šume  kroz  četiri  godišnja  doba
panoramskom slikom od 360 stupnjeva te kroz oči tri različite životinje: orla štekavca preletom,
jelena hodom kroz šumu, štuke plivanjem kroz vodu.
2.  SMART  CORNER  –  aplikacija  na  taktilnom  stolu  koja  služi  'enciklopedijskom'  predstavljanju
informacija  o  životinjskom  i  biljnom  svijetu  Loža  i  Virova;  po  povratku  s  poučnih  staza  na
temelju sadržaja iz tableta (snimljenih životinja, biljaka i prirode) postaje dio personalizirane
edukacije u obliku interaktivne slikovnice/kviza koji se može podijeliti s drugim korisnicima na
društvenim mrežama. Osim navedenog imat će i funkciju knjige dojmova.
3.  KIDS  MOTION  CORNER  –  kinetička  aplikacija  sa  zabavnim  sadržajem  za  djecu  do  14  godina
projicirana na odvojenu poziciju na zidu za do dva igrača; igra se odvija u obliku utrke a može
se birati između leta orla i hoda jelena uz zabavne i poučne opise svake životinje.
4.  LOUNGE/ KONFERENCIJSKI  DIO  –  modularan  prostor za  odmor  i  druženje  koji  se  po  potrebi
pretvara u konferencijski prostor za odvijanje znanstvenih skupova, edukativnih prezentacija,
team buildinga i sl.

Dodatni element prostornog doživljaja bit će pokretom aktivirani senzori za produkciju ambijentalnog
zvuka i sound shower-a (zvukovi životinja, šume, kiše…) za stvaranje prigodne atmosfere.
Broj istovremenih korisnika interaktivnih i taktilnih sadržaja u multimedijskoj dvorani je 14 aktivnih i 11
pasivnih.
Za provedbu aktivnosti opremanja multimedijom izradit će se video sadržaji, foto i tekstualni sadržaji,
audio sadržaji te će se programirati aplikacije za sadržaje u centru i u prirodi.

Smještajni  prostor  sastojat  će  se  od  prijemnog  prostora  recepcije  i  ureda  recepcije,  15  smještajnih
jedinica kapaciteta 62 kreveta, spremišta sobarice, praonice rublja te sanitarno-garderobnog čvora za
osoblje. Smještajne jedinice nalazit će se na katu i potkrovlju objekta Bioekološko edukacijskog centra.
Sobe će biti kapaciteta od 2 do 7 kreveta, opremljene u skladu s ciljanim skupinama posjetitelja.

Ugostiteljski  prostor  -  restoran  će  se  nalaziti  u  prizemlju  s  kapacitetom  od  56  sjedećih  mjesta,  te
prekrasne  dijelom  otvorene  i  dijelom  natkrivene  terase  s  kapacitetom  od  36  sjedećih  mjesta.  U
restoranu će se gostima posluživati tradicijska jela specifična za Istočnu Slavoniju koja će se nabavljati
dijelom od lokalnih proizvođača hrane kako bi se potakla lokalna gospodarska aktivnost. U restoranu
će  se moći kušati slavonski kulin, kobasice,  čvarci i slanina lokalnih proizvođača, fiš paprikaš i druge
delicije od mesa, ribe i povrća.

Suvenirnica će se nalaziti u prizemlju Centra i imat će u ponudi primarno tradicijske rukotvorine lokalnih
obrtnika i udruga, kao što su prepoznatljivi šokački zlatovez, replike ogrlica sa zlatnicima, ukrasi za kosu,
magneti od drveta i slično, a moći će se kupiti i daleko poznati slavonski kulen, kobasice, slanina i čvarci.

U okviru krajobraznog uređenja i opremanja obalnog prostora uz Centar uredit će se i dječje igralište i
igralište  za  djecu  s  teškoćama  u  razvoju.  Igralište  će  se  izvesti  na  pripremljenoj  i  uređenoj  zelenoj
površini, a svojom organizacijom i opremom će biti prilagođeno i djeci s teškoćama u razvoju. Samo
igralište namijenjeno je igri djece na otvorenom, a biti će opremljeno vrtuljkom namijenjenom djeci s
teškoćama  u  razvoju,  ljuljačkama,  vrtuljkom,  toboganom  s  kulom,  dvostrukim  klackalicama  te
penjalicom  s  mrežom.  Na  prostoru  igrališta  predviđena  je  urbana  oprema  poput  klupa  i  koševa  za
smeće, a igralište će biti ograđeno drvenom ogradom visine 1,20 m radi sprječavanja nekontroliranog
pristupa kućnih ljubimaca. Igralište se nalazi uz šumsko  s jedne i vodeno stanište s druge strane i imat
će edukativnu ulogu razvoja percepcije prirode u djece koja će ondje boraviti.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.
55

2. Ostali posjetiteljski sadržaji na području provedbe projekta

Na različitim lokacijama zaštićenih područja Loža i Virova, i to na 30 poučnih stajališta, 4 razredišta i 2
čeke,  koristit  će  se  AR    tehnologija  (augmented  reality  -  proširena  stvarnost)  koja  će  omogućiti
posjetiteljima individualno istraživanje područja putem aplikacije „Istraži, ponesi sa sobom“. Posjetitelji
će opremu (8“ tablet sa slušalicama) moći iznajmiti u Centru i ponijeti sa sobom u obilasku prirode na
poučnim stazama oko Centra.
Info  edukacijske  ploče  bit  će  postavljene  duž  staza  i  predstavljat  će  primarne  AR  točke  s  kratkim
informacijama  o  biljnim  i  životinjskim  vrstama  ovoga  područja.  Aplikacija  ima  i  element  igre  koji  se
sastoji  u  sakupljanju  što  većeg  broja  AR  sadržaja  (biljaka,  životinja,  lišća,  otisaka,  gljiva  u  njihovom
prirodno staništu). Od sakupljenih sadržaja u Smart Corneru se stvara personalizirana lekcija. Osim toga,
ovisno o broju pronađenih sadržaja, posjetitelji mogu osvojiti poziciju na „bio sam, vidio sam“ top listi.
Uz turističku aplikaciju bit će dostupna i edukativna aplikacija Nastava u prirodi za učenike i nastavnike
s elementima – priprema nastave (upoznavanje sa sadržajem, kviz), nastavnom lekcijom i kvizom znanja
s izvještajem o uspješnosti.

U sklopu projekta također će se nabaviti električni turistički brod kapaciteta 50 osoba. Polazišna točka
obilazaka  tzv.  Vodenih  staza  nalazi  se  neposredno  ispred  samog  objekta  Bioekološko  edukacijskog
centra.  Ovim  brodom  posjetitelji  bioekološkog  centra  vodit  će  se  u  izletničko-edukacijske  obilaske
područja Loža i Virova. Sam brod bit će dug 14 m, širok 4 m te će imati konstruktivni gaz od 0,4 m, a
postizat  će  maksimalnu  brzinu  od  5  km/h.  Fina  plitka  forma  broda  bit  će  razvijena  prema  formi
tradicionalne dunavske čikle. U trupu broda nalazit će se krmeni pik, dva središnja prostora i pramčani
pik, dok će se na njegovoj palubi nalaziti kormilarnica i galerija oko kormilarnice, putnički prostor te
pramčana paluba preko koje će se vršiti ukrcaj i iskrcaj putnika. Za poriv broda koristit će se elektro-
propulzija, a na krovu električnog broda nalazit će se solarni paneli. Naime, turistički brod pogonit će
dva vanbrodska električna motora, pojedinačne snage od oko 2,0 kW. Za napajanje poriva koristit će se
litijeve baterije koje će se puniti pomoću solarnih panela na krovu broda ili pomoću punjača napajanog
s NN mreže na kopnu. Za potrebe manjih grupa do 12 osoba nabavit će se i jedan električni turistički
čamac.
U okviru razvoja posjetiteljskih sadržaja razvit će se i opremiti tzv. Vodene rute. Budući se Centar nalazi
u neposrednoj blizini vodenih površina Virova kroz projekt će se nabaviti kajaci, kanui i čamci i propisana
oprema te će se osmisliti i promovirati organizirani i individualni obilazak posjetitelja tzv. vodenih staza
kako  bi  se  posjetitelji  približili  u  osobni  kontakt  s  vodnim  površinama  spačvanskih  šuma  i  njezinim
prirodnim bogatstvima. Bit će postavljena informativna turistička ploča vodenih staza. Očekuje se veliki
interes obilaska i upoznavanja vodnih staništa na ovakav način.
Nabavkom bicikala i propisane opreme omogućit će se posjetiteljima doživljaj bicikliranja po osmišljenoj
biciklističkoj  stazi.  Projekt  predviđa  nabavku  bicikala  i  nekoliko  tricikala  kako  bi  se  omogućilo
bicikliranje i osobama treće dobi, onima koji imaju poteškoća u koordinaciji na biciklu. Jedan poseban
tricikl  bit  će  namijenjen  osobama  s  invaliditetom,  budući  se  očekuje  značajan  broj  posjetitelja  koji
brodovima dolaze Dunavom u Vukovar, a koji često čine osobe treće dobi. Ciljana skupina su i obitelji s
djecom, pa će se nabaviti i nekoliko sjedalica za djecu za bicikle.
Na  glavnom  ulazu  na  područje  Bioekološko  edukacijskog  centra  Virovi  bit  će  postavljen  sustav  za
evidenciju posjetitelja.
Za ove projektne aktivnosti odgovoran je Grad Otok.
II.  NAMJENA I DOPRINOS AKTIVNOSTI OČUVANJU BAŠTINE, DOPRINOS AKTIVNOSTI POVEĆANJU
TURISTIČKE ATRAKTIVNOSTI TE DOPRINOS AKTIVNOSTI LOKALNOM GOSPODARSTVU U SMISLU
RADNIH MJESTA I GOSPODARSKE AKTIVNOSTI TE NJIHOVU OPRAVDANOST
Sam  objekt  Bioekološko  edukacijskog  centra  Virovi  bit  će  infrastrukturni  preduvjet  za  organizaciju
brojnih sadržaja vezanih uz edukaciju i promociju prirodne baštine na samoj lokaciji zaštićenih područja
56

Loža i Virova. Isto tako, njegovi smještajni i ugostiteljski kapaciteti uvelike će doprinijeti atraktivnosti
područja  ove  jedinstvene  prirodne  baštine.  Brojni  sadržaji  koji  će  se  provoditi  u  samom  Centru
(edukacije, skupovi, multimedijalna interpretacija prirodne baštine i slično) kao i u prirodnim staništima
oko  centra  (vodene  površine  Virova,  zaštićeno  šumsko  područje  Lože)  doprinijet  će  turističkoj
atraktivnosti odredišta. Oprema za provedbu edukacijskih i interpretativnih sadržaja u prirodi koja će
biti  na  raspolaganju  posjetiteljima  značajno  doprinosi  atraktivnosti  i  zanimljivosti  načina,  odnosno
metodologije prijenosa informacija o biljnim i životinjskim vrstama, značajkama prirode i jačanja javne
svijesti važnosti zaštite prirode.

Odredište prirodne baštine Lože i Virovi postat će jedinstvena destinacija u istočnom dijelu Hrvatske
koja će na atraktivan, inovativan i interaktivan način prikazati posebnost biljnog i životinjskog svijeta
Spačvanskih  šuma  te  važnost  očuvanja  prirode  za  čovjekovu  budućnost  zahvaljujući  inovativnim,
multimedijalnim tehnologijama koja će  služiti, ne  samo za edukaciju, već i za pružanje  jedinstvenog
doživljaja prirodne baštine kojem će se posjetitelji uvijek rado vraćati.

Tijekom provedbe projekta bit će otvoreno 25 novih radnih mjesta, a po završetku projekta očekuje se
13 stalnih radnih mjesta. Za potrebe restorana bit će angažirani lokalni dobavljači i proizvođači hrane
čime  će  se  doprinijeti  aktiviranju  gospodarske  aktivnosti  na  području  provedbe  projekta.  Isto  tako,
tradicijski  proizvodi  koji  će  se  posjetiteljima  nuditi  u  suvenirnici  Centra  imat  će  u  ponudi  primarno
tradicijske rukotvorine lokalnih obrtnika i udruga.

Element ulaganja: <EDUKACIJA I INTERPRETACIJA >
I. OPIS AKTIVNOSTI
Kako bi se u što većoj mjeri doprinijelo ostvarenju ciljeva i očekivanih rezultata kroz projekt su pažljivo
osmišljene edukativni i interpretativni sadržaji koji će se provoditi za vrijeme provedbe projekta, ali i
nakon isteka roka provedbe projekta.
1.  Nabava opreme za provedbu edukacijskih i interpretativnih sadržaja u prirodi za posjetitelje: Za
realizaciju  edukacijskih  i  interpretativnih  sadržaja  nabavit  će  se  suvremena  oprema  koja  će
posjetiteljima  omogućiti  lakše  snalaženje  na  odredištu  prirodne  baštine  i  uvid  u  svijet  Spačvanskog
bazena kakav se ne može dobiti promatranjem bez pomagala. Stoga će biti nabavljeni ručni navigacijski
sustavi za odrasle i klasični kompasi koji će pomoći djeci da se orijentiraju u prirodi, kao dio edukativnih
sadržaja. Bit će nabavljeni dalekozori različitih mogućnosti povećanja te posebni dalekozori za noćno
promatranje  te  teleskopi.  Upoznavanje  i  uočavanje  detalja  u  prirodi  poticat  će  se  i  korištenjem
fotoaparata koji će se nabaviti kroz projekt i koje će posjetitelji moći koristiti te instaliranjem hranilica,
pojilica i foto-zamki za ptice i druge životinje. Kako boravak na otvorenom ne bi spriječilo kišno vrijeme
bit će nabavljene i kišne zaštitne kabanice s logom projekta koje će se moći posuditi na recepciji Centra.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.
2. Program edukacije "Škola u Spačvanskim šumama":
Edukativni program „Škola u Spačvanskim šumama“ bit će ponuđen u više modula, od jednodnevnih
programa u trajanju od 3 do 6 sati do višednevnih programa u trajanju od 2 do 5 dana. Edukacije će se
osim u Centru provoditi na otvorenom – poučnim stazama, šumskom i vodnom području na lokacijama
Loža i Virova. Tijekom edukacija polaznici će se upoznavati s biljnim i životinjskim svijetom, rijetkim i
ugroženim  vrstama  na  području  Spačvanskog  bazena,  sa  značajkama  šumama  hrasta  lužnjaka,  s
procesom  kruženja  voda  u  prirodi  te  s  načinima  zaštite  prirode  i  okoliša  u  kojima  i  sami  mogu
sudjelovati. Kroz višednevne programe sudionici će imati priliku razviti razne vještine kretanja i boravka
u prirodi kao što su promatranje živog svijeta, pronalaženje ljekovitog bilja i orijentacija u prirodi. Svi
programi bit će praćeni prezentacijama i ranim listićima koji će se razviti tijekom provedbe projekta te
će  uključivati  aktivno  sudjelovanje  polaznika  kroz  rješavanje  raznih  zadataka.  Tijekom  provedbe
projekta bit će održano 5škola u prirodi za učenike iz okolnih naselja koje će uključiti 200 učenika. Nakon
57

provedbe projekta ovaj program ponudit će se osnovnim školama u cijeloj Hrvatskoj kao koncept škole
u prirodi. Aktivnost provodi partner Javna ustanova.

Ciljna skupina: učenička populacija osnovnoškolskog uzrasta te djeca predškolskog uzrasta.
Ciljevi: Cilj edukacije je kroz zanimljive interaktivne programe podići razinu znanja te razviti pozitivan
odnos djece prema prirodi i njenoj zaštiti kroz upoznavanje važnosti suživota čovjeka s prirodom.
3. Program edukacije "Šišmiši - tajanstveni noćni stvorovi":
Sadržaj:  Tijekom  provedbe  projekta  vanjski  stručnjaci  provest  će  istraživanja  faune  šišmiša  koja  će
rezultirati studijom s  podatcima o raznolikosti i brojnosti  različitih vrsta šišmiša te kartom lokaliteta
njihovih staništa  na  području  provedbe  projekta.  Prikupljeni  podatci  i  saznanja  bit  će  prezentirani u
programu edukacije „Šišmiši  – tajanstveni noćni stvorovi“ koja će se održavati tijekom organiziranih
posjeta grupa i obilježavanja dana značajnih za zaštitu prirode i okoliša kao što su Noć šišmiša i Dan
biološke  raznolikosti.  Edukacija  će  se  sastojati  od  predavanja  praćenog  atraktivnom  vizualnom
prezentacijom života i svijeta šišmiša te prikladnim edukativnim materijalom. Aktivnost provodi partner
Javna ustanova.
Ciljna  skupina:  Program  edukacije  bit  će  namijenjen  široj  publici,  tj.  svim  posjetiteljima  Centra  bez
obzira  na  njihovu  dob  i  predznanje  o  navedenoj  tematici.  Dio  edukacije  bit  će  prilagođen  dječjem
uzrastu kako bi u aktivnosti mogle sudjelovati obitelji s djecom koje često posjećuju odredišta prirodne
baštine i traže edukativne programe namijenjene cijeloj obitelji i svim uzrastima.
Ciljevi: ciljevi programa edukacije su upoznavanja šire javnosti s dragocjenim stvorenjima šišmišima,
stupnjem njihove  ugroženosti  i važnosti poduzimanja mjera njihove  zaštite  te njihova popularizacija
koja će doprinijeti otklanjanju straha i predrasuda koji se često prema njima gaje.
4. Program edukacije "Biljne i životinjske vrste Spačvanskog bazena":
Sadržaj:  U  okviru  projekta  vanjski  stručnjaci  provest  će  prikupljanje  podataka  (kartiranje)    različitih
životinjskih vrsta na području provedbe projekta među kojima su crveni mukač, jelenak, crvenoglavi
djetlić, orao kliktaš i škanjac osaš, a koja će rezultirati studijom koja će predstavljati podlogu za kreiranje
programa  edukacije.  Rezultati  će  se  prezentirati  kroz  edukativni  program  „Biljne  i  životinjske  vrste
Spačvanskog bazena“. Edukacija će se sastojati od predavanja i radionica na teme kao što su: močvarna
staništa, šumska staništa; sisavci; ptice; gmazovi i vodozemci; ribe; obadi, vretenca i leptiri; biljne vrste.
Navedeni  program  edukacije  na  poseban  će  se  način  orijentirani  na  biljne  i  životinjske  vrste  koje
obitavaju na području Spačvanskog bazena tako da će sudionici moći stečeno znanje provjeriti tijekom
vlastitog  posjeta  odredištu.  U  tome  će  im  pomoći  i  edukacijske  brošure  koje  će  pratiti  program,  a
obuhvaćat će ukupno 5 biljnih i životinjskih vrsta. Aktivnost provodi partner Javna ustanova.
Ciljane skupine: Program edukacije namijenjen je široj javnosti i učeničkoj populaciji.
Ciljevi: Cilj edukacija je upoznavanje posjetitelja s biološkom raznolikosti područja Spačvanskog bazena
i  njegovih  specifičnosti  te  podizanje  osviještenosti o važnosti očuvanja  prirode  i  zaštićenih  područja
prirodne baštine.
5. Program "Mladi čuvari prirode"
Sadržaj: Program obuke sastoji se od dva dijela: teorijskog i terenskog programa.  Teorijski dio odnosi
se  na  dvije prezentacije i rad  s radnim bilježnicama na teme: bioraznolikost; osnove  zaštite prirode,
biljnih i životinjskih vrsta; važnost područja Natura 2000; upoznavanje s pravilima ponašanja u prirodi;
zaštićena  područja  i  vrste  VSŽ.  Drugi  dio  programa  sastoji  se  od  dvije  terenske  radionice:  obilazak
vodenih tokova na području Loža i Virova, upoznavanje s načinima promatranja i razlikovanja ptica po
izgledu i glasanju uz bilježenje opaženih vrsta u radnim bilježnicama; obilazak poučne staze s primjenom
znanja stečenog na prezentacijama: pravilna orijentacija u prirodi, ponašanje u prirodi, prepoznavanje
biljnih i životinjskih vrsta, praćenje tragova u prirodi i aktivno promatranje prirode.
Ciljane skupine: Svake godine u projektu će sudjelovati 10 škola (odabrane škole lokalne uz Spačvanski
bazen),  što  je  ukupno   20  škola  tijekom  dvije  godine.  Godišnje  u  projektu  sudjeluje  40  učenika  (po
četvero iz svake škole), odnosno 80 učenika tijekom dvije godine provedbe projekta. Teoretske bi se
prezentacije, dok se gradi Centar,  održale u školama sudionicama tijekom studenog i prosinca (prva
prezentacija), te u siječnju i veljači (druga prezentacija), dok bi terenska nastava bila izvodiva u travnju
58

i svibnju kada se vrati većina ptica selica, a vegetacija prolista. Kako su terenske nastave višesatne djeca
i  profesori  bi  se  trebali  okrijepiti  te  je  projektom  predviđen  ovaj  trošak  za  učenike  i  profesore.  Po
završetku svake godine provedbe programa Mladih čuvara učenicima se dodjeljuju zaslužena priznanja
(iskaznice i diploma) za uspješno usvajanje programa te kape, majice i ruksaci. Dodjele će biti 22. svibnja
na Međunarodni dan biološke raznolikosti te Dan zaštite prirode Republike Hrvatske. Aktivnost provodi
partner Javna ustanova.

Ciljevi: Cilj programa je podizanje ekološke osviještenosti mladih te njihovo osposobljavanje za aktivno
uključivanje u zaštitu prirode i okoliša provođenjem lokalnih ekoloških akcija i prenošenjem znanja. Po
uspješno svladanom programu svaki polaznik će dobiti diplomu i iskaznicu mladog čuvara prirode.
6. Izrada edukativnih i prezentacijskih materijala prilagođenih slijepim i slabovidnim osobama
S ciljem omogućavanja ravnopravnijeg sudjelovanja u edukativnim programima za slijepe i slabovidne
osobe za njih će se izraditi poseban edukativni i prezentacijski materijal na Brailleovom pismu koji će
sadržavati najvažnije informacije iz svih edukativnih i interpretativnih sadržaja kao što su:
-
Informacije o zaštićenom šumskom rezervatu Lože i specifičnosti šuma hrasta lužnjaka
-
Zaštićene biljne i životinjske vrste Spačvanskog bazena
-
Svijet šišmiša
-
Važnost i mjere očuvanja prirode i okoliša i druge.

7. Edukacija vodiča - animatora
Sadržaj:  Dvodnevna  obuka  vodiča  -  animatora  sastojat  će  se  od  teorijskog  i  praktičnog  dijela.  U
teorijskom dijelu polaznici će se upoznati sa sadržajem edukativnih programa, metodologijom rada s
korisnicima,  mjerama  sigurnosti  i  vještinama  komunikacije  potrebnim  za  kvalitetnu  provedbu
edukativnih  programa,  osobito  onih  namijenjenih  djeci  predškolskog  i  osnovnoškolskog  uzrasta.  U
praktičnom dijelu će se upoznati sa svim lokacijama na kojima će se provoditi edukativnim programi i
kroz  simulacije  mogućih  nezgoda  osigurat  će  se  njihovo  ispravno  postupanje  u  slučaju  bilo  kakve
opasnosti (alergijska reakcija na ubod insekta, opasnost od pada na neravnom terenu, pad u vodu i
slično). Bitno je naglasiti da će vodiči – animatori kroz ovaj program biti obučeni za sve sadržaje koji će
se odvijati u i oko Bioekološko edukacijskog centra. Za potrebe provedbe edukacije, tijekom projekta
izradit će se i specijalizirani priručnik koji će biti dostupan u on-line verziji.
Ciljna skupina: vodiči - animatori koji će provoditi edukativne aktivnosti na projektu, lokalni / regionalni
turistički  vodiči,  turistički  vodiči  turističkih  operatera  koji  su  iskazali  interes  i  namjeru  uključivanja
projekta „Vrata spačvanskog bazena“ u svoje programe.
Ciljevi: ciljevi edukacije vodiča - animatora su upoznavanje sa specifičnostima šumskih i vodnih staništa
spačvanskih  šuma,  ponudom  i  sadržajima  projekta  te  njihovo  dodatno  usavršavanje  na  području
provedbe edukativnih programa prilagođenih djeci predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta kako bi se
osigurao optimalan učinak edukacije i sigurnost polaznika.
Za ovu aktivnost odgovoran je partner Zeleni Osijek.
8. Oprema potrebna za edukaciju unutar Bioekološko-edukacijskog centra Virovi
Za  provedbu  sadržaja  u  zatvorenom  prostoru  Bioekološko-edukacijskog  centra  Virovi  nabavit  će  se
projektor  s  platnom,  dva  flip  charta  i  deset  mikroskopa.  Navedena  oprema  učinit  će  edukacije
zanimljivijima  i  atraktivnijima  posebno  djeci  osnovnoškolskog  uzrasta.  Mikroskopi  će  im  omogućiti
susret sa stanovnicima Spačvanskog bazena koji nisu vidljivi golim okom i pomoći im u osvještavanju
povezanosti svih živih bića na Zemlji. Ovu projektnu aktivnost provodi Grad Otok.
9. Izrada Studije „Šišmiši – tajanstveni šumski stvorovi“
U okviru projekta vanjski stručnjaci provest će istraživanja faune šišmiša koja će rezultirati studijom s
podatcima  o  raznolikosti  i  brojnosti  različitih  vrsta  šišmiša  te  kartom  lokaliteta  njihovih  staništa  na
području provedbe projekta. Prikupljeni podatci i saznanja bit će prezentirani u programu edukacije
„Šišmiši – tajanstveni noćni stvorovi“ te kroz sve prateće informativne i promotivne aktivnosti.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je partner Javna ustanova.

59

10. Izrada Studije „Biljne i životinjske vrste područja NATURA 2000“
U  okviru  projekta  vanjski  stručnjaci  će  izraditi  studiju  koja  će  dati  podatke  potrebne  za  izradu
edukacijskih,  informativnih  i  promotivnih  materijala,  a  koja  će  se  temeljiti  na  prikupljanju  podataka
(kartiranje)  različitih životinjskih vrsta na području provedbe projekta među kojima su crveni mukač,
jelenak, crvenoglavi djetlić, orao kliktaš i škanjac osaš.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je partner Javna ustanova.

II.    NAMJENA  I  DOPRINOS  AKTIVNOSTI  OČUVANJU  BAŠTINE  ((KATEGORIJE)  PODRUČJA  PRIRODNE
BAŠTINE),  DOPRINOS  AKTIVNOSTI  POVEĆANJU  TURISTIČKE  ATRAKTIVNOSTI  (UKLJUČUJUĆI  I  BROJ
POSJETITELJA) TE DOPRINOS AKTIVNOSTI LOKALNOM GOSPODARSTVU U SMISLU RADNIH MJESTA I
GOSPODARSKE AKTIVNOSTI TE NJIHOVU OPRAVDANOST
Projektne aktivnosti osmišljene su temeljem činjenice da je nužno, osim prirodnih ljepota netaknute
prirode,  posjetiteljima  ponuditi  i  druge  sadržaje  čime  će  povećati  dobrobit  posjetitelja  od  posjeta
odredištu.  Među  najvažnijim  takvim  sadržajima  su  upravo  edukativne  aktivnosti  koje  polaznicima
omogućavaju da dožive prirodu na nov i drugačiji način, da razumiju ono što uočavaju u prirodi i dobiju
informacije  koje  će  ih  potaknuti  na  razumijevanje,  približavanje  i  razvijanje  osjećaja  potrebe  za
očuvanjem prirode.
Kroz  različite  edukativne  programe  koji  će  biti  osmišljeni  kroz  projekt  povećat  će  se  atraktivnost
odredišta i doprinijeti očuvanju prirodne baštine jer su svakoj edukaciji svojstvena  pitanja očuvanja i
održivog korištenja prirode i njenih resursa. Na taj način, kroz kontinuiran rad s novim generacijama,
mladima i ostalim posjetiteljima ekološka osviještenost  pojedinca neće  biti iznimka i važnost  zaštite
prirode će biti shvaćena kao prioritet.

Očekuje se da će od ukupnog broja od 8.400 posjetitelja u roku od dvije godine nakon završetka projekta
u edukativnim aktivnostima sudjelovati najmanje 5.200 posjetitelja. Edukativne aktivnosti doprinijet će
privlačnosti odredišta Loža i Virova te će povećani broj posjetitelja imati značajan doprinos lokalnim
obrtnicima,  proizvođačima  hrane  i  vidu  razvoja  ugostiteljske  djelatnosti  i  smještajnih  kapaciteta  na
području Grada Otoka.

Element ulaganja <PROMOCIJA I VIDLJIVOST >
I. OPIS AKTIVNOSTI
Promotivni i informativni alati predviđeni projektom bit će korišteni kroz pažljivo odabrane aktivnosti
kako  bi  se  nova  posjetiteljska  infrastruktura  i  brojni  sadržaji  predstavili  javnosti.  Pri  definiranju
promotivnih aktivnosti uzete su u obzir ciljane skupine posjetitelja (detaljno opisano na str. 25) kako bi
se promotivnim aktivnostima dosegla svaka od njih.

1. Izrada promotivnih materijala
Kroz projekt će se izraditi brojni promotivni materijali na kojima će biti otisnut logo projekta, kao što
su: turističko-informativna brošura odredišta prirodne baštine (na dva jezika); turističko informativna
mapa odredišta s ucrtanim atrakcijama i sadržajima na području Loža i Virova; promotivni rokovnici,
kemijske  olovke,  USB  stikovi,  blokovi  za  pisanje,  mape  s  gumicom,  platnene  vrećice  i  kišobrani.
Promotivni materijali bit će dostupni posjetiteljima Centra ali će se koristiti i u druge promotivne svrhe,
npr. na međunarodnim sajmovima.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.

2. Prijevod promotivnih materijala
Turističko-informativna brošura odredišta i turistička mapa s atrakcijama i sadržajima odredišta bit će
izrađena na hrvatskom, ali i na engleskom jeziku, s obzirom na ciljanu skupinu stranih posjetitelja koji
plove Dunavom i obilaze Istočnu Slavoniju.
60

Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.

3. Predstavljanje odredišta na turističkim sajmovima
Kao doprinos promociji, marketingu i brendingu odredišta Loža i Virova s ciljem povećanja vidljivosti i
broja posjetitelja, predviđeno je predstavljanje projekta na dva međunarodna sajma:
(1)  Sajam  „Birdwatchin  fair“  u  Ujedinjenom  kraljevstvu  na  kojem  je  ključna  turistička  tema
„promatranje ptica“ održava se neprekidno još od 1989. godine. Ovo je jedan od vodećih europskih
sajmova vezanih uz promatranje ptica. Sajam okuplja promatrače ptica iz svih krajeva svijeta kako bi
ujedinjeni podržali razvoj ali prvenstveno očuvanje rijetkih te ugroženih ptica i njihovih staništa. Tako
svake godine u kolovozu 24.000 posjetitelja posjećuje sajam uz 450 izlagača koji predstavljaju odredišta,
proizvode  koji  pospješuju  eko-turizam,  nude  razne  optičke  opreme  i  novu  literaturu  biljnog  i
životinjskog svijeta te birdfeeding proizvode.
Budući da područje Spačvanskih šuma obiluje ptičjim vrstama, na sajmu će se odredište  predstaviti kao
nova destinacija za promatranje ptica i ponuditi ljubiteljima ove vrste turizma smještaj u samom srcu
Spačvanske šume te bogatu opremu za promatranje ptica koja će se kroz projekt nabaviti za ovu ciljanu
skupinu.

(2) Sajam Natour Alpe-Adria u Sloveniji koji je okrenut zelenom i aktivnom turizmu održava se već 48
godina. Na sajmu izlažu brojni izlagači njih oko 340 iz 25 zemalja, održava se oko 100 specijaliziranih
radionica vezanih uz aktivni život, prirodu i zdravu prehranu. Sajam posjećuje oko 25.000 posjetitelja.
Procjenjuje se da će predstavljanje odredišta na ovom sajmu privući posjetitelje iz okolnih nam država.
Ova su dva sajma brižljivo odabrana s obzirom na temu, sadržaje i ciljane skupine projekta. Očekuje se
da  će  se  prezentiranjem  projekta  na  ovim  sajmovima  značajno  unaprijediti  značajno  doprinijeti
povećanju  prepoznatljivosti  projekta  i  povećanju  broja  posjetitelja  te  ga  se  smatra  nužnim  za
prezentaciju projekta na međunarodnom tržištu i time opravdanim troškom. Upravo strani posjetitelji
imaju značajan interes za odredišta prirodne i kulturne baštine, a posebice raste trend aktivnog odmora
kroz promatranja ptica (Brid Watching) u okviru kojega se sve više traže europske destinacije koje su
relativno blizu i prometno dobro povezane, a jamče brojnost ptičjih i životinjskih vrsta za promatranje.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je partner Turistička zajednica.
4. Promocija odredišta turističkim operaterima
Predviđena  je  organizacija  boravak  ukupno  15  turističkih  novinara  i  agenata  u  Centru  po  dovršetku
gradnje  objekta  i  predstavljanje  turističke  ponude  odredišta.  Nositelj  projekta  i  projektni  partneri
predstavit će sve turističke i posjetiteljske sadržaje kao i ponudu lokalnih proizvođača hrane, autohtonih
tradicijskih suvenira i ostale baštine koja povećava turističku atraktivnost posebnog šumskog rezervata
„Lože“ te samoga Bioekološko edukacijskog centra Virovi i njegovih sadržaja.
Ovom aktivnošću promocije novog odredišta prirodne baštine očekuje se da će se odredište uključiti u
turističke aranžmane putničkih agencija. Ovaj je trošak neposredno vezan i neophodan za provedbu
projekta jer će doprinijeti vidljivosti i prepoznatljivosti projekta i povećanju broja posjetitelja samom
odredištu.
Ovdje se napominje da je jedan od vodećih hrvatskih turističkih agencija (Kompas Zagreb d.d.) izdala
pismo  namjere  za  uvrštavanje  smještajnih  kapaciteta  Bioekološko  turističkog  centra  Virovi  u
Kompasovu ponudu smještaja (vidjeti prilog 18. projektnoj prijavi).
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je partner Turistička zajednica.

5. Medijska promocija odredišta
Kako  bi  se  šira  javnost  upoznala  s  novim  odredištem  prirodne  baštine  i  njezinom  jedinstvenom
ponudom i sadržajima osmišljena je paleta aktivnosti medijske promocije odredišta i informiranja šire
javnosti. Kroz projekt će se objaviti više promotivnih oglasa na radio postaji nacionalne pokrivenosti,
projekt  će  biti  predstavljen  kroz  dvije  radijske  emisije  te  dvije  studijske  TV  emisije
regionalne/nacionalne  pokrivenosti,  projekt  će  se  u  četiri  navrata  tijekom  provedbe  predstaviti  u
61

tiskovini na nacionalnoj razini, objavit će se reportaža o odredištu u In-flight magazinu Croatia Airlines-
a, a projekt će se predstaviti i na 5 jumbo plakata na turistički najfrekventnijim lokacijama Vukovarsko-
srijemske županije. Predviđeno je 5 jumbo plakata od čega 2 na području grada Otoka i 3 na području
Vukovarsko-srijemske  županije  i  to  na  najprometnijim  županijskim  prometnicama  i  gradovima  koje
posjećuje veći broj turista.
Očekuje se da će tijekom cijelog trajanja provedbe projekta lokalni / regionalni mediji pokazati interes
za prezentiranje provedbe projekta javnosti.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.

6. Organizacija svečanosti otvorenja Bioekološko edukacijskog centra Virovi
Na  svečanosti  otvorenja,  koja  će  se  održati  u  travnju  2019.  godine,  bit  će  predstavljeni  cjelokupni
rezultati i sadržaji projekta. Javnosti će se otvoriti Bioekološko edukacijski centar Virovi, otvorit će se
vodene i biciklističke rute, svečano će se porinuti turistički brod te će se posjetiteljima pružiti prilika da
iskuse istraživanje prirode na novi način opremom za korištenje u prirodi i onom u samome centru.
Posebno će se posvetiti pažnja prezentaciji multimedijalnog dijela projekta koji će svojim inovativnim i
interaktivnim sadržajima privlačiti i djecu i odrasle posjetitelje. Uzvanici će moći koristiti svu nabavljenu
edukativnu, turističku i rekreativnu opremu, obići Lože i Virove biciklom, pješke, brodom ili čamcem.
Predstavit  će  se  interaktivni  multimedijalni  način  prezentiranja  bogatstva  Spačvanske  šume  u
multimedijalnoj dvorani koje  će  svojim jedinstvenim elementima i pristupom biti značajna turistička
atrakcija  za    sve  ciljane  skupine.  Napominjemo  da  se  svečanost  otvorenja  Biekološko  edukacijskog
centra niti u sadržajnom, niti konceptualnom smislu ne podudara sa završnom konferencijom projekta
i da nema preklapanja (vidjeti opis završne konferencije).
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.

7. Web stranica odredišta
Kroz projekt će se izraditi web stranica projekta koja će služiti za promociju i vidljivost projekta i
predstavljanje svih sadržaja, programa i zanimljivosti koje će se događati na području Bioekološko
edukacijskog centra „Virovi“. Isto tako, na stranici će se objavljivati informacije i foto dokumentacija
događanja u Centru, materijali / listići za terensku nastavu školske populacije, bit će moguće
komunicirati sa zaposlenicima Centra vezano uz organizaciju i rezervaciju individualnih i grupnih
posjeta. Web stranica imat će funkcionalnost evidentiranja posjetitelja na način da će se  će se putem
sustava registracije evidentirati posjetitelje koji žele sudjelovati u edukativnim aktivnostima.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.

9. Izrada profila na društvenim mrežama i usluge PR stručnjaka
Aktivnost  Izrade  profila  na  društvenim  mrežama  (Facebook,  Twitter,  Instagram)  omogućit  će
upoznavanje šire javnosti s posjetiteljskim potencijalom Loža i Virova i doprinijet će prepoznatljivosti
destinacije.
Usluge  PR  stručnjaka  (odnosno  stručnjaka  za  društvene  mreže)  uključuju  osmišljavanje  prezentacije
odredišta  prilagođene  svakoj  pojedinoj  mreži  i  njenim  korisnicima  te  izgradnja  baze  fanova  u  prvoj
godini provedbe projekta. Tijekom tog vremena stručnjaci će održavati profile u suradnji s Prijaviteljem
kako bi redovito stvarali relevantan,  zanimljiv i interaktivan sadržaj u trenutku kad su ciljani korisnici
na  mreži  popraćen  fotografijama  i  video  uradcima.  Usluge  stručnjaka  uključuju  i  provedbu  jedne
kampanje uz evaluaciju marketinških aktivnosti.
Cilj ove aktivnosti je doprijeti do korisnika koji njeguju vrijednosti ekološke osviještenosti i brige o zaštiti
prirodne  baštine.  Kad  se  formira  takva  grupa  fanova  oni  će  sami  postati  „ambasadori“  odredišta
stvaranjem  vlastitih  sadržaja  na  društvenim  mrežama  povezanih  s  posjetom  Ložama.  Na  taj  način
društvene mreže bit će iskorištene za besplatnu promociju metodom „usmene predaje“. Osim toga,
društvene  mreže  (osobito  Facebook),  često  su  prvi  izvor  informacija  potencijalnim  posjetiteljima.
Vlastitim profilom na  društvenim mrežama Prijavitelj će moći kvalitetno i na vrijeme  informirati sve
62

zainteresirane o zanimljivostima i uslugama odredišta kao i o izvanrednim aktivnostima, promocijama
i drugim važnim događanjima (kao što su otvorenja, obilježavanja Dana planeta Zemlje, Noć šišmiša i
slično).
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.

10. Vizualni identitet odredišta
Kroz projekt će se ugovoriti dizajn i izrada vizualnog identiteta projekta, odnosno odredišta prirodne
baštine  s  posjetiteljskim  centrom.  Cilj  je  doprinijeti  brendiranju  samoga  odredišta  i  podići
prepoznatljivost spačvanske šume kao jedinstvene i neprocjenjive prirodne baštine.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.

II.    NAMJENA  I  DOPRINOS  AKTIVNOSTI  OČUVANJU  BAŠTINE  ((KATEGORIJE)  PODRUČJA  PRIRODNE
BAŠTINE),  DOPRINOS  AKTIVNOSTI  POVEĆANJU  TURISTIČKE  ATRAKTIVNOSTI  (UKLJUČUJUĆI  I  BROJ
POSJETITELJA) TE DOPRINOS AKTIVNOSTI LOKALNOM GOSPODARSTVU U SMISLU RADNIH MJESTA I
GOSPODARSKE AKTIVNOSTI TE NJIHOVU OPRAVDANOST
Provedba promotivnih aktivnosti nužna je za povećanje prepoznatljivosti odredišta prirodne baštine i
privlačenje posjetitelja. One osim toga doprinose podizanju svijesti o važnosti zaštite prirode i okoliša
te informiraju javnost o edukativnim i drugim aktivnostima koje se provode na području Loža i Virova
kako za vrijeme trajanja projekta, tako i nakon njegova završetka.
Na  taj  način  ove  aktivnosti  doprinose  očuvanju  baštine,  ne  samo  područja  provedbe  projekta,  već
prirode  općenito,  kao  i  povećavanju  njegove  turističke  atraktivnosti  putem  kvalitetnog  vizualnog
identiteta odredišta, prezentacije u medijima i organizacijom promotivnih aktivnosti.

Horizontalne projektne aktivnosti: <UPRAVLJANJE PROJEKTOM >
I. OPIS AKTIVNOSTI
U okviru komponente upravljanja projektom predviđen je angažman članova projektnog tima koji se
sastoji do sljedećih članova prijavitelja i svih partnera:
1. Voditelj projekta
2. Projektni asistent
3. Stručnjak za nabavu
4. Stručnjak za računovodstvo i financije
5. Ovlašteni inženjer građevinske i/ili druge tehničke struke
6. Član projektnog tima partnera Zeleni Osijek 1
7. Član projektnog tima partnera Zeleni Osijek 2
8. Član projektnog tima partnera Javna ustanova 1
9. Član projektnog tima partnera Javna ustanova 2
10. Član projektnog tima partnera Turističke zajednice

Projektni  tim  strukturiran  je  na  način  da  su  odabrani  članovi  koji svojim kvalifikacijama,  iskustvom  i
kompetencijama,  mogu  doprinijeti  učinkovitoj  i  pravovremenoj  provedbi  projekta  i  zdravom
financijskom upravljanju. Svi članovi projektnog tima imenovani su u trenutku podnošenja projektnog
prijedloga  (detaljno  opisano  u  točki  3.10.)  U  projektnom  troškovniku  predviđen  je  trošak  udjela
vremena koje će pojedini član projektnog tima posvetiti radu na projektu za vrijeme njegovog trajanja.
U  okviru  projekta,  na  njegovom  završetku,  provest  će  se  propisana  revizija  projekta  za  koju  će  se
angažirati neovisni ovlašteni revizor.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.

Isto  tako,  u  okviru  ove  komponente,  a  u  svrhu  dodatnog  osposobljavanja  i  učenja  dobre  prakse
predviđeno  je  jačanje  kapaciteta  osoba  koje  će raditi  na  upravljanju  objektom  prirodne  baštine  u
slična  odredišta  prirodne  baštine  u  Austriju  i  Mađarsku.  Cilj  ove  aktivnosti  je  uspostaviti  način
63

poslovanja i funkcioniranja Centra u skladu s primjerima dobre prakse iz drugih sličnih projekata EU.
Posjetit će se nekoliko centara za posjetitelje u Austriji (Biosphärenpark Wienerwald, ORTH National
Park Centre, Neusidler See (koji je na UNESCO listi zaštićene svjetske baštine) i Mađarskoj (Tapolca Lake
Cave visitor centre). Tijekom posjeta organizirat će se poludnevni sastanak s upravom posjetiteljskog
centra s ciljem prenošenja iskustva u upravljanju i vođenju aktivnosti takvih centara. Ova aktivnost će
u mnogome doprinijeti jačanju znanja i kompetencija osobama koje će raditi na upravljanju odredištem
prirodne baštine koje će, po uzoru na primjere dobre prakse u Austriji i Mađarskoj, moći osmišljavati i
uvoditi  nove  sadržaje  i  modele  upravljanja  odredištem  prirodne  baštine,  nakon  razdoblja  provedbe
projekta.  Ova  se  aktivnost  smatra  nužnom  za  postizanje  visoke  razine  učinkovitosti  upravljanja
odredištem  prirodne  baštine  na  Ložama  i  Virovima  nakon  dovršetka  provedbe  projekta,  u  njegovoj
operativnoj fazi. Bitno je naglasiti da je koncept ulaganja u odredište u cijelosti razrađen u trenutku
predaje  ovog  projektnog  prijedloga,  no  smatramo  ovaj  trošak  opravdanim  utoliko  što  će    značajno
doprinijeti unapređenju modela upravljanja odredištem prirodne baštine nakon dovršetka provedbe
projekta.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je partner Zeleni Osijek.

Popis aktivnosti:
1.      Organizacija putovanja i dogovor sa Voditeljima posjetiteljskih centara Zeleni Osijek će organizirati
putovanje, smještaj, hranu i program. Također će s domaćinima dogovoriti sastanak i prijenos iskustava.
Predstavnici svih projektnih partnera će sudjelovati na putovanju (ukupno 12 osoba). Zeleni Osijek će
biti voditelj putovanja te moderator sastanaka i obilazaka. Putovanje će trajati 4 dana.
2.      Izrada izvještaja s putovanja. Kako bi iskustva ostala trajno na usluzi Centra izradit će se izvještaj
putovanja s prilogom za projektnu web stranicu.

II.  NAMJENA I DOPRINOS AKTIVNOSTI OČUVANJU BAŠTINE ((KATEGORIJE) PODRUČJA PRIRODNE
BAŠTINE), DOPRINOS AKTIVNOSTI POVEĆANJU TURISTIČKE ATRAKTIVNOSTI (UKLJUČUJUĆI I BROJ
POSJETITELJA) TE DOPRINOS AKTIVNOSTI LOKALNOM GOSPODARSTVU U SMISLU RADNIH MJESTA I
GOSPODARSKE AKTIVNOSTI TE NJIHOVU OPRAVDANOST
U projektni tim uključene su osobe koje imaju iskustva u upravljanju projektima, ali i osobe koje imaju
iznimno  znanje  i  iskustvo  rada  u  institucijama  /  organizacijama  koje  se  dugo  godina  bave  upravo
proučavanjem, upravljanjem, očuvanjem i promocijom prirodne baštine. Svojim radom u projektnom
timu  i  na  provedbi  pažljivo  odabranih  projektnih  aktivnosti  ovi  će  stručnjaci  značajno  doprinijeti
očuvanju baštine,  povećanju turističke  atraktivnosti, a uspješna provedba projekta imat će  značajan
utjecaj na jačanje konkurentnosti postojećih gospodarskih subjekata, ali i otvaranje novih s obzirom na
povećanje  turističkih  posjeta,  produljenje  sezone  posjeta,  a  koje  će  generirati  projekt  po  svom
dovršenju.  Projekt će se provoditi sukladno ugovornim obvezama, učinkovito, u vremenskim okvirima,
prema  zadanim  pravilima  i  procedurama  te  u  maniru  dobroga  gospodara  učinkovito  financijsko
upravljanje.

Element ulaganja <PROMIDŽBA I VIDLJIVOST >
I. OPIS AKTIVNOSTI
1. Organizacija početne i završen konferencije
Sukladno točki 6.7. Uputa za prijavitelje organizirat će se početna i završna konferencija projekta. Na
početnoj  konferenciji,  koja  će  se  održati  u  prvom  mjesecu  nakon  dodjele  ugovora  o  bespovratnim
sredstvima, predstavit će se projekt javnosti, njegove aktivnosti, očekivani rezultati i postavljeni ciljevi.
64

Bit će to prva formalna prigoda za skretanje pozornosti javnosti na buduću posjetiteljsku infrastrukturu
i sadržaje koji će se odvijati u odredištu prirodne baštine spačvanskih šuma.
Na završnoj konferenciji, koja će se održati po dovršetku svih projektnih aktivnosti u rujnu 2019. godine,
predstavit  će  se  konačni  rezultati  projekta.  Budući  će  se  projektne  aktivnosti  izgradnje  i  opremanja
dovršiti  u  ožujku  2019.  godine,  u  travnju  2019.  predviđena  je  svečanost  otvorenja  Bioekološko
edukacijskog  centra  i  svih  pratećih  sadržaja.  Stoga  se  završna  konferencija  (kada  se  predstavljaju
cjelokupni rezultati projekta) i svečano otvorenje moraju vremenski odvojiti.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.

2.  Elementi vidljivosti
Kroz  projekt  će  se  nabaviti  i  privremena  i  trajna  info  ploča,  roll-up  baneri,  naljepnice  za  opremu,
zastavice  HR i EU, velike  zastave  HR i EU (2 kom), sve  u svrhu ispunjenja uvjeta vezanih uz isticanje
činjenice da EU sufinancira projekt iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.
Za ovu projektnu aktivnost odgovoran je Grad Otok.

II.    NAMJENA  I  DOPRINOS  AKTIVNOSTI  OČUVANJU  BAŠTINE  ((KATEGORIJE)  PODRUČJA  PRIRODNE
BAŠTINE),  DOPRINOS  AKTIVNOSTI  POVEĆANJU  TURISTIČKE  ATRAKTIVNOSTI  (UKLJUČUJUĆI  I  BROJ
POSJETITELJA) TE DOPRINOS AKTIVNOSTI LOKALNOM GOSPODARSTVU U SMISLU RADNIH MJESTA I
GOSPODARSKE AKTIVNOSTI TE NJIHOVU OPRAVDANOST
Ova  aktivnost  doprinosi  povećanju  vidljivosti  projekta  i  izvora  njegovog  financiranja,  a  u  širem
kontekstu  povećanju prepoznatljivosti odredišta prirodne baštine i privlačenje posjetitelja. One osim
toga  doprinose  podizanju  svijesti  o  važnosti  zaštite  prirode  i  okoliša  te  informiraju  javnost  o
edukativnim i drugim aktivnostima koje se provode na području Loža i Virova kako za vrijeme trajanja
projekta, tako i nakon njegova završetka.
Na  taj  način  ove  aktivnosti  doprinose  očuvanju  baštine,  ne  samo  područja  provedbe  projekta,  već
prirode  općenito,  kao  i  povećavanju  njegove  turističke  atraktivnosti  putem  kvalitetnog  vizualnog
identiteta odredišta, prezentacije u medijima i organizacijom promotivnih aktivnosti.

4.3  Opis prijavitelja i partnera
Prijavitelj i nositelj predmetnog projekta je Grad Otok. Pored Grada Otoka, kao partneri na projektu
sudjelovat će Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske
županije,  Turistička  zajednica  Vukovarsko-srijemske  županije  te  Udruga  za  zaštitu  prirode  i  okoliša
Zeleni  Osijek.  Naime,  zbog  specifičnosti  projekta  i  nedostatka  stručnosti  prijavitelja  na  području
upravljanja  zaštićenim  prirodnim  područjima  i  njihovoj  turističkoj  promociji,  usuglašeno  je  da  u
planiranju i provedbi projekta sudjeluju navedeni projektni partneri čije sinergijsko djelovanje jamči
optimalne  rezultate  sa  stajališta  lokalne  zajednice.  Valja  napomenuti  kako  su  presudni  kriteriji  za
odabir  projektnih  partnera  bili  njihovo  stručno  znanje  i  iskustvo  u  provedbi  sličnih  ili  usporedivih
projekata.
Detaljan opis prijavitelja i projektnih partnera dan je unastavku.
Grad Otok
65

Prijavitelj  projekta,  Grad  Otok,  je  jedinica  lokalne  samouprave  osnovana  na  temelju  Zakona  o
područjima  županija,  gradova  i  općina  RH.  Sam  Otok  je  s  proglašenjem  samostalnosti  Republike
Hrvatske  postao  zasebna  jedinica  lokalne  samouprave  sa  statusom  općine.  Međutim,  zahvaljujući
prometnom položaju i povijesnoj važnosti, Otok 2006. godine dobiva status grada te tako i formalno
postaje administrativno središte susjednih općina.
Grad Otok u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno
ostvaruju potrebe građana, a koji zakonima ili Ustavom nisu dodijeljeni državnim tijelima:
  Uređenje naselja i stanovanja;
  Prostorno i urbanističko planiranje;
  Komunalno gospodarstvo;
  Briga o djeci;
  Socijalna skrb;
  Primarna zdravstvena zaštita;
  Odgoj i osnovno obrazovanje;
  Kultura, tjelesna kultura i sport;
  Zaštita potrošača;
  Zaštita i unapređenje prirodnog okoliša;
  Protupožarna i civilna zaštita;
  Promet na svom području;
  Ostali poslovi sukladno posebnim zakonima.
Gradsko vijeće i Gradonačelnik jedina su tijela u sastavu Grada Otoka. Gradsko vijeće je predstavničko
tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svog djelokruga donosi opće i druge akte te
obavlja druge poslove sukladno Ustavu, zakonima i Statutu. Gradsko vijeće sastoji se od 15 članova, a
na njegovom čelu nalazi se predsjednik i dva  potpredsjednika. Za razliku od toga, Gradonačelnik je
nositelj  izvršne  vlasti,  zadužen  za  zastupanje  Grada  te  kao  takav  rukovodi  radom  gradske  uprave.
Pored toga, za obavljanje upravnih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada te poslova prenesenih
od strane državne uprave zadužen je Jedinstveni upravni odjel kojim rukovodi pročelnik imenovan od
strane gradonačelnika na temelju javnog natječaja. Ujedno, Grad Otok je osnivač i stopostotni vlasnik
poduzeća  Vranjevo  d.o.o.  za  komunalne  djelatnosti,  predškolske  ustanove  „Pupoljak“,  Gradske
knjižnice Otok, Otočke razvojne agencije te Poduzetničke zone Otok.
Grad Otok upravlja predškolskom ustanovom „Pupoljak“ od 1995. godine. Ova ustanova za predškolski
odgoj  zapošljava  6  djelatnika  koji  brinu  za  najmanje  60  djece  koliko  ih  svake  godine  pohađa  ovu
ustanovu.
Gradska knjižnica Otok osnovana je 2010. godine. Kao jedna od važnijih gradskih institucija posebnu
pažnju posvećuje radu s djecom i mladima za koje se organiziraju različite aktivnosti koje potiču učenje,
kreativnost i čitanje.
Grad Otok osnovao je komunalno poduzeće Vranjevo 1997. godine. Primarna djelatnost poduzeća je
komunalne naravi, a ponajprije se odnosi na održavanje javnih površina, odvoz komunalnog otpada,
održavanje gradskog groblja i pogreba te druge građevinske poslove.
Otočka razvojna agencija osnovana je 2014. godine kao ustanova u vlasništvu Grada Otoka. Djelatnost
Otočke razvojne agencije odnosi se na strateško planiranje i provođenje svih razvojnih projekata Grada
Otoka, stvaranje djelotvornog alata za poticanje lokalnog razvoja kroz pripremu i provedbu projekata
usmjerenih  stvaranju  pogodnih  uvjeta  za  privlačenje  ulaganja,  razvoj  turizma  i  poduzetništva,  što
aktivnije sudjelovanje u korištenju europskih i nacionalnih fondova, jačanje obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava te razvoj i jačanje obrta i tradicijskih obrta.
Također, valja istaknuti kako Grad Otok upravlja jednom od najvećih i najuspješnijih poslovnih zona u
Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Ukupni proračunski prihodi Grada Otoka u 2015. godini iznosili su nešto više od 14,1 milijuna kuna što
predstavlja povećanje od 4,89% u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi prihoda, porezni prihodi
66

imali  su  udio  od  svega  19%  dok  su  preostalih  81%  činili  neporezni  prihodi.  Općenito,  među
najznačajnije proračunske prihode Grada Otoka ubrajaju se:
  Prihodi od nepokretnih i pokretnih stvari u njegovom vlasništvu;
  Prihodi  od  trgovačkih  društava  i  drugih  pravnih  osoba  u  njegovom  vlasništvu,  odnosno  u
kojima ima udio ili dionice te prihodi od koncesija koje odobrava Grad;
  Prihodi od prodaje nepokretnih i pokretnih stvari u njegovom vlasništvu;
  Darovi, nasljedstva i legati;
  Gradski  porezi  i  naknade  čije  stope,  u  granicama  određenim  zakonom,  Grad  utvrđuje
samostalno;
  Gradski prirezi;
  Naknade iz državnog proračuna za obavljanje poslova državne uprave koji su preneseni na
tijela Grada;
  Pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđene u državnom Proračunu, odnosno posebnim
zakonom;
  Udjel u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom;
  Drugi prihodi utvrđeni zakonom.
Znanje i iskustvo neophodno za uspješnu realizaciju infrastrukturnih projekata, Grad Otok je dokazao
okončanjem nekoliko usporedivih projekata.

Tablica 13 Projektno iskustvo Grada Otoka
Ukupna vrijednost (u
Naziv projekta
Izvori financiranja
Rezultati projekta
HRK)
Preuređeni  i  obnovljeni  prostor  za
Prenamjena  poslovnog  prostora  u
Gradski  proračun,  VSŽ,  obavljanje zdravstvenih djelatnosti
prostor  za  obavljanje  zdravstvene
1.212.719,50
Ministarstvo  regionalnog  (hitna  medicinska  pomoć  i
djelatnosti
razvoja
pedijatrija).
Gradski proračun, Fond za  Izgrađeno  reciklažno  dvorište  i
Izgradnja reciklažnog dvorišta
2.109.000,00
zaštitu  Okoliša,  Općina  organizirano  prikupljanje  otpada  i
Privlaka
odvodnjavanje te njegova reciklaža.
Gradski
proračun,  Izgrađena  prometnica  i  poboljšani
Izgradnja prometnice u Ulici Tina Ujevića
314.153,01
Ministarstvo graditeljstva i  uvjeti života građana.
prostornog uređenja
Izrada  projektne  dokumentacije  za
sustav
odvodnje
i
pročišćavanja
Gradski
proračun,  Izrađena  projektna  dokumentacija
otpadnih  voda  Otok  –  Komletinci,
226.562,50
Ministarstvo  regionalnog  za izgradnju kanalizacijske mreže.
dogradnja  kanalizacijske  mreže  grada
razvoja i fondova EU
Otoka
Dovršetak radova na sustavu ventilacije,
Gradski
proračun,  Postavljena  nabavljena  oprema  za
klimatizacije  i  grijanja  na  zgradi  doma
564.775,00
Ministarstvo  regionalnog  sustav grijanja, hlađenja i ventilacije
kulture
razvoja i fondova EU
u Domu kulture.
Ministarstvo  regionalnog  Izgrađeni  nogostup  na  području
Izgradnja pješačkih površina
300.000,00
razvoja,
šumarstva
i  grada Otoka.
vodnog gospodarstva
Ministarstvo  regionalnog
Izrada  projektne dokumentacije za DPU
Izrađen  detaljni  plan  uređenja
302.000,00
razvoja,
šumarstva
i
Petkovac
budućeg naselja Petkovac
vodnog gospodarstva
Izvor: Grad Otok
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije
Javna  ustanova  za  upravljanje  zaštićenim  prirodnim  vrijednostima  Vukovarsko-srijemske  županije
osnovana je Odlukom o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima
67

Vukovarsko-srijemske županije. Osnivač ustanove je Vukovarsko-srijemska županija, koja solidarno i
neograničeno  odgovara  za  obveze  Ustanove.  Javna  ustanova  s  radom  je  započela  1.  ožujka  2008.
godine, a ustrojena je kao jedinstvena ustrojstvena jedinica čija najvažnija tijela predstavljaju Upravno
vijeće i ravnatelj.
Djelatnost Ustanove obuhvaća:
  Zaštitu,  održavanje  i  promicanje  zaštićenih  prirodnih  vrijednosti  na  području  Vukovarsko-
srijemske županije u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode;
  Osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara;
  Nadzor  nad  provođenjem  uvjeta  i  mjera  zaštite  prirode  na  zaštićenim  područjima  kojima
upravlja Ustanova;
  Prikupljanje podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring).
Osim navedenih djelatnosti, Ustanova može obavljati i druge poslove koji služe obavljanju navedenih
djelatnosti, ako se oni u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz opisanu djelatnost. Također, valja
napomenuti kako prethodno navedene djelatnosti Ustanova ne smije obavljati s ciljem ostvarivanja
dobiti, a možebitnu dobit Ustanova je dužna upotrijebiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti
radi koje je i osnovana. Sredstva za rad Ustanove osiguravaju se iz proračuna Vukovarsko-srijemske
županije, proračuna gradova i općina, prihoda ostvarenih vlastitom djelatnošću, prihoda od korištenja
zaštićenih prirodnih vrijednosti kojima upravlja Ustanova, prihoda od naknada.
Za gospodarsko korištenje prirodnih dobara ili obavljanje druge djelatnosti na zaštićenim prirodnim
područjima  kojima  upravlja,  Ustanova  može  dati  koncesijsko  odobrenje  na  vrijeme  do  pet  godina
pravnim i fizičkim osobama koje su registrirane za obavljanje obrta pod uvjetima i na način propisan
Zakonom o zaštiti prirode. Konačno, valja istaknuti kako je rad Ustanove javan, a Ustanova je dužna
pravodobno i istinito izvještavati javnost o obavljanju djelatnosti za koju je osnovana.
Kao  institucija  koja  već  gotovo  10  godina  brine  i  upravlja  zaštićenim  prirodnim  vrijednostima  na
području Vukovarsko-srijemske županije, Ustanova posjeduje bogato iskustvo u područjima za koje je
nadležna. Konkretno, među projekte na čijoj je realizaciji sudjelovala Ustanova mogu se izdvojiti:
  Projekt izgradnje poučne šumske staze „Virovi i Lože“ – provodio se tijekom 2016. godine i
financiran  je  financijskim  sredstvima  iz  programa  NIP-integracije  u  Natura  2000  mreži
Europske  unije  u  visini  od  937.000,00  kuna.  Javna  ustanova  bila  je  nositelj  projekta
krajobraznog uređenja koji se sastoji od uređenja šumske  staze  u duljini pet kilometara na
prostoru  Spačvanskog  bazena,  točnije  na  području  Virova  i  posebnog  rezervata  šumske
vegetacije „Lože“, koji su dio europske ekološke mreže Natura 2000. Infrastruktura na poučnoj
šumskoj stazi ne mijenja osobine zbog kojih je proglašena zaštita područja i namijenjena je
edukaciji  posjetitelja  s  informacijsko-komunikacijskim  pločama  i  konstrukcijama,  klupama,
putokazima,  sjenicama,  platoom  razgledišta  i  promatračnicom  za  ptice.  Valja  napomenuti
kako je kao partner na spomenutom projektu sudjelovao Grad Otok.
  Projekt  „Tri  rijeke=jedan  cilj“  –  projekt  proveden  tijekom  2014.  i  2015.  godine,  a  koji  je
financiran sredstvima iz programa IPA CBC HUHR u visini od 350.000,00 kuna. Na projektu je
sudjelovalo šest županijskih Javnih ustanova s hrvatske strane i Nacionalni park Dunav-Drava
s mađarske strane. U sklopu projektnih aktivnosti, Javna ustanova je izgradila poučnu geološku
stazu  spomenika  prirode  „Gorjanićev  praporni  profil“  u  Vukovaru  koja  je  namijenjena
edukaciji i lakšem upoznavanju sa zaštićenim područjima prirode, kao i promatračnicu za ptice
na  poplavnom  pašnjaku  i  dijelu  Natura  2000  područja  ekološke  mreže  u  blizini  Borova
namijenjenu monitoringu strogo zaštićenih životinjskih vrsta i edukaciji.
  Projekt „Centar za promatranje ptica Nijemci“ – projekt proveden tijekom 2014. i 2015. godine
na području susjedne općine Nijemci. Financiran je sredstvima iz programa Phare u visini od
1.222.000,00 eura. U sklopu projektnih aktivnosti izgrađena je pristupna cesta do lokaliteta
Sopotac  gdje  je  uređen  Centar  za  promatranje  ptica  s  pripadajućom  infrastrukturom,
promatračnicama  za  ptice,  sjenicama,  dječjim  igralištem.  Također,  u  sklopu  projekta
provedene su edukacije vodiča za promatranje ptica.
68

  Projekt izrade „Plana upravljanja Spačvanskim bazenom“ Natura 2000 MANMON – projekt
koji  se  provodio  od  2011.  do  2013.  godine  kao  dio  ugovora  tehničke  pomoći  za  jačanje
kapaciteta županijskih javnih ustanova u svrhu izrade planova upravljanja i jačanje inspekcije
zaštite  prirode  za  predložena  Natura  2000  područja.  Rezultat  projekta  je  izrada  Plana
upravljanja  dijelom  Natura  2000  ekološke  mreže  koji  je  Javna  ustanova  kroz  projektne
aktivnosti napravila za Spačvanski bazen. Nositelj ovog projekta bilo je Ministarstvo kulture –
Uprava za zaštitu prirode, a kao partneri na projektu sudjelovali su Državni zavod za zaštitu
prirode i šest županijskih Javnih ustanova.
  Projekt izgradnje poučne staze „Park šume Kanovci“ – projekt koji se provodio tijekom 2011.
godine, a koji je dijelom financiran sredstvima Ministarstva kulture – Uprava za zaštitu prirode.
U  sklopu  projekta  izgrađena  je  poučna  šumska  staza  duga  1  km  s  edukacijskim  pločama
namijenjenim  provođenju  programa  nastave  u  prirodi  obližnjih  osnovnih  škola,  a  koja  je
smještena  u  park  šumi  Kanovci  u  blizini  Vinkovaca.  Nositelj  ovog  projekta  bila  je  Javna
ustanova, a kao partner na njemu je sudjelovala šumarija Vinkovci.
  Projekt „Zaštita i očuvanje bijele rode u Vukovarsko-srijemskoj županiji“ – je projekt koji se
provodi kontinuirano od 2010. godine, a koji je financiran od strane Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost i Vukovarsko-srijemske županije. Nositelj projekta je Javna ustanova
koja je  ujedno i posrednik pri isplati naknade vlasnicima objekata na prostoru Vukovarsko-
srijemske županije na kojima se nalazi gnijezdo bijele rode. Osim isplate naknade, projektne
aktivnosti  podrazumijevaju  i  bilježenje  novih  gnijezda  i  monitoring  postojećeg  stanja
populacije ove strogo zaštićene životinjske vrste na prostoru Vukovarsko-srijemske županije.
Sukladno specifičnom znanju i iskustvu, Javna ustanova bit će zadužena za aktivnosti koje se odnose
na  razvoj  edukacijskih  i  interpretativnih  sadržaja  te  programa  za  posjetitelje.  Naime,  za  provedbu
navedenih aktivnosti potrebna su znanja i vještine s područja proučavanja i zaštite biljnih i životinjskih
vrsta  te  iskustvo  i  znanje  potrebno  za  organizaciju  edukativnih  programa  i  izradu  pripadajućih
edukativnih materijala. S obzirom da Grad Otok ne posjeduje navedeno iskustvo ili specifično znanje,
Javna ustanova nameće se kao idealan projektni partner.
Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije
Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije djeluje od 1995. godine, a djeluje prema Zakonu o
turističkim  zajednicama  i  promicanju  hrvatskog  turizma.  Osnovana  je  od  strane  TZ  Grada  Iloka,  TZ
Grada Vukovara, TZ Grada Vinkovaca, TZ Grada Županje i TZ Općine Nijemci, a navedene turističke
zajednice ujedno predstavljaju njezine članice. Rad zajednice je javan, a njezino djelovanje temelji se
na  načelu  opće  korisnosti.  Tijela  Zajednice  su  Skupština,  Turističko  vijeće,  Nadzorni  odbor  te
predsjednik  Zajednice.  Samu  Zajednicu  predstavlja  predsjednik  Zajednice,  a  zastupa  direktor
Turističkog ureda. U Turističkoj zajednici Vukovarsko-srijemske županije zaposlene su tri osobe.
Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije provodi promotivne aktivnosti turističke ponude
istočne  Hrvatske,  a  zajedno  s  partnerima  iz  županije  i  izvan  nje  sudjeluje  u  kreiranju  turističkih
atrakcija.
Sukladno Statutu, Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije između ostalog zadužena je za:
  Promoviranje  turističke  destinacije  na  razini  Županije  samostalno  i  putem  udruženog
oglašavanja;
  Upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane Županije;
  Sudjelovanje  u  definiranju  ciljeva  i  politike  razvoja  turizma  na  nivou  Županije  u  svezi  s
politikom planiranja razvoja turizma na nacionalnom nivou;
  Izradu strategije razvoja turizma na nivou Županije;
  Promociju  turističke  ponude  Županije  u  zemlji  i  inozemstvu  u  koordinaciji  s  Hrvatskom
turističkom zajednicom;
  Obogaćivanje ukupne turističke ponude Županije i kreiranje novih proizvoda turističke regije,
a poglavito u selektivnim oblicima turizma (seoski, kulturni, zdravstveni turizam i dr.);
69

  Pružanje stručne i svake druge pomoći turističkim zajednicama s područja Županije u pitanjima
važnim za njihovo djelovanje i razvoj te poticanje i pomaganje razvoja turizma na područjima
koja nisu turistički razvijena;
  Koordinaciju djelovanja i nadzor nad izvršavanjem ciljeva i zadaća turističkih zajednica općina
i gradova Županije;
  Poticanje,  očuvanje,  unapređivanje  i  promicanje  svih  postojećih  resursa  i  potencijala  te
turističke ponude županije;
  Prikupljanje  te  tjednu  i  mjesečnu  obradu  podataka  o  turističkom  prometu  i  svih  drugih
podataka bitnih za praćenje izvršenja postavljenih ciljeva i zadaća;
  Izradu  polugodišnjih  i  godišnjih  izvješća,  analiza  i  ocjena  ostvarivanja  programa  rada  i
financijskog plana turističke zajednice Županije.
U pravnom prometu Zajednica nastupa samostalno – u svoje ime i za svoj račun. Ujedno, za obveze u
pravnom  prometu  Zajednica  odgovara  svojom  cjelokupnom  imovinom.  Financijsko-materijalno
poslovanje  Zajednice  vodi  se  po  propisima  koji  uređuju  računovodstvo  neprofitnih  organizacija.
Konačno,  valja  napomenuti  kako  Zajednica  za  svaku  poslovnu  godinu  utvrđuje  program  rada  i
financijski plan.
Tijekom dosadašnjeg djelovanja Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije je u ulozi partnera
sudjelovala u pripremi i implementaciji nekoliko projekata financiranih bespovratnim sredstvima iz
europskih fondova:
  „Turistički razvoj istočne Slavonije“ – projekt čiji je glavni cilj davanje podrške i poboljšanje
ekonomske  i  socijalne  kohezije  u  Vukovarsko-srijemskoj  županiji  kroz  promociju  razvoja
održivog i ekološki orijentiranog turizma;
  „Poboljšanje Internacionalne Dunavske biciklističke rute – Cycling Danube“ – projekt čiji je cilj
unaprjeđenje  rekreacijskog  turizma  na  graničnom  području,  a  čime  se  doprinosi  stabilnom
socio-ekonomskom razvoju;
  „E.R.S.P.A.“  –  projekt  s  ciljem  unapređenja  ponude  riječnog  turizma  na  rijekama  Spačva  i
Bosut;
  „Srijem visitor centar“ – projekt čiji je cilj poboljšanje turizma i vinskog turizma na području
Vukovarsko-srijemske  županije.  U  sklopu  projekta  je  restauriran  i  opremljen  Centar  za
posjetitelje, izrađen poslovni i marketinški plan te uspostavljeno lokalno partnerstvo za razvoj
turizma  i  proizvodnju  vina.  Naime,  preuređenjem  kurije  Brnjaković  dobivena  je
multifunkcionalna  dvorana  za  organiziranje  i  održavanje  seminara  i  edukacija,  uređeni  su
prostori s uredskom opremom u kojima su se smjestili Turistička zajednica Grada Iloka i Vinski
klaster  Srijem,  a  u  obnovljenom  podrumskom  dijelu  uređena  je  jedinstvena  vinoteka  s
izložbenim prostorom i prostorom za organizaciju događanja.
S  obzirom  na  veliko  znanje  i  iskustvo  u  provođenju  različitih  marketinških  aktivnosti,  Turistička
zajednica  Vukovarsko-srijemske  županije  će  uvelike  doprinijeti  kvalitetnoj  promociji  projekta,
posebice  na  aktivnostima  predstavljanja  odredišta  na  međunarodnim  sajmovima  i  organizacije
predstavljanja odredišta turističkim operaterima. Također, svojim znanjem i iskustvom doprinijet će
radu  projektnog  tima,  osobito  u  pružanju  smjernica  vanjskim  konzultantima  prilikom  izrade
komunikacijske strategije i marketinškog plana odredišta.
Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek
Udruga  za  zaštitu  prirode  i  okoliša  Zeleni  Osijek  je  samostalna,  nestranačka  i  neprofitna  udruga
građana osnovana 1995. godine u Osijeku s ciljem aktiviranja građana za zaštitu prirode i okoliša te
unapređenje  kvalitete  življenja  kroz  zagovaranje,  promociju  i  primjenu  ekološki  opravdanih
tehnologija i održivog razvoja. Članovi udruge započeli su svoj rad akcijama čišćenja, ozelenjavanja,
biciklijadama i sl. Nakon nekoliko godina, djelovanje udruge se znatno proširilo i započeti su značajni
projekti i dugoročni programi. Tako Udruga još od 1997. godine provodi programe edukacije i razvoja
70

eko-turizma  u  Kopačkom  ritu.  Stoga  je  Udruga  od  tada  stekla  veliko  iskustvo  u  radu  s  učenicima,
studentima  i  građanima,  a  također  je  razvila  niz  edukativnih  programa  na  temu  zaštite  prirode  i
okoliša.
Danas je Zeleni Osijek jedna od najaktivnijih udruga za zaštitu prirode i okoliša u istočnoj Hrvatskoj.
Udruga ima 90-ak članova, petnaest volontera i sedam stalno zaposlenih osoba. Zaposlenici su osobe
stručne  za  područje  biološke  raznolikosti,  razvoj  socijalnog  poduzetništva,  edukacije,  teme  otpada,
zaštite  prirode,  upravljanja  zaštićenim  područjima  te  eko-turizam.  Djelatnici,  suradnici  i  volonteri
Zelenog Osijeka provode edukativne i druge aktivnosti iz područja zaštite prirode, okoliša i održivog
razvoja.  Udruga  raspolaže  svom  potrebnom  uredskom  opremom,  a  svoje  djelovanje  je  uvelike
usmjerila na zaštitu prirodnih i kulturnih resursa te održivi razvoj istoka Hrvatske. Stoga djelovanje
Udruge uključuje:
  Zaštitu prirode i okoliša;
  Javno zagovaranje i poticanje sudjelovanja javnosti u procesima odlučivanja;
  Promociju  održivog  razvoja  kroz  predavanja,  javne  prezentacije,  izložbe,  okrugle  stolove,
konferencije, tiskane i video materijale.
Tijekom  dosadašnjeg  djelovanja,  Udruga  je  sudjelovala  na  provedbi  14  projekata  sufinanciranih
bespovratnim sredstvima iz EU fondova, a njezini članovi rade kao edukatori za pisanje i provedbu
projekata sufinanciranih sredstvima iz europskih fondova. Konkretno, radi se o ovim projektima:
Tablica 14 Projektno iskustvo Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek
Ukupna
Naziv projekta
Izvor financiranja
Provoditelji
Trajanje
Kratki opis projekta
vrijednost
Opći cilj projekta je uspostava Energetske razvojne
agencije  Slavonije  i  Baranje.  Kroz  programe
obrazovanja i provedbu pojedinih aktivnosti stvorit
će  se  uvjeti  za  racionalno  korištenje  obnovljivih
izvora
energije
i
povećanje
energetske
1. Energetska edukacijska
Zeleni Osijek, Grad
28.06.2007. –
učinkovitosti.
CARDS
121.981,00 EUR
agencija istočne Hrvatske
Osijek
28.10.2008.
Svrha  projekta  je  izrada obrazovnog  praktikuma o
energetskoj  učinkovitosti  i  obnovljivim  izvorima
energije koji će putem prijenosa znanja, iskustava i
najboljih praksi regionalnih energetskih agencija iz
EU  biti  predstavljeni  lokalnim  samoupravama  i
organizacijama civilnog društva u istočnoj Slavoniji.
Zeleni Osijek, Turistička
Cilj projekta je ekonomski i socijalni razvoj srednjeg
2. Razvoj prekograničnog
zajednica Osječko-
27.06.2007. –
Podunavlja i održivo korištenje prirodnih i kulturnih
turizma u Srednjem
EU CARDS 2004
baranjske županije,
119.963,05 EUR
27.06.2009.
resursa  kroz  razvoj  novih  turističkih  proizvoda  i
Podunavlju
Turistička zajednica
prekograničnu suradnju.
Osijeka i Sombora
Zeleni Osijek, Regionalna
razvojna agencija
Slavonije i Baranje,
Cilj  ovog  projekta  je  poticati  održivo  upravljanje  i
Državni zavod za zaštitu
3. Osnaživanje lokalnih
zaštitu
prirodnih
resursa
Osječko-baranjske
prirode, Sveučilište J.J.
28.11.2008. –
kapaciteta za NATURA
PHARE 2006
95.951,60 EUR
županije kroz sudjelovanje javnosti, međusektorsku
Strossmayera – Odjel za
28.11.2009.
2000 i zaštitu prirode
suradnju  i  poticanje  primjene  relevantnih  EU
biologiju, Volonterski
direktiva.
centar Osijek, Hrvatsko
društvo za zaštitu ptica i
prirode
Cilj  projekta  je  formiranje  edukativnih  centara  za
okoliš  uz  rijeku  Dravu  za  mlade  hrvatske
nacionalnosti  u  Mađarskoj  te  za  mlade  mađarske
nacionalnosti  u  Hrvatskoj,  stvaranje  potrebne
IPA –
edukativne  infrastrukture,  edukacija  ljudskih
Prekogranični
4. Dvojezična edukacija za
resursa  te  nabava  školskih  i  ostalih  edukativnih
program
Zeleni Osijek, Nacionalni
01.05.2010. –
okoliš u Dravskom slivnom
115.000,00 EUR
pomagala.  Mladi  iz  Hrvatske  i  Mađarske  u  sklopu
Mađarska-
park Dunav-Drava
30.04.2011.
području
kampova  i  različitih  popratnih  programa  na
Hrvatska 2007-
materinjem  jeziku  mogu  upoznati  prirodne
2013
vrijednosti  svoje,  odnosno  susjedne  zemlje.  Može
se  stvoriti  jedno  takvo  gostoljubivo  pogranično
područje  gdje  se  prirodne,  kulturne  i  gospodarske
vrijednosti međusobno poštuju.
71

IPA –
Zeleni Osijek, Nacionalni
Projektni cilj bilo je osnaživanje i održivo upravljanje
Prekogranični
park Dunav-Drava,
te
zaštita
područja
Srednjeg
Podunavlja
5. Prekogranična zaštita
program
01.09.2011. –
Agencija za upravljanje
176.777,50 EUR
prekograničnom  suradnjom  projektnih  partnera  u
Srednjeg Podunavlja
Mađarska-
30.12.2012.
zaštićenim prirodnim
podizanju svijesti očuvanja okoliša i znanja lokalnog
Hrvatska 2007-
vrijednostima u OBŽ
stanovništva.
2013
Prekogranično partnerstvo u EU projektu Živi Dunav
Zeleni Osijek, Pokret
6. Živi Dunav – Jačanje
stavlja  naglasak  na  jačanju  kapaciteta  za  zaštitu
gorana iz Sremske
kapaciteta zaštite
vrijednih prirodnih područja Srednjeg Podunavlja i
IPA –
Mitrovice, Javna
ekosustava Srednjeg
putu  ka  održivom  razvoju  prekogranične  regije
Prekogranični
ustanova Agencija za
14.12.2012. –
Podunavlja – Put ka
126.676,36 EUR
Hrvatske  i  Srbije.  Cilj  projekta  je  uspostaviti
program
upravljanje zaštićenim
14.12.2014.
održivom razvoju
prekograničnu  suradnju  u  upravljanju  zaštićenih
Hrvatska-Srbija
prirodnim vrijednostima
prekograničnih regija
područja  kroz  zajednički  proces  planiranja  te
u OBŽ, Zelena akcija,
Hrvatske i Srbije
povećanje razine javne svijesti i kapaciteta lokalnih
UNESCO
dionika za zaštitu prirode i održivi razvoj.
Cilj projekta je održivo upravljanje i zaštita okoliša u
IPA –
Zeleni Osijek, Općina
pograničnoj  regiji  kroz  nadogradnju  postojeće
7. Razvoj biciklističke rute
Prekogranični
Antunovac, Razvojna
01.03.2013. –
mreže  biciklističkih  ruta  te  razvijanje  i  izgradnja
Pečuh-Osijek-Antunovac-
program
1.000.357,97 EUR
agencija iz Pečuha,
31.10.2014.
„kapilarne“  rute  na  hrvatskoj  strani  koja  povezuje
Ivanovac
Mađarska-
Udruga Geoscience
sela  Ivanovac  i  Antunovac  s  postojećim
Hrvatska
biciklističkim stazama Grada Osijeka.
Uspješnom  prekograničnom  suradnjom  partnera,
obnovom i uređenjem eko turističke infrastrukture
i  novoosmišljenim  prekograničnim  eko  turističkim
IPA –
8. Dvije rijeke i jedna gora
Zeleni Osijek, Nacionalni
proizvodima (2 za škole i 2 za odrasle) ispunjeni su
Prekogranični
– Novi eko turistički
park Dunav-Drava, Javna
01.04.2013. –
ciljevi projekta:
program
1.021.266,70 EUR
proizvodi Drave, Dunava i
ustanova Parka prirode
30.11.2015.

Povećati
turističku
atraktivnost
Mađarska-
Papuka
Papuk
prekograničnog područja;
Hrvatska

Potaknuti  održivi  gospodarski  razvoj  i
upravljanje  prirodnim  resursima  duž
regije Mura-Drava-Dunav.
Glavni  rezultati  projekta  su  razvoj  prekogranične
Zeleni Osijek,
suradnje Hrvatska-Srbija, razmjena studenata dviju
Umjetnička akademija iz
IPA –
Umjetničkih  akademija  iz  Osijeka  i  Novog  Sada,
Osijeka, Akademija
Prekogranični
15.05.2013. –
razmjena  umjetničkih  ideja,  kao  i  postavljanje
9. Panonski put umjetnosti
umetnosti iz Novog
117.374,28 EUR
program
14.08.2014.
umjetničkih  instalacija  uz  biciklističku  stazu
Sada, Regionalna
Hrvatska-Srbija
„Panonski put mira“, koja se proteže od Osijeka do
agencija Alma Mons iz
Sombora, kao i na području Općine Apatin i Bač u
Novog Sada
Vojvodini.
Cilj  projekta  je  doprinos  zaštiti  okoliša  i  održivom
razvoju u prekograničnom području kroz razmjenu
iskustava  i  zajedničkih  aktivnosti  na  području
Zeleni Osijek, Unikom
upravljanja  otpadom,  kao  i  povećanje  količine
Osijek, JKP Komunalije iz
odvojeno  prikupljenog  otpada  kroz  razvijanje
Sremske Mitrovice,
sustava  prikupljanja  i  gospodarenja  otpadom.
Regionalna razvojna
IPA –
Partneri  iz  Osijeka  prenijet  će  svoja  znanja
agencija Slavonije i
10. Stvaranje društva bez
Prekogranični
28.10.2013. –
polaznicima edukacije o  kompostiranju iz Sremske
Baranje, Grad Sremska
676.170,24 EUR
otpada
program
27.11.2015.
Mitrovice,
koji
će
educirati
predškolsku,
Mitrovica, Ekološki klub
Hrvatska-Srbija
osnovnoškolsku  djecu  i  odrasle  o  važnosti
Grada Sremska
selektivnog
prikupljanja
otpada,
procesu
Mitrovica, Centar za
kompostiranja i upotrebi kompostera. Konferencija
ekologiju i održivi razvoj
o otpadu će se održati u Osijeku, a osnovat će se i
iz Subotice.
Međunarodni  forum  o  gospodarenju  otpadom  u
čijem  radu  će  sudjelovati  stručnjaci  iz  Hrvatske  i
Srbije.
Opći  cilj  projekta  je  ojačati  organizacije  civilnog
društva za unaprjeđenje transparentnosti i dobrog
IPA – Transition
upravljanja  javnim  institucijama  u  Hrvatskoj  u
11. INTRA WASP –
Zelena akcija, Art
Assistance and
području  zaštite  okoliša.  Specifični  cilj  projekta  je
Povećanje
radionica Lazareti,
Institution
01.01.2015. –
ojačati  kapacitete  hrvatskih  organizacija  civilnog
transparentnosti u
Multimedijalni institut,
277.605,08 EUR
Building
31.12.2016.
društva
za
aktivnosti
koje
unaprjeđuju
upravljanju vodnim i
Pravo na grad, Zelena
Component for
transparentnost,  dobro  upravljanje  i  sudjelovanje
prostornim resursima
Istra, Zeleni Osijek
2011.
javnosti  u  vodnim  politikama  i  politikama
upravljanja  prostorom  u  Zagrebu,  na  jadranskoj
obali i u Slavoniji.
12. COMMUN-SENSE –
Zelena akcija, Art
Cilj projekta je ojačati organizacije civilnog društva
IPA – Transition
Otvoreno i transparentno
radionica Lazareti,
za  zagovaranje  otvorenog  i  transparentnog
Assistance and
10.11.2015.  –
upravljanje komunalnim
Multimedijalni institut,
207.854,21 EUR
upravljanja  javnim  i  prirodnim  dobrima  RH,
Institution
09.11.2017.
uslugama i prostornim
Pravo na grad, Zelena
aktivnosti  zagovaranja  u  borbi  protiv  korupcije  u
Building
resursima
Istra, Zeleni Osijek
upravljanju  komunalnim  uslugama  i  prostornim
72

Component for
resursima  na  području  Zagrebačke,  Slavonske  i
2011
Jadranske  regije.  Cilj  projekta  između  ostalog  je  i
povećati suradnju udruga, građana i lokalnih vlasti
u otvorenim i participativnim modelima upravljanja
komunalnim  uslugama  i  prostornim  resursima  na
projektnom području.
Prioriteti projekta bit će osnaživanje udruga civilnog
društva u primjeni pravnih alata i najboljih praksi za
IPA – Transition
sudjelovanje  javnosti  i  međusektorsku  suradnju  u
Assistance and
odgovornom  upravljanju  prirodnim  resursima,
13. „TRANSFORMACIJA“ –
Zeleni Osijek, ZEO
Institution
27.11.2015. –
poticanje  ustanova  odgovornih  za  upravljanje
Borba protiv korupcije u
Nobilis, Eko Pan te WWF
207.854,21 EUR
Building
27.11.2017.
prirodnim  resursima  na  transparentan  rad  i
zaštiti prirode
Austrija
Component for
međusektorsku suradnju te poticanje sudjelovanja
2011
javnosti kao temelj za otvoreno upravljanje i borbu
protiv korupcije u upravljanju prirodnim resursima
što je u konačnici i glavni cilj ovog projekta.
Pored  povećanja  razine  svijesti,  uspostavljanja
prekogranične  suradnje,  smanjenja  uznemiravanja
faune  ptica  od strane  ljudskih djelatnosti,  osnovni
Hrvatske vode, WWF
cilj projekta je stvaranje novih poplavnih površina i
Austria, Udruga Zeleni
povećanje  prirodnih  dinamičnih  riječnih  staništa
Osijek, Javna ustanova
rijeke Drave. Glavne projektne aktivnosti su obnova
za upravljanje
staništa  Drave  kroz  kreiranje  novih  rukavaca,
zaštićenim dijelovima
uklanjanje vodnih građevina i zaštitu strmih riječnih
prirode i ekološkom
obala  na  sedam  lokacija  rijeke  Drave  –  Otok  Virje
mrežom Virovitičko-
(312-314,3  rkm),  Stara  Drava  Varaždin  (289,3-292
podravske županije,
14. Drava LIFE –
rkm),  Donja  Dubrava-Legrad  (240-241,45  rkm),
Javna ustanova za
01.12.2015. –
Integrirano upravljanje
EU program LIFE
4.592.898,00 EUR
Most Botovo (226,6-227,9 rkm), Novačka (214-217
upravljanje zaštićenim
30.11.2020.
rijekom
rkm), Miholjački Martinci (104-106 rkm) i Podravska
prirodnim vrijednostima
Moslavina (96-98 rkm).
na području Varaždinske
Partneri  će  raditi  i  na  izradi  Plana  posjećivanja
županije, Javna ustanova
vrijednim područjima rijeke Drave, Akcijskog plana
za upravljanje
zaštite  faune  ptica,  organizaciji  izložbi,  studijskih
zaštićenim prirodnim
posjeta restauriranim staništima, uređenju centara
vrijednostima na
za  posjetitelje  i  izradi  poučnih  staza,  izradi  i
području Koprivničko-
provedbi edukacijskih programa za građane i škole,
križevačke županije
organizaciji  međunarodnog  simpozija  i  razmjeni
iskustava  sa  primjerima  dobre  prakse  sličnih
projekata iz drugih regija EU.
Izvor: Obrada autora
Treba istaknuti kako je Udruga prethodno uspješno realizirala sličan projekt. Naime, Udruga je 2003.
godine  osnovala  Eko  centar  Zlatna  Greda,  koji  je  ubrzo  postao  fokus  većine  programa  i  projekata
udruge.  Eko  centar  Zlatna  Greda,  udaljen  svega  30  minuta  vožnje  od  središta  Osijeka,  pomno  je
osmišljeni  koncept,  koji  pruža  praktična  iskustva  suživota  čovjeka  i  prirode,  mjesto  učenja,  novih
spoznaja,  ali  i  zabave  te  opuštanja.  Sam  Eko  centar  uvelike  funkcionira  kroz  praktične  primjere
održivog  razvoja  poput  obnovljivih  izvora  energije,  odvajanja  otpada,  socijalnog  poduzetništva  i
odgovornog poslovanja. Udruga Zeleni Osijek 2006. godine osnovala je prvu hrvatsku eko-turističku
agenciju  Zlatna  Greda  d.o.o.  Sama  Agencija  funkcionira  po  modelu  socijalnog  poduzetništva  te  se
ostvareni prihodi raspoređuju na programske aktivnosti Udruge vezane uz zaštitu prirode i okoliša.
Agencija  je  ujedno  organizator  brojnih  eko-turističkih  sadržaja  kroz  koje  se  posjetitelji  upoznaju  s
ljepotama  i  znamenitostima  destinacije  te  istovremeno  educiraju  o  važnosti  očuvanja  i  zaštite
prirodnih i kulturnih resursa. Eko-turistički programi prilagođeni su različitim uzrastima i interesima,
od obiteljskih izleta i uživanja u prirodnim ljepotama Kopačkog rita, cjelodnevnih ekspedicija u dubinu
poplavnih šuma Dunava, edukacija o biljnom i životinjskom svijetu pa sve do timskih igara.
Valja  istaknuti  kako  su  Ministarstvo  turizma,  Hrvatska  turistička  zajednica  i  Hrvatska  gospodarska
komora Eko centru Zlatna Greda dodijelili priznanje za najuspješniji projekt u kategoriji održivi turizam
za  2016.  godinu.  Sama  nagrada  „Održivi  turizam“  dodjeljuje  se  pojedincu,  udruzi,  tvrtki  ili  lokalnoj
zajednici koja pokazuje iznimnu uključenost na području brige za okoliš. Konačno, valja istaknuti kako
se  eko-turistički  programi  Udruge  promoviraju  u  najboljem  svjetskom  turističkom  vodiču  –  Lonely
Planet.
73

Budući  da  Grad  Otok  nema  stručnjake  za  razvoj  posjetiteljskih  sadržaja  vezanih  uz  osmišljavanje
vodenih i biciklističkih ruta, Udruga Zeleni Osijek biti će zadužena za provedbu navedenih aktivnosti.
Naime, Zeleni Osijek ima iskustvo uspješne realizacije prve kanu ture na Dravi i Dunavu, uspostavljanja
preko 200 kilometara biciklističkih staza a kao što je prethodno prikazano, uspješno su proveli 13 EU
projekata.
Konačno,  u  ulozi  suradnika  na  projektu,  pojavljuju  se  Otočka  razvojna  agencija,  Općina  Bošnjaci,
Udruga izviđača „Suvara“, Športsko ribolovna udruga „Starovirac“ Otok, Športsko ribolovno društvo
„Virovi“  Otok,  Športsko  ribolovno  društvo  „Brežnica“  Komletinci  te  Javna  ustanova  „Park  prirode
Kopački rit“.
Kratak  opis  svakog  pojedinog  suradnika  i  njihove  u  predmetnom  projektu  dan  je  u  Tablici  15  u
nastavku.
Tablica 15 Pregled suradnika i njihova uloga u projektu
Naziv suradnika
Osnovne informacije
Uloga u projektu
Osnovana  2014.  godine  kao  Promoviranje
projektnih
ustanova  u  vlasništvu  Grada  rezultata  u  lokalnoj  zajednici  s
Osijeka  s  ciljem  provođenja  poticanjem
lokalnih
svih razvojnih projekata Grada,  poduzetničkih  inicijativa  koje
Otočka razvojna agencija
jačanja  lokalnog  razvoja  te  će  pratiti  otvaranje  novih
(ORA)
pomoći u vođenju projekata za  radnih
mjesta
temeljem
Grad  Otok,  poduzetnike  i  novoizgrađene
posjetiteljske
obiteljska
poljoprivredna  infrastrukture
odredišta
gospodarstva.
prirodne baštine.
Graniči  s  Gradom  Otokom,  a
nalazi  se  na  manje  od  10  km  Promocija  odredišta  prirodne
udaljenosti  od  područja  Loža  i  baštine
distribucijom
Virova  na  kojima  se  provodi  promidžbenih  materijala  u
projekt. U Bošnjacima se nalazi  Šumarskom
muzeju
te
Općina Bošnjaci
Šumarski  muzej  čija  je  svrha  upućivanjem
posjetitelja
očuvanje  vrijednosti  hrasta  muzeja na posjet stvarnoj šumi
lužnjaka
i
prikaz
razvoja  na području Loža i Bioekološko-
šumarstva
na
području  edukacijskog centra Virovi.
Spačvanskog bazena.
Udruga
koja
se
bavi  Udruga
će
mnogobrojne
izvaninstitucionalnim
vlastite  redovne  programe
obrazovanjem  djece  i  mladih  provoditi  u  novoizgrađenoj
prema
programu
Saveza  posjetiteljskoj  infrastrukturi,  a
izviđača  Hrvatske  kao  krovne  osobito
organizaciju
organizacije.  Osnovana  je  26.  logorovanja
i
višednevnih
Udruga izviđača „Suvara“
ožujka
2011.
godine
sa  boravaka u prirodi pri čemu će
sjedištem  u  Otoku.  Njezini  sudionike
podučavati
članovi
sudjelovali
su
u  poštivanju  prirode  i  važnosti
projektu Ministarstva znanosti,  očuvanja  okoliša.  Udruga  će
obrazovanja  i  sporta  na  temu  kroz
svoje
aktivnosti
„Volontiranje  s  djecom  i  promovirati nove sadržaje kako
mladima  za  lokalni  razvoj“  na  bi
se
nacionalana
i/ili
74

području  Gunje  i  Račinovaca,  međunarodna
okupljanja
projektu  VSŽ  „Izviđači  su  bolja  izviđača  odvijala  upravo  u
strana  života“  te  drugim  Bioekološko-edukacijskom
projektima.
centru Virovi.
Na
lokaciji
Bioekološko-
Športsko ribolovna udruga i dva  edukacijskog  centra  bit  će
ribolovna  društva  koja  imaju  organizirana
različita
sjedište  u  blizini  lokacije  natjecanja
u
ribolovu,
projekta okupljaju zaljubljenike  edukacije
o
ribolovnim
Športsko ribolovna udruga i
u  ribolov.  Njihove  osnovne  vrstama,  doprinosu  očuvanju
društva:
djelatnosti  su  briga o  rijekama  autohtonih ribljih vrsta (šarana,
ŠRU „Starovirac“
(održavanje i uređenje obala) i  štuke,
linjaka),
podizanju
ŠRD „Virovi“
njihovom
ribljem
fondu.  ekološke  svijesti  posjetitelja,
ŠRD „Brežnica“
Ujedno, organizacijom različitih  promociji
gastronomske
događanja
obogaćuju  ponude  (slavonskog  fiša,  ribe
društveni
život
lokalne  na  rašljama)  i  manifestacije
zajednice.
običaja  „tikvičenja“  na  ledu  i
pecanja iz drvenog čamca.
Područje Parka prirode Kopački
rit  nalazi  se  na  krajnjem
sjeveroistočnom
dijelu
Republike  Hrvatske,  odnosno
dio
je
šireg
geografskog
područja  istočne  Hrvatske.  To  Javna  ustanova  „Park  prirode
je  ravničarski  dio  geografske  Kopački  rit“  bit  će  suradnik  u
cjeline  Baranja,  u  sastavu  smislu  razmjene  projektnih
Osječko-baranjske
županije,  iskustava
i
iskustava
u
pretežito  nizinskog  područja  upravljanju  posjetiteljima  u
Javna ustanova „Park prirode
između rijeka Drave i Dunava te  odredištu  prirodne  baštine,
Kopački rit“
državne  granice  s  Republikom  promocije  odredišta  prirodne
Mađarskom.
Područjem  baštine
distribucijom
Kopačkog  rita  počinje  se  promotivnog
materijala
u
upravljati
nakon
osnutka  Kopačkom ritu te upučivanjem
gospodarstva
„Belje“  posjetitelja
na
posjet
darovnicom  ugarsko-hrvatskog  Spačvanskoj šumi.
kralja Leoploda I. 1699. godine.
Od  1997.  godine  područjem
parka  prirode  upravlja  Javna
ustanova „Park prirode Kopački
rit“.
Izvor: Obrada autora

75

5
Utjecaj na okoliš
Bioekološki centar „Virovi“ planira se izgraditi u Športsko rekreacijskoj zoni s ugostiteljskim sadržajima
„Virovi“,  koja  predstavlja  građevinsko  područje  koje  je  Prostornim  planom  uređenja  Grada  Otoka
izdvojeno od građevinskih područja naselja. Iako se zahvat planira na zaštićenom prirodnom području,
ne  očekuje  se  kako  će  isti  imati  značajniji  negativni  utjecaj  na  prirodu  i  okoliš.  Primjenom  svih
zakonskih normi i propisa, izgradnjom u skladu s projektom i uvjetima koje su izdala pojedina državna
tijela te naknadnim odgovornim radom i kontrolom radnih procesa uz pridržavanje  primjera dobre
prakse, očekivani utjecaj budućeg Bioekološkog centra „Virovi“ na okoliš je minimalan i ograničen na
malo područje na kojem je lociran.
Sukladno  proceduri  Uredbe  o  procjeni  utjecaja  na  okoliš,  Grad  Otok  je  Odsjeku  za  zaštitu okoliša i
prirode  Upravnog  odjela  za  prostorno  uređenje,  gradnju  i  zaštitu  okoliša  Vukovarsko-srijemske
županije podnio zahtjev za Mišljenje o potrebi provedbe postupka Ocjene o potrebi procjene utjecaja
zahvata na okoliš i Procjene utjecaja zahvata na okoliš. Spomenuti Odsjek je 14. veljače 2017. godine
Gradu Osijeku dao mišljenje kako se temeljem Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, zahvat
izgradnje  zgrade  Bioekološko-edukacijskog  centra  ne  nalazi  na  popisu  zahvata  za  koje  je  obavezna
procjena zahvata  na okoliš, kao ni na popisu zahvata za koje  se  provodi ocjena o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš, pa stoga nije potrebno provesti niti jedan od tih postupaka.
Nadalje, sukladno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, Grad Otok je podnio Zahtjev za
prethodnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za zahvat „Izgradnja javne zgrade –
Bioekološko-edukacijski centar Virovi na k.č. 2608/2 k.o. Komletinci“. Temeljem spomenutog Zahtjeva,
Odjsek za zaštitu okoliša i prirode Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša
Vukovarsko-srijemske županije je 6. prosinca 2016. godine donio Rješenje prema kojem je predmetni
zahvat  prihvatljiv  za ekološku mrežu te da nije  potrebno provesti Glavnu ocjenu zahvata. Naime, s
obzirom da se radi o gradnji zamjenske građevine te uz pridržavanje važećih propisa iz područja zaštite
okoliša, voda i održivog gospodarenja otpadom, može se isključiti mogućnost negativnih utjecaja na
cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže.
Pored toga, Grad Otok je 3. siječnja 2017. godine istom Odsjeku podnio Zahtjev za provedbu Ocjene
prihvatljivosti  zahvata  za  ekološku  mrežu  za  zahvat  „Uređenje  obalnog  dijela  uz  Bioekološko-
edukacijski centar Virovi“ na k.č. 2630 k.o. Komletinci. Dana 13. siječnja 2017. godine zaprimljeno je
rješenje prema kojem je planirani zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu te da nije potrebno provesti
Glavnu ocjenu zahvata. Naime, Odsjek za zaštitu okoliša i prirode utvrdio je da se,  s obzirom da je
površina koja je predmet zahvata mala, zadržava postojeća vegetacija te su sadržaji koji se postavljaju
od drveta i zauzimaju male površine, uz pridržavanje važećih propisa iz područja zaštite okoliša, voda
i  gospodarenja  otpadom,  Prethodnom  ocjenom  može  isključiti  mogućnost  značajnih  negativnih
utjecaja na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže.
Konačno, valja istaknuti mjere za prilagodbu klimatskim promjenama koje se odnose  na otpornost
ulaganja  na  predviđene  (izravne  i  neizravne)  učinke  klimatskih  promjena.  Same  mjere  mogu  se
klasificirati kao sive (tehnološke),  zelene (ekološke, na temelju zaštite okoliša) i meke (upravljačke,
usmjerene na ponašanje i informacije).
Od sivih mjera, koje se najčešće koriste u građevinskom sektoru, projekt uključuje gradnju objekta s
toplinskom izolacijom kod koje je koeficijent prolaza topline pojedinih građevinskih dijelova zgrade
jednak ili veći od propisanih tehničkih normativa i standarada. Konkretno, to znači da je za grijanje i
hlađenje objekta potrebno potrošiti manje energenata od klasično građenih objekata, odnosno da se
radi o primejru održive gradnje.
Meke mjere uključene u projekt odnose se na aktivnosti koje podižu ekološku osviještenost polaznika
kao što su:
76

-
Edukacije o važnosti očuvanja prirodne baštine, ugroženim biljnim i životinjskim vrstama
-
Provedba programa „Mladi čuvari prirode“
-
Kroz uređenje biciklističke rute promicanje biciklizma i njegovih prednosti pred automobilskim
prijevozom
-
Nabavkom i korištenjem električnih plovila promiče se korištenje struje kao ekološki
prihvatljivijeg energenta za transport
Zelene mjere koje su uključene u projekt odnose se na:
-
korištenje obnovljivih izvora energije za prijevoz posjetitelja (električni brod i čamac),
za grijanje Centra kao osnovni izvor topline predviđen je kotao na pelete te solarni kolektori za grijanje
tople vode (8 komada solarnih kolektora koji će biti postavljeni na krovu strojarnice).
-
korištenje prirodnih materijala iz obnovljivih izvora za drvene elemente koji su
potrebni za realizaciju krajobraznog uređenja obalnog dijela uz Bioekološko edukacijski centar.
-
korištenje biološkog pročišćavanja otpadnih voda u odvodnji primjenom mehaničkih i
bioloških procesa obrade, odnosno biološke razgradnje i aeracije (razgradnja je u potpunosti biološki
proces jer se odvija uz pomoć anaerobnih mikroorganizama gdje se u svrhu razgradnje koriste sasvim
prirodne bakterije).

77

6
Financijska analiza
6.1  Pretpostavke financijske analize
Financijska analiza provodi se kako bi se utvrdilo da li je predmetno ulaganje profitabilno. Također,
financijskom analizom dokazuje  se  da li je  neko ulaganje  financijski održivo, tj. da je  u mogućnosti
pokrivati  operativne  troškove  iz  operativnih  prihoda  i  ostalih  primitaka.  Sama  financijska  analiza
temelji se na čistim novčanim tokovima pomoću kojih se izračunavaju ključni indikatori. U konkretnom
slučaju, kao glavni indikatori u financijskoj analizi korištene su neto sadašnja vrijednost (FNPV) i interna
stopa  profitabilnosti  (FRR).  Pri  tome,  navedeni  pokazatelji  zasebno  se  računaju  za  cjelokupnu
investiciju (FNPV(C), FRR(C)) i za nacionalni kapital uložen u projekt (FNPV(K), FRR(K)).
Prilikom izrade financijske analize u obzir su uzete preporuke „Vodiča kroz analizu troškova i koristi
investicijskih  projekata“  (Guide  to  Cost-Benefit  Analysis  of  Investment  Projects;  Economic  appraisal
tool for Cohesion Policy 2014-2020; European Commission; Directorate General for Regional and Urban
policy; 2014.).
Sukladno preporukama Vodiča, u financijskoj je analizi korištena diskontna stopa od 4% budući da ista
smatra referentnim parametrom za dugoročni realni oportunitetni trošak kapitala.
Referentno razdoblje financijske analize preporučeno je samim pozivom „Promicanje održivog razvoja
prirodne baštine“ te u konkretnom slučaju iznosi 10 godina.
Konačno, valja istaknuti kako su svi iznosi izraženi u kunama te su iskazani s PDV-om u slučaju nositelja
koji  nisu  u  sustavu  PDV-a  (Grad  Otok,  Javna  ustanova  za  upravljanje  zaštićenim  prirodnim
vrijednostima  Vukovarsko-srijemske  županije,  Turistička  zajednica  Vukovarsko-srijemske  županije),
odnosno u slučaju Zelenog Osijeka bez PDV-a s obzirom da je navedena udruga u sustavu PDV-a.
6.2  Investicijski troškovi
Realizacija  predmetnog  projekta  obuhvaća  pripremu  projektno-tehničke  dokumentacije  i  studija,
ulaganje u posjetiteljsku infrastrukturu i sadržaje, osmišljavanje edukacija i interpretacija, ulaganje u
promociju i vidljivost, upravljanje projektom te ulaganje u promidžbu i vidljivost. Detaljna raščlamba
svakog od prethodno navedenih elemenata ulaganja dan je u Tablici 16 u nastavku.

Tablica 16 Raščlamba elemenata ulaganja
Stavka
Iznos bez PDV-a
Iznos s PDV-om
Nositelj
1.  Priprema  projektno-tehničke  dokumentacije  i

776.100,00
970.125,00
studija
1.1.  Izrada  studije  izvodljivosti  i  izrada  projektne
157.000,00
196.250,00
Grad Otok
aplikacije
1.2. Projektiranje električnog turističkog broda
69.500,00
86.875,00
Grad Otok
1.3.  Izrada  idejnog  i  glavnog  projekta  Bioekološko-
114.500,00
143.125,00
Grad Otok
edukacijskog centra Virovi
1.4. Parcelacija (geodetske usluge)
2.900,00
3.625,00
Grad Otok
1.5.  Izrada  idejnog  i  glavnog  projekta  krajobraznog
uređenja  obalnog  dijela  uz  Bioekološko-edukacijski
12.000,00
15.000,00
Grad Otok
centar Virovi
1.6.  Izrada  Zahtjeva  za  prethodnom  ocjenom
10.000,00
12.500,00
Grad Otok
prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
1.7. Projekt multimedije
40.000,00
50.000,00
Grad Otok
1.8. Revizija glavnog projekta
7.000,00
8.750,00
Grad Otok
1.9. Projekt biciklističke signalizacije
11.200,00
14.000,00
Grad Otok
78

1.10. Energetski pregled objekta i izrada energetskog
2.000,00
2.500,00
Grad Otok
certifikata
1.11.  Izrada  stručnih  podloga  u  vezi  s  kreiranjem  i
prezentacijom edukacijskih i interpretativnih sadržaja
70.000,00
87.500,00
Grad Otok
za posjetitelje – „Povijest i značaj Šumskog rezervata
Lože“
1.12.  Izrada  strategije  razvoja  odredišta  prirodne
80.000,00
100.000,00
Grad Otok
baštine
1.13. Izrada marketinške i komunikacijske strategije
80.000,00
100.000,00
Grad Otok
1.14.  Izrada  studije  i  akcijskog  plana  upravljanja
120.000,00
150.000,00
Grad Otok
posjetiteljima
2. Posjetiteljska infrastruktura i sadržaji
16.651.264,00
20.814.080,00

2.1. Izgradnja Bioekološko-edukacijskog centra Virovi
10.560.000,00
13.200.000,00
Grad Otok
2.2. Stručni nadzor građenja
170.000,00
212.500,00
Grad Otok
2.3.  Opremanje  Bioekološko-edukacijskog  centra
1.315.000,00
1.643.750,00
Grad Otok
Virovi
2.4. Uspostavljanje turističkih biciklističkih ruta
238.400,00
298.000,00
Grad Otok
2.5. Uspostavljanje turističkih vodenih ruta
160.552,00
200.690,00
Grad Otok
2.6. Krajobrazno uređenje i opremanje obalnog dijela
303.952,00
379.940,00
Grad Otok
uz Bioekološko-edukacijski centar Virovi
2.7.  Instaliranje  sustava  i  opreme  za  evidenciju  i
30.500,00
38.125,00
Grad Otok
kontrolu posjetitelja
2.8. Nabava plovila za prijevoz posjetitelja – električni
1.726.860,00
2.158.575,00
Grad Otok
turistički brod
2.9. Nabava plovila za prijevoz posjetitelja – električni
168.100,00
210.125,00
Grad Otok
turistički čamac
2.10.  Organizacija  turističkog  programa  „Turnir  u
22.400,00
28.000,00
Grad Otok
pecanju“
2.11. Organizacija turističkog programa „Fišijada“
5.600,00
7.000,00
Grad Otok
2.12. Multimedijalna oprema
1.949.900,00
2.437.375,00
Grad Otok
3. Pristupačnost i komunalni sadržaji
0,00
0,00
0,00
-
-
-
-
4. Edukacija i interpretacija
810.283,00
1.012.853,75

4.1.
Oprema
za
provedbu
edukacijskih
i
255.675,00
319.593,75
Grad Otok
interpretativnih sadržaja u prirodi za posjetitelje
4.2.  Program  edukacije  „Škola  u  spačvanskim
113.600,00
142.000,00
Javna ustanova
šumama“
4.3.  Program  edukacije  „Šišmiši  –  tajanstveni  noćni
12.000,00
15.000,00
Javna ustanova
stvorovi“
4.4.  Program  edukacije  „Biljne  i  životinjske  vrste
132.000,00
165.000,00
Javna ustanova
Spačvanskog bazena“
4.5. Program „Mladi čuvari prirode“
34.008,00
42.510,00
Javna ustanova
4.6.  Izrada  edukativnih  i  prezentacijskih  materijala
4.000,00
5.000,00
Javna ustanova
prilagođenih slijepim i slabovidnim osobama
4.7. Edukacija vodiča – animatora
8.000,00
10.000,00
Zeleni Osijek
4.8.  Oprema  potrebna  za  edukaciju  u  Bioekološko-
25.000,00
31.250,00
Grad Otok
edukacijskom centru Virovi
4.9. Studija „Šišmiši – tajanstveni noćni stvorovi“
66.000,00
82.500,00
Javna ustanova
4.10. Studija „Biljne i životinjske vrste područja Natura
160.000,00
200.000,00
Javna ustanova
2000“
79

5. Promocija i vidljivost
813.495,60
1.016.869,50

5.1. Izrada promotivnih materijala
336.770,40
420.963,00
Grad Otok
5.2. Prijevod promotivnih materijala
2.500,00
3.125,00
Grad Otok
5.3. Predstavljanje odredišta na turističkim sajmovima
101.600,00
127.000,00
Turistička zajednica
5.4. Promocija odredišta turističkim operaterima
50.000,00
62.500,00
Turistička zajednica
5.5. Medijska promocija odredišta
92.625,20
115.781,50
Grad Otok
5.6.  Svečano  otvorenje  Bioekološko-edukacijskog
35.000,00
43.750,00
Grad Otok
centra Virovi s pripadajućim sadržajima
5.7. Web stranica odredišta
25.000,00
31.250,00
Grad Otok
5.8. Izrada profila na društvenim mrežama i usluge PR
150.000,00
187.500,00
Grad Otok
stručnjaka
5.9. Vizualni identitet odredišta
20.000,00
25.000,00
Grad Otok
6. Upravljanje projektom
1.652.870,80
1.743.860,80

6.1. Voditelj projekta
195.000,00
243.750,00
Grad Otok
6.2. Administrator projekta
212.650,48
212.650,48
Grad Otok
6.3. Stručnjak za javnu nabavu
171.690,40
171.690,40
Grad Otok
6.4. Osoba za računovodstvo i financije
112.900,80
112.900,80
Grad Otok
6.5. Ovlašteni inženjer građevinske struke
45.000,00
56.250,00
Grad Otok
6.6. Projektni asistent
152.180,78
152.180,78
Zeleni Osijek
6.7. Koordinator pustolovnih aktivnosti
216.225,67
216.225,67
Zeleni Osijek
6.8. Koordinator edukacijskih aktivnosti
106.089,60
106.089,60
Javna ustanova
6.9. Član projektnog tima partnera Javna ustanova
92.226,40
92.226,40
Javna ustanova
6.10. Stručnjak za promociju i komunikaciju
47.843,52
47.843,52
Turistička zajednica
6.11. Revizija projekta
65.000,00
81.250,00
Grad Otok
6.12. Administrativni troškovi
166.771,15
166.771,15
Grad Otok
6.13. Putni troškovi partnera
Zeleni Osijek
25.292,00
31.615
Javna ustanova
Turistička zajednica
6.14. Edukacija djelatnika o upravljanju odredištem –
44.000,00
55.000,00
Zeleni Osijek
studijsko putovanje u Austriju i Mađarsku
7. Promidžba i vidljivost
30.042,00
37.552,50

7.1. Početna konferencija
7.000,00
8.750,00
Grad Otok
7.2. Elementi vidljivosti
9.392,00
11.740,00
Grad Otok
7.3. Završna konferencija
13.650,00
17.062,50
Grad Otok
Izvor: Obrada autora
Pored  Grada  Otoka,  kao  nositelji  projektnih  aktivnosti  pojavljuju  se  Javna  ustanova  za  upravljanje
zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije, Turistička zajednica Vukovarsko-
srijemske  županije  te  Udruga  za  zaštitu  prirode  i  okoliša  Zeleni  Osijek.  Od  navedenih  nositelja
projektnih aktivnosti, jedino je  Udruga Zeleni Osijek obveznik PDV-a te ima pravo ostvariti odbitak
PDV-a.  S  obzirom  da  je  sukladno  Uputama  za  prijavitelje  PDV  neprihvatljiv  trošak  u  slučaju  kada
Prijavitelj/Korisnik ima pravo ostvariti njegov odbitak, investicijski troškovi svih projektnih aktivnosti
čiji  je  nositelj  Udruga  Zeleni  Osijek  iskazani  su  bez  PDV-a.  Za  razliku  od  toga,  investicijski  troškovi
projektnih aktivnosti čiji su nositelji Grad Otok, Javna ustanova i Turistička zajednica iskazani su s PDV-
om.
Sukladno  tome,  ukupni  investicijski  troškovi  predmetnog  projekta  iznose  25.582.341,55  kuna,
odnosno:
Tablica 17 Investicijski troškovi
Stavka
Investicijski troškovi
80

1. Priprema projektno tehničke dokumentacije i
970.125,00
studija
2. Posjetiteljska infrastruktura i sadržaji
20.814.080,00
3. Pristupačnost i komunalni sadržaji
0,00
4. Edukacija i interpretacija
1.010.853,75
5. Promocija i vidljivost
1.016.869,50
6. Upravljanje projektom
1.732.860,80
7. Promidžba i vidljivost
37.552,50
UKUPNO
25.582.341,55
Izvor: Obrada autora
Pri tome, bitno je napomenuti kako će se cjelokupno ulaganje realizirati tijekom tri godine (2017. –
2019.). Konkretno, pretpostavlja se kako će 90% investicijskih troškova elementa „Priprema projektno
tehničke  dokumentacije  i studija“  nastati  u  2017.  godini,  a  preostalih  10%  u 2018.  godini.  S  druge
strane, 80% investicijskih troškova elementa „Posjetiteljska infrastruktura i sadržaji“ nastat će u 2018.
godini, a ostatak u 2019. godini. Po 50% investicijskih troškova elemenata „Edukacija i interpretacija“
i „Promocija i vidljivost“ trebalo bi nastati u 2018. i 2019. godini, dok bi 10% investicijskih troškova
elementa „Upravljanje projektom trebalo nastati u 2017. godini, 80% u 2018. godini, a preostalih 10%
u  2019.  godini.  Konačno,  očekuje  se  kako  će  40%  investicijskih  troškova  elementa  „Promidžba  i
vidljivost“ nastati u 2018. godini, a preostalih 60% u 2019. godini.
Tablica 18 Dinamika investiranja
1
2
3
Godina
UKUPNO
2017.
2018.
2019.
1. Priprema projektno
tehničke dokumentacije i
873.112,50
97.012,50
0,00
970.125,00
studija
2. Posjetiteljska infrastruktura
0,00
16.651.264,00
4.162.816,00
20.814.080,00
i sadržaji
3. Pristupačnost i komunalni
0,00
0,00
0,00
0,00
sadržaji
4. Edukacija i interpretacija
0,00
505.426,88
505.426,88
1.010.853,75
5. Promocija i vidljivost
0,00
508.434,75
508.434,75
1.016.869,50
6. Upravljanje projektom
173.286,08
1.386.288,64
173.286,08
1.732.860,80
7. Promidžba i vidljivost
0,00
15.021,00
22.531,50
37.552,50
UKUPNO INVESTICIJSKI
1.046.398,58
19.163.447,76
5.372.495,20
25.582.341,55
TROŠKOVI
Izvor: Obrada autora
Na kraju, valja istaknuti kako se zgrada amortizira po stopi od 5%, a oprema po stopi od 20%. Uzimajući
u obzir činjenicu da se zgrada i oprema koriste od travnja 2019. godine, rezidualna vrijednost na kraju
referentnog razdoblja iznosi 8.215.156,25 kuna.
6.3  Operativni prihodi i rashodi
Operativni prihodi
Budući Bioekološko-edukacijski centar Virovi ostvarivat će prihode iz nekoliko različitih izvora:
1.  Ulaznice za multimedijalni svijet;
2.  Vožnje električnim turističkim brodom;
3.  Edukativni programi;
4.  Najam dvorane;
5.  Tiskana izdanja;
6.  Organizacija događanja;
7.  Iznajmljivanje opreme;
8.  Turističko-ugostiteljska djelatnost.
81

Ulaznice za multimedijalni svijet
Budući  Bioekološko-edukacijski  centar  bit  će  opremljen  multimedijalnom  opremom  koja  će
posjetiteljima  na  zanimljiv  način  prezentirati  posebnost  i  značaj  prirodnog  svijeta  Spačvanskog
šumskog  bazena.  Naknada  za  korištenje  spomenute  multimedijalne  opreme  iznosit  će  10  kuna  za
odrasle te 5 kuna za djecu, studente i umirovljenike. S druge strane, u slučaju organiziranog dolaska
škole u prirodi, za korištenje multimedijalne opreme neće biti potrebno kupiti ulaznicu. Uzimajući u
obzir očekivano kretanje broja posjetitelja tijekom referentnog razdoblja te pretpostavku da će 80%
djece doći u sklopu škole u prirodi, u nastavku je dana projekcija prihoda od ulaznica za multimedijalni
svijet.
Tablica 19 Projekcija prihoda od ulaznica za multimedijalni svijet
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Odrasli
0,00
0,00
10.500,00
21.000,00
25.200,00
26.460,00
27.253,80
27.253,80
27.253,80
27.253,80
Djeca i studenti
0,00
0,00
1.750,00
3.500,00
4.200,00
4.410,00
4.542,30
4.542,30
4.542,30
4.542,30
Umirovljenici
0,00
0,00
3.500,00
7.000,00
8.400,00
8.820,00
9.084,60
9.084,60
9.084,60
9.084,60
UKUPNO
0,00
0,00
15.750,00
31.500,00
37.800,00
39.690,00
40.880,70
40.880,70
40.880,70
40.880,70
Izvor: Obrada autora
Vožnje električnim turističkim brodom
Jedna  od  posebnosti  Bioekološko-edukacijskog  centra  Virovi  bit  će  mogućnost  turističkog
razgledavanja zaštićenog područja pomoću električnog turističkog broda. Stoga će prijavitelj u sklopu
projekta nabaviti plovilo kapaciteta 50 mjesta. Cijena vožnje za odrasle iznosit će 40 kuna dok će djeca,
studenti i umirovljenici plaćati nižu cijenu od 15 kuna. Uz pretpostavku da će struktura putnika  na
brodu odgovarati strukturi posjetitelja Bioekološko-edukacijskog centra Virovi te planirani broj dana
tijekom kojih će brod prometovati i vožnji dnevno, u Tablici 20 u nastavku dana je projekcija prihoda
od vožnje električnim turističkim brodom.

82

Tablica 20 Projekcija prihoda od vožnje električnim turističkim brodom
Mjesec
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.

Broj vožnji
2
2
3
3
4
5
5
4
4
3
2
2

dnevno

Broj dana koliko je brod u funkciji
1. godina
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

2. godina
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

3. godina
0
0
0
8
13
13
11
11
8
6
6
0

4. godina
0
0
6
10
14
14
12
12
10
8
6
0

5. godina
0
0
6
12
15
15
13
13
12
8
6
0

6. godina
0
0
6
13
16
16
15
15
12
8
6
0

7. godina
0
0
6
14
17
17
15
15
12
8
6
0

8. godina
0
0
6
14
17
17
15
15
12
8
6
0

9. godina
0
0
6
14
17
17
15
15
12
8
6
0

10. godina
0
0
6
14
17
17
15
15
12
8
6
0

Projekcija prihoda
Mjesec
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
UKUPNO
1. godina
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2. godina
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3. godina
0,00
0,00
0,00
27.000,00
58.500,00
73.125,00
61.875,00
49.500,00
36.000,00
20.250,00
13.500,00
0,00
339.750,00
4. godina
0,00
0,00
20.250,00
33.750,00
63.000,00
78.750,00
67.500,00
54.000,00
45.000,00
27.000,00
13.500,00
0,00
402.750,00
5. godina
0,00
0,00
20.250,00
40.500,00
67.500,00
84.375,00
73.125,00
58.500,00
54.000,00
27.000,00
13.500,00
0,00
438.750,00
6. godina
0,00
0,00
20.250,00
43.875,00
72.000,00
90.000,00
84.375,00
67.500,00
54.000,00
27.000,00
13.500,00
0,00
472.500,00
7. godina
0,00
0,00
20.250,00
47.250,00
76.500,00
95.625,00
84.375,00
67.500,00
54.000,00
27.000,00
13.500,00
0,00
486.000,00
8. godina
0,00
0,00
20.250,00
47.250,00
76.500,00
95.625,00
84.375,00
67.500,00
54.000,00
27.000,00
13.500,00
0,00
486.000,00
9. godina
0,00
0,00
20.250,00
47.250,00
76.500,00
95.625,00
84.375,00
67.500,00
54.000,00
27.000,00
13.500,00
0,00
486.000,00
10. godina
0,00
0,00
20.250,00
47.250,00
76.500,00
95.625,00
84.375,00
67.500,00
54.000,00
27.000,00
13.500,00
0,00
486.000,00
Izvor: Obrada autora

83

Edukativni programi
U sklopu Bioekološko-edukacijskog centra Virovi posjetiteljima će se nuditi edukativni programi koji
će  im  na  zanimljiv  način  približiti  biljni  i  životinjski  svijet  Spačvanskog  šumskog  bazena.  Edukativni
programi  ponajprije  će  biti  usmjereni  na  djecu  koja  u  sklopu  škole  u  prirodi  dolaze  u  centar.  Uz
pretpostavku da će 80% posjetitelja iz skupine „djeca i studenti“ doći organizirano u sklopu škole u
prirodi i dane cijene usluga, u Tablici 21 u nastavku dana je projekcija prihoda od škola u prirodi.
Tablica 21 Projekcija prihoda od škola u prirodi
Pretpostavke

Cijena izleta školske skupine (po osobi)
45 kn

Cijena ručka za školsku djecu
35 kn

Cijena radnog listića škole u prirodi
5 kn

Cijena terenske nastave (po osobi)
65 kn

Cijena najma tableta za škole u prirodi
30 kn

Broj učenika koji će koristiti tablet
Pretpostavlja se kako će svaki treći učenik koristiti tablet

Projekcija prihoda od škola u prirodi
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Izleti školskih
0,00
0,00
63.000,00
126.000,00
151.200,00
158.760,00
163.522,80
163.522,80
163.522,80
163.522,80
skupina
Ručak za
0,00
0,00
49.000,00
98.000,00
117.600,00
123.480,00
127.184,40
127.184,40
127.184,40
127.184,40
školsku djecu
Radni listići
škole u
0,00
0,00
7.000,00
14.000,00
16.800,00
17.640,00
18.169,20
18.169,20
18.169,20
18.169,20
prirodi
Terenska
0,00
0,00
91.000,00
182.000,00
218.400,00
229.320,00
236.199,60
236.199,60
236.199,60
236.199,60
nastava
Najam
0,00
0,00
13.860,00
27.720,00
33.264,00
34.927,20
35.975,02
35.975,02
35.975,02
35.975,02
tableta
UKUPNO
PRIHODI OD
0,00
0,00
223.860,00
447.720,00
537.264,00
564.127,20
581.051,02
581.051,02
581.051,02
581.051,02
ŠKOLA U
PRIRODI
Izvor: Obrada autora
Pored  škola  u  prirodi,  posebno osmišljeni  edukativni  programi  bit  će  dostupni i  drugim  skupinama
posjetitelja u vidu djece van škole u prirodi (preostalih 20% posjetitelja iz skupine „djeca i studenti),
odraslih  i  umirovljenika.  Uz  cijenu  edukativnog  programa  za  djecu  od  30  kn,  ručka  od  35  kn  te
pretpostavku da će se trećina djece koji dolaze u centar van škole u prirodi odlučiti za navedene usluge,
u Tablici 22 u nastavku dana je projekcija prihoda od edukativnih programa za djecu koja dolaze van
škole u prirodi.
Tablica 22 Projekcija prihoda od edukativnih programa za djecu koja dolaze van škole u prirodi
Godina
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Edukativni
0,00
0,00
3.465,00
6.930,00
8.316,00
8.731,80
8.993,75
8.993,75
8.993,75
8.993,75
program
Ručak
0,00
0,00
4.042,50
8.085,00
9.702,00
10.187,10
10.492,71
10.492,71
10.492,71
10.492,71
UKUPNO
0,00
0,00
7.507,50
15.015,00
18.018,00
18.918,90
19.486,47
19.486,47
19.486,47
19.486,47
Izvor: Obrada autora
Posebno  osmišljeni  edukativni  programi  bit  će  namijenjeni  grupama  odraslih  i  umirovljenika.  Uz
pretpostavku da će 10% odraslih odnosno 80% umirovljenika doći u posjetu u organiziranim grupama
te dane cijene usluga, u Tablici 23 u nastavku dana je projekcija prihoda od edukativnih programa za
grupe odraslih i umirovljenika.
Tablica 23 Projekcija prihoda od edukativnih programa za grupe odraslih i umirovljenika
Pretpostavke

Cijena poludnevnog vođenja grupa (do 4 h)
300 kn

Cijena poludnevnog vođenja grupa (do 4 h) na stranom jeziku
400 kn

84

Cijena teambuilding programa (po osobi)
100 kn

Cijena najma tableta
50 kn

Broj odraslih koji će unajmiti tablet
Pretpostavlja se kako će svaka četvrti odrasli posjetitelj unajmiti tablet
Pretpostavlja se kako će svaki deseti odrasli posjetitelj koristiti
Broj odraslih koji će koristiti teambuilding usluge
teambuilding usluge
Broj odraslih grupa
Pretpostavlja se kako će 10% odraslih posjetitelja doći u grupi
Broj grupa umirovljenika
Pretpostavlja se kako će 80% umirovljenika doći u grupi
Veličina grupe
Pretpostavlja se kako će u svakoj grupi biti minimalno 10 osoba

Projekcija prihoda od edukativnih programa za grupe odraslih i umirovljenika
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Poludnevno
vođenje
(odrasle
0,00
0,00
2.700,00
5.100,00
6.000,00
6.300,00
6.600,00
6.600,00
6.600,00
6.600,00
domaće
grupe)
Poludnevno
vođenje
0,00
0,00
800,00
1.600,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
(odrasle
strane grupe)
Poludnevno
vođenje
0,00
0,00
16.800,00
33.600,00
40.200,00
42.300,00
43.500,00
43.500,00
43.500,00
43.500,00
(grupe
umirovljenika)
Teambuilding
0,00
0,00
10.500,00
21.000,00
25.200,00
26.460,00
27.253,80
27.253,80
27.253,80
27.253,80
Najam tableta
0,00
0,00
13.125,00
26.250,00
31.500,00
33.075,00
34.067,25
34.067,25
34.067,25
34.067,25
UKUPNO
0,00
0,00
43.925,00
87.550,00
104.900,00
110.135,00
113.421,05
113.421,05
113.421,05
113.421,05
Izvor: Obrada autora
Sukladno  svemu  navedenom,  ukupni  prihodi  od  edukativnih  programa  u  prvoj  poslovnoj  godini
procjenjuju se na oko 275 tis. kn, a do 2023. godine narast će na gotovo 714 tis. kn. S obzirom da nakon
toga više neće doći do daljnjeg povećanja broja posjetitelja, prihodi od edukativnih programa nakon
2023.  godine  ostaju  konstantni.  Projekcija  prihoda  od  edukativnih  programa  tijekom  cjelokupnog
referentnog razdoblja dana je u Tablici 24 u nastavku.
Tablica 24 Projekcija prihoda od edukativnih programa
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
UKUPNO
0,00
0,00
275.292,50
550.285,00
660.182,00
693.181,10
713.958,53
713.958,53
713.958,53
713.958,53
Izvor: Obrada autora
U skladu s prethodno navedenim kalkulacijama, očekuje se kako će tijekom prve poslovne godine kroz
edukativne  programe  centra  proći  2.186  osoba,  dok  će  se  do  2021.  godine  (tj. dvije  godine  nakon
realizacije projekta) educirati 5.227 posjetitelja. Detaljni pregled broja educiranih posjetitelja tijekom
cjelokupnog referentnog razdoblja dan je u Tablici 25 u nastavku.
Tablica 25 Broj educiranih posjetitelja Bioekološko-edukacijskog centra Virovi
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Djeca u sklopu škole
0
0
1.400
2.800
3.360
3.528
3.634
3.634
3.634
3.634
u prirodi
Djeca van škole u
0
0
116
231
277
291
300
300
300
300
prirodi
85

Odrasli (domaće
0
0
90
170
200
210
220
220
220
220
grupe)
Odrasli (strane
0
0
20
40
50
50
50
50
50
50
grupe)
Umirovljenici
0
0
560
1.120
1.340
1.410
1.450
1.450
1.450
1.450
UKUPNO
0
0
2.186
4.361
5.227
5.489
5.654
5.654
5.654
5.654
Izvor: Obrada autora
Najam dvorane
Novootvoreni  Bioekološko-edukacijski  centar  Virovi  raspolagat  će  suvremeno  opremljenom
multimedijalnom dvoranom pogodnom za održavanje različitih prezentacija i događanja. Uz planiranu
cijenu najma od 200 kuna za 2 sata te pretpostavku da će dvorana biti iznajmljena 4 puta mjesečno,
godišnji prihodi od najma dvorane procjenjuju se na 9.600,00 kuna.
Tiskana izdanja
Dodatni  izvor  prihoda  predstavljat  će  i  prodaja  tiskanih  izdanja,  tj.  tiskane  brošure  centra.  Uz
očekivanu  cijenu  brošure  od  40  kuna  te  pretpostavku  da  će  ju  kupiti  svaki  deseti  posjetitelj
Bioekološko-edukacijskog centra Virovi, godišnji prihodi od tiskanih izdanja u prvoj poslovnoj godini
iznose 14.000,00 kuna, a do 2023. godine dosežu iznos od 36.338,40 kuna.
Organizacija događanja
Zahvaljujući  izuzetno  vrijednom  i  očuvanom  krajoliku,  Bioekološko-edukacijski  centar  Virovi  bit  će
pogodan  za  organizaciju  različitih  događanja  u  vidu  natjecanja  ili  snimanja  i  fotografiranja  u
komercijalne  svrhe.  Uz  očekivanu  cijenu  od  500  kuna  za  organizaciju  natjecanja,  komercijalno
fotografiranje  i  snimanje  u  trajanju  do  6  sati,  te  očekivani  broj  događanja  u  centru,  u  Tablici  26  u
nastavku dana je projekcija prihoda od organizacije događanja.
Tablica 26 Projekcija prihoda od organizacije događanja
Broj događanja tijekom godine
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Snimanje u
komercijalne svrhe
0
0
2
3
4
4
4
4
4
4
(do 6 sati)
Fotografiranje u
0
0
2
3
4
5
6
6
6
6
komercijalne svrhe
Natjecanja
0
0
5
6
7
8
9
9
9
9

Projekcija prihoda
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Snimanje u
komercijalne svrhe
0,00
0,00
1.000,00
1.500,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
(do 6 sati)
Fotografiranje u
0,00
0,00
1.000,00
1.500,00
2.000,00
2.500,00
3.000,00
3.000,00
3.000,00
3.000,00
komercijalne svrhe
Natjecanja
0,00
0,00
2.500,00
3.000,00
3.500,00
4.000,00
4.500,00
4.500,00
4.500,00
4.500,00
UKUPNO
0,00
0,00
4.500,00
6.000,00
7.500,00
8.500,00
9.500,00
9.500,00
9.500,00
9.500,00
Izvor: Obrada autora
Iznajmljivanje opreme
U sklopu novootvorenog Bioekološko-edukacijskog centra Virovi bit će moguće iznajmljivanje čamaca,
kajaka,  kanua  i  bicikala  ali  i  uživanje  u  dodatnom  pustolovno  edukacijskom  programu  za  grupe.
Očekuje se kako će cijena najma čamaca, kajaka i kanua iznositi 30 kuna po satu, 20 kuna po satu za
najam  bicikla  te  270  kuna  za  grupe  koje  se  odluče  za  dodatni  pustolovno  edukacijski  program.  Uz
pretpostavku da će 20% posjetitelja Bioekološko-edukacijskog centra Virovi unajmiti čamce, kajake,
86

kanue i bicikle te da će se 30% odraslih grupa odlučiti za dodatni pustolovno edukacijski program, u
Tablici 27 u nastavku dana je projekcija prihoda od iznajmljivanja opreme.
Tablica 27 Projekcija prihoda od iznajmljivanja opreme
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2205.
2026.
Iznajmljivanje
čamaca, kajaka
0,00
0,00
21.000,00
42.000,00
50.400,00
52.920,00
54.507,60
54.507,60
54.507,60
54.507,60
i kanua
Iznajmljivanje
0,00
0,00
14.000,00
28.000,00
33.600,00
35.280,00
36.338,40
36.338,40
36.338,40
36.338,40
bicikala
Dodatni
pustolovno
0,00
0,00
810,00
1.620,00
2.160,00
2.160,00
2.160,00
2.160,00
2.160,00
2.160,00
edukacijski
program
UKUPNO
0,00
0,00
35.810,00
71.620,00
86.160,00
90.360,00
93.006,00
93.006,00
93.006,00
93.006,00
Izvor: Obrada autora
Turističko-ugostiteljska djelatnost
Konačno, posljednji izvor prihoda Bioekološko-edukacijskog centra Virovi predstavljat  će  turističko-
ugostiteljska djelatnost. Konkretno, u sklopu novoizgrađenog centra nalazit će se restoran i hostel sa:
  spavaonica s ukupno 35 ležaja;
  1 spavaonice s ukupno 5 ležaja;
  4 sobe s ukupno 8 ležaja;
  1 sobe s ukupno 3 ležaja;
  1 apartmanom s ukupno 6 ležaja;
  1 apartmanom s ukupno 5 ležaja.
Uz očekivanu cijenu smještaja za učenike (u spavaonicama i sobama) od 135 kuna, smještaja za obitelji
(u apartmanima) od 190 kuna, cijenu doručka od 30 kuna po osobi te konzervativnu procjenu broja
dana s popunjenim smještajnim kapacitetima, u Tablici 28 u nastavku dana je projekcija prihoda od
turističko ugostiteljska djelatnosti.

87

Tablica 28 Projekcija prihoda od turističko ugostiteljske djelatnosti
Mjesec
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.

Broj dana u
31
28
31
30
31
30
31
31
30
31
30
31

mjesecu

Broj dana s popunjenim smještajnim kapacitetima

1. godina
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

2. godina
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

3. godina
0
0
0
7
10
8
8
8
7
4
2
0

4. godina
0
2
3
8
12
10
10
10
8
5
2
0

5. godina
0
2
3
10
14
12
12
12
10
6
2
0

6. godina
0
2
3
11
15
13
13
13
11
7
2
0

7. godina
0
2
3
12
16
14
14
14
12
8
2
0

8. godina
0
2
3
12
16
14
14
14
12
8
2
0

9. godina
0
2
3
12
16
14
14
14
12
8
2
0

10. godina
0
2
3
12
16
14
14
14
12
8
2
0

Projekcija prihoda od smještaja
Mjesec
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
UKUPNO
1. godina
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2. godina
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3. godina
0,00
0,00
0,00
62.825,00
89.750,00
71.800,00
71.800,00
71.800,00
62.825,00
35.900,00
17.950,00
0,00
484.650,00
4. godina
0,00
17.950,00
26.925,00
71.800,00
107.700,00
89.750,00
89.750,00
89.750,00
71.800,00
44.875,00
17.950,00
0,00
628.250,00
5. godina
0,00
17.950,00
26.925,00
89.750,00
125.650,00
107.700,00
107.700,00
107.700,00
89.750,00
53.850,00
17.950,00
0,00
744.925,00
6. godina
0,00
17.950,00
26.925,00
98.725,00
134.625,00
116.675,00
116.675,00
116.675,00
98.725,00
62.825,00
17.950,00
0,00
807.750,00
7. godina
0,00
17.950,00
26.925,00
107.700,00
143.600,00
125.650,00
125.650,00
125.650,00
107.700,00
71.800,00
17.950,00
0,00
870.575,00
8. godina
0,00
17.950,00
26.925,00
107.700,00
143.600,00
125.650,00
125.650,00
125.650,00
107.700,00
71.800,00
17.950,00
0,00
870.575,00
9. godina
0,00
17.950,00
26.925,00
107.700,00
143.600,00
125.650,00
125.650,00
125.650,00
107.700,00
71.800,00
17.950,00
0,00
870.575,00
10. godina
0,00
17.950,00
26.925,00
107.700,00
143.600,00
125.650,00
125.650,00
125.650,00
107.700,00
71.800,00
17.950,00
0,00
870.575,00

Projekcija prihoda od doručka
Mjesec
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
UKUPNO
1. godina
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2. godina
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3. godina
0,00
0,00
0,00
13.020,00
18.600,00
14.880,00
14.880,00
14.880,00
13.020,00
7.440,00
3.720,00
0,00
100.440,00
4. godina
0,00
3.720,00
5.580,00
14.880,00
22.320,00
18.600,00
18.600,00
18.600,00
14.880,00
9.300,00
3.720,00
0,00
130.200,00
5. godina
0,00
3.720,00
5.580,00
18.600,00
26.040,00
22.320,00
22.320,00
22.320,00
18.600,00
11.160,00
3.720,00
0,00
154.380,00
6. godina
0,00
3.720,00
5.580,00
20.460,00
27.900,00
24.180,00
24.180,00
24.180,00
20.460,00
13.020,00
3.720,00
0,00
167.400,00
7. godina
0,00
3.720,00
5.580,00
22.320,00
29.760,00
26.040,00
26.040,00
26.040,00
22.320,00
14.880,00
3.720,00
0,00
180.420,00
8. godina
0,00
3.720,00
5.580,00
22.320,00
29.760,00
26.040,00
26.040,00
26.040,00
22.320,00
14.880,00
3.720,00
0,00
180.420,00
9. godina
0,00
3.720,00
5.580,00
22.320,00
29.760,00
26.040,00
26.040,00
26.040,00
22.320,00
14.880,00
3.720,00
0,00
180.420,00
10. godina
0,00
3.720,00
5.580,00
22.320,00
29.760,00
26.040,00
26.040,00
26.040,00
22.320,00
14.880,00
3.720,00
0,00
180.420,00

88

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.

Prihodi od
0,00
0,00
484.650,00
628.250,00
744.925,00
807.750,00
870.575,00
870.575,00
870.575,00
870.575,00

smještaja
Prihodi od doručka
0,00
0,00
100.440,00
130.200,00
154.380,00
167.400,00
180.420,00
180.420,00
180.420,00
180.420,00

UKUPNO PRIHODI
OD TURISTIČKO
0,00
0,00
585.090,00
758.450,00
899.305,00
975.150,00
1.050.995,00
1.050.995,00
1.050.995,00
1.050.995,00

UGOSTITELJSKE
DJELATNOSTI
Izvor: Obrada autora

89

Sukladno prethodno prikazanim projekcijama, operativni prihodi centra tijekom prve poslovne godine
procjenjuju se na nešto više od 1,3 milijuna kuna, a do 2023. godine narast će na oko 2,5 milijuna kuna.
Sukladno daljnjem kretanju broja posjetitelja, konzervativno se procjenjuje kako se operativni prihodi
od  2023.  godine  do  kraja  referentnog  razdoblja  neće  više  povećavati.  Pregled  operativnih  prihoda
Bioekološko-edukacijskog centra Virovi tijekom cjelokupnog referentnog razdoblja dan je u Tablici 29
u nastavku.
Tablica 29 Projekcija operativnih prihoda
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
1.
Ulaznice
za
multimedijalni
0,00
0,00
15.750,00
31.500,00
37.800,00
39.690,00
40.880,70
40.880,70
40.880,70
40.880,70
svijet
2.
Vožnje
električnim
0,00
0,00
339.750,00
402.750,00
438.750,00
472.500,00
486.000,00
486.000,00
486.000,00
486.000,00
turističkim brodom
3.
Edukativni
0,00
0,00
275.292,50
550.285,00
660.182,00
693.181,10
713.958,53
713.958,53
713.958,53
713.958,53
programi
4. Najam dvorane
0,00
0,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
5. Tiskana izdanja
0,00
0,00
14.000,00
28.000,00
33.600,00
35.280,00
36.338,40
36.338,40
36.338,40
36.338,40
6.
Organizacija
0,00
0,00
4.500,00
6.000,00
7.500,00
8.500,00
9.500,00
9.500,00
9.500,00
9.500,00
događanja
7.
Iznajmljivanje
0,00
0,00
35.810,00
71.620,00
86.160,00
90.360,00
93.006,00
93.006,00
93.006,00
93.006,00
opreme
8.
Turističko
ugostiteljska
0,00
0,00
585.090,00
758.450,00
899.305,00
975.150,00
1.050.995,00
1.050.995,00
1.050.995,00
1.050.995,00
djelatnost
UKUPNO
0,00
0,00
1.279.792,50
1.858.205,00
2.172.897,00
2.324.261,10
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63
Izvor: Obrada autora

Operativni rashodi
Operativni troškovi nastali poslovanjem Bioekološko-edukacijskog centra Virovi odnose se na:
1.  Troškove osoblja;
2.  Električnu energiju;
3.  Energente za grijanje i hlađenje;
4.  Knjigovodstvene usluge;
5.  Uredski materijal;
6.  Usluge pošte i telekomunikacije;
7.  Potrepštine za restoran;
8.  Tekuće održavanje objekta;
9.  Tekuće održavanje broda i opreme;
10. Troškove marketinga;
11. Materijal za edukativne programe, radionice i događanja;
12. Ostale troškove;
13. Troškove zamjene.

S  izgradnjom  i  otvorenjem  Bioekološko-edukacijskog  centra  Virovi  pojavit  će  se  potreba  za  novim
zapošljavanjem. Konkretno, očekuje se kako će se zahvaljujući provedbi projekta otvoriti 13 radnih
mjesta.
Tablica 30 Broj i struktura novozaposlenih osoba u Bioekološko-edukacijskom centru Virovi
Broj
Broj
Broj
Bruto II plaća
Neto plaća (po
Radno mjesto
djelatnika
djelatnika
djelatnika
(po
zaposlenom)
(2019. g,)
(2020. g.)
(2021. g.)
zaposlenom)
90

Direktor
1
1
1
16.000,00
9.000,00
Voditelj marketinga
1
1
1
12.000,00
7.000,00
Turistički vodič
2
2
2
10.000,00
6.000,00
Recepcioner
1
1
1
6.000,00
4.000,00
Kuhar I
1
1
1
10.700,00
6.000,00
Kuhar II
0
0
1
8.900,00
5.000,00
Konobar
1
2
2
6.000,00
4.000,00
Čistačica
1
2
2
4.400,00
3.000,00
Vozač broda
2
2
2
6.000,00
4.000,00
UKUPNO
10
12
13
80.000,00
48.000,00
Izvor: Obrada autora
Sukladno očekivanoj dinamici provedbe projekta, očekuje se kako će se neposredno pred otvorenje
Bioekološko-edukacijskog centra Virovi, tj. u travnju 2019. godine zaposliti 10 djelatnika. S povećanjem
broja  posjetitelja  i  obujma  poslovanja,  početkom  2020.  godine  zaposlit  će  se  dodatni  konobar  i
čistačica.  Konačno,  zbog  povećanog  obujma  poslovanja,  početkom  2021.  godine  zaposlit  će  se  i
dodatni kuhar, a nakon čega se više ne očekuje dodatno zapošljavanje. Sukladno tome, u Tablici 31 u
nastavku dan je izračun troškova osoblja tijekom cjelokupnog referentnog razdoblja.
Tablica 31 Projekcija troškova osoblja
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Troškovi
0,00
0,00
783.900,00
1.170.000,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
osoblja
Izvor: Obrada autora
Za  elektroenergetsko  napajanje  Bioekološko-edukacijskog  centra  Virovi  koristit  će  se  dva  plinska
elektroagregata.  Prema  tehničkim  specifikacijama,  navedeni  agregati  pri  75%  opterećenja  imaju
potrošnju plina od 11,9 lit/h. S obzirom da se tijekom radnih dana očekuje manje posjetitelja a samim
time  i  manja  potrošnja  električne  energije,  za  proizvodnju  električne  energije  koristit  će  se  jedan
agregat  koji  će  uz  20% opterećenje  imati  potrošnju  plina  od 6  lit/h.  Za  razliku  od  toga,  potreba  za
električnom energijom bit će znatno veća u dane vikenda. Tada će se za proizvodnju električne energije
koristiti  oba  agregata  koji  će  uz  75%  opterećenje  imati  potrošnju  plina  od  11,9  lit/h.  Sukladno
navedenom te imajući na umu kako cijena energenta, tj. plina iznosi 4,06 kn/lit, u Tablici 32u nastavku
dana je projekcija troškova električne energije. Pri tome, valja naglasiti kako će navedeni troškovi u
prvoj godini bit 25% manji s obzirom da se otvorenje centra očekuje u travnju 2019. godine.
Tablica 32 Projekcija troškova električne energije
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Troškovi
električne
0,00
0,00
295.330,90
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
energije
Izvor: Obrada autora
Kao  energent  za  grijanje  i  pripremu  potrošne  tople  vode  koristit  će  se  drvene  pelete.  Prema
projektantskim  procjenama,  za  grijanje  i  pripremu  potrošne  tople  vode  godišnje  će  se  utrošiti
59.556,67 kWh energije. Imajući na umu kako cijena energenta iznosi 1,6 kn/kg odnosno 0,34 kn/kWh,
godišnji troškovi energenta za grijanje i pripremu potrošne tople vode iznosit će  20.249,27 kuna. S
druge  strane,  kao  energent  za  hlađenje  koristit  će  se  ukapljeni  naftni  plin.  Prema  projektantskim
procjenama  za  hlađenje  godišnje  će  se  utrošiti  10.396  kWh  energije.  Uzimajući  u  obzir  cijenu
energenta od  7,33  kn/kg odnosno  0,82  kn/kWh,  godišnji  troškovi  energenta  za  hlađenje  iznosit  će
91

8.524,72  kn.  Sukladno  tome,  ukupni  godišnji  troškovi  energenata  za  grijanje  i  hlađenje  iznose
28.773,99 kn, a valja napomenuti kako će ovi troškovi biti manji za 25% zbog činjenice da se otvorenje
centra očekuje u travnju 2019. godine.
Tablica 33 Projekcija troškova energenata za grijanje i hlađenje
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Troškovi energenata za
0,00
0,00
21.580,49
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
grijanje i hlađenje
Izvor: Obrada autora
S  otvorenjem  centra  generirat  će  se  i  drugi  troškovi  neophodni  za  njegovo  normalno  poslovanje.
Konkretno,  za  vođenje  poslovnih  knjiga  prijavitelj  će  koristiti  knjigovodstvene  usluge  u  iznosu  od
2.500,00 kuna mjesečno. Poslovanjem centra zasigurno će doći do utroška uredskog materijala čiji se
godišnji troškovi procjenjuju na 5.000,00 kuna godišnje. Za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u sklopu
centra, nabavljat će se potrepštine za restoran u iznosu od 120.000,00 kuna godišnje. Osim toga, zbog
učestalog korištenja objekta, električnog turističkog broda i opreme, godišnje će se izdvajati 24.000,00
odnosno 30.000,00 kuna za njihovo održavanje. Pri tome, u godinama neposredno nakon otvorenja
centra izdaci za tekuće održavanje bit će zanemarivi ili manji, a u 7. i 8. godini referentnog razdoblja
očekuju se veći izdaci za tekuće održavanje. Nadalje, godišnji marketinški troškovi centra procjenjuju
se na iznos od 24.000,00 kuna godišnje, materijala za edukativne programe, radionice i događanja na
15.000,00 kuna godišnje, a ostali troškovi u vidu pranja i glačanja posteljine, košnje trave, čišćenja itd.
na  72.000 kuna  godišnje. Također,  zbog  istrošenosti  opreme,  očekuje  se  kako će  se  ista  zamijeniti
novom u 6. i 10. godini referentnog razdoblja. Konačno, zbog činjenice da se otvorenje centra očekuje
u proljeće 2019. godine, procjenjuje se kako će većina prethodno navedenih operativnih rashoda biti
manja  tijekom  prve  dvije  poslovne  godine.  Pregled  operativnih  rashoda  Bioekološko-edukacijskog
centra Virovi tijekom cjelokupnog referentnog razdoblja dan je u Tablici 34 u nastavku.
Tablica 34 Projekcija operativnih rashoda Bioekološko-edukacijskog centra Virovi
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
1. Troškovi osoblja
0,00
0,00
783.900,00
1.170.000,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
2.
Električna
0,00
0,00
295.330,90
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
energija
3.
Energenti
za
0,00
0,00
21.580,49
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
grijanje i hlađenje
4.  Knjigovodstvene
0,00
0,00
22.500,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
usluge
5. Uredski materijal.
0,00
0,00
3.750,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
6.  Usluga  pošte  i
0,00
0,00
22.500,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
telekomunikacije
7.  Potrepštine  za
0,00
0,00
90.000,00
102.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
restoran
8.
Tekuće
0,00
0,00
0,00
10.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
350.000,00
24.000,00
24.000,00
održavanje objekta
9.
Tekuće
održavanje  broda  i
0,00
0,00
0,00
0,00
30.000,00
30.000,00
300.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
opreme
10.
Troškovi
0,00
0,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
marketinga
11.  Materijali  za
edukativne
programe,
0,00
0,00
0,00
8.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
radionice
i
događanja
12.  Ostali  troškovi
(pranje  i  glačanje
0,00
0,00
29.000,00
42.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
posteljine,
razne
naknade,
košnja
92

trave,
čišćenje
snijega, čišćenje)
13.
Troškovi
zamjene
(dalekozori,  štapovi
za
pecanje,
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
270.000,00
0,00
0,00
0,00
300.000,00
fotoaparati,
vabilice,
druga
potrošna oprema)
UKUPNO
0,00
0,00
1.278.561,39
1.843.548,52
2.049.348,52
2.319.348,52
2.319.348,52
2.375.348,52
2.269.348,52
2.349.348,52
Izvor: Obrada autora
6.4  Financijski povrat investicije (FNPV(C) i FRR(C))
Rentabilnost ukupne investicije utvrđuje se pomoću financijske neto sadašnje vrijednosti (FNPV(C)) i
financijske interne stope profitabilnosti (FRR(C)).
Financijska  neto  sadašnja  vrijednost  (FNPV(C))  predstavlja  razliku  između  sadašnje  vrijednosti
primitaka i sadašnje vrijednosti izdataka, a računa se diskontiranjem procijenjenih gotovinskih tokova
uz  trošak  kapitala  projekta  (koji  u  konkretnom  slučaju  iznosi  4%).  Sukladno  ovom  pokazatelju,
prihvatljiva su samo ulaganja čija je neto sadašnja vrijednost jednaka ili veća od 0.
Financijska  interna  stopa  profitabilnosti  (FRR(C))  predstavlja  stopu  koja  izjednačava  sadašnju
vrijednost  očekivanih  izdataka  sa  sadašnjom  vrijednošću  očekivanih  primitaka.  Kao  takva,  u  biti
predstavlja modifikaciju formule za izračun neto sadašnje vrijednosti, pri čemu se traži diskontna stopa
kod  koje  je  neto  sadašnja  vrijednost  jednaka  nuli.  Prema  ovom  pokazatelju  neko  ulaganje  je
prihvatljivo samo u slučaju kada je njegova interna stopa profitabilnosti veća od diskontne stope.
Uzimajući  u  obzir  investicijske  troškove,  operativne  prihode  i  rashode  te  rezidualnu  vrijednost
projekta, predmetno ulaganje tijekom većine referentnog razdoblja ima pozitivan neto novčani tok.
93

Tablica 35 Primici, izdaci i neto novčani tok predmetnog ulaganja
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
1. Operativni prihodi
0,00
0,00
1.279.792,50
1.858.205,00
2.172.897,00
2.324.261,10
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63
1.1. Ulaznice za multimedijalni
0,00
0,00
15.750,00
31.500,00
37.800,00
39.690,00
40.880,70
40.880,70
40.880,70
40.880,70
svijet
1.2. Vožnje električnim
0,00
0,00
339.750,00
402.750,00
438.750,00
472.500,00
486.000,00
486.000,00
486.000,00
486.000,00
turističkim brodom
1.3. Edukativni programi
0,00
0,00
275.292,50
550.285,00
660.182,00
693.181,00
713.958,53
713.958,53
713.958,53
713.958,53
1.4. Najam dvorane
0,00
0,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
1.5. Tiskana izdanja
0,00
0,00
14.000,00
28.000,00
33.600,00
35.280,00
36.338,40
36.338,40
36.338,40
36.338,40
1.6. Organizacija događanja
0,00
0,00
4.500,00
6.000,00
7.500,00
8.500,00
9.500,00
9.500,00
9.500,00
9.500,00
1.7. Iznajmljivanje opreme
0,00
0,00
35.810,00
71.620,00
86.160,00
90.360,00
93.006,00
93.006,00
93.006,00
93.006,00
1.8. Turističko-ugostiteljska
0,00
0,00
585.090,00
758.450,00
899.305,00
975.150,00
1.050.995,00
1.050.995,00
1.050.995,00
1.050.995,00
djelatnost
2. Rezidualna vrijednost
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
8.215.156,25
UKUPNO PRIMICI
0,00
0,00
1.279.792,50
1.858.205,00
2.172.897,00
2.324.261,10
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63
10.655.434,88

1. Investicijski troškovi
1.046.398,58
19.163.447,76
5.372.495,20
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2. Operativni rashodi
0,00
0,00
1.278.561,39
1.843.548,52
2.049.348,52
2.319.348,52
2.319.348,52
2.375.348,52
2.269.348,52
2.349.348,52
2.1. Troškovi osoblja
0,00
0,00
783.900,00
1.170.000,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
2.2. Električna energija
0,00
0,00
295.330,90
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
2.3. Energenti za grijanje i
0,00
0,00
21.580,49
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
hlađenje
2.4. Knjigovodstvene usluge
0,00
0,00
22.500,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
2.5. Uredski materijal
0,00
0,00
3.750,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
2.6. Usluga pošte i
0,00
0,00
22.500,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
telekomunikacije
2.7. Potrepštine za restoran
0,00
0,00
90.000,00
102.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
94

2.8. Tekuće održavanje objekta
0,00
0,00
0,00
10.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
350.000,00
24.000,00
24.000,00
2.9. Tekuće održavanje broda i
0,00
0,00
0,00
0,00
30.000,00
30.000,00
300.000,00
30.000,00
250.000,00
30.000,00
opreme
2.10. Troškovi marketinga
0,00
0,00
10.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
2.11. Materijal za edukativne
programe, radionice i
0,00
0,00
0,00
8.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
događanja
2.12. Ostali troškovi (pranje i
glačanje posteljine, razne
0,00
0,00
29.000,00
42.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
naknade, košnja trave, čišćenje
snijega, čišćenje)
2.13. Troškovi zamjene
(dalekozori, štapovi za pecanje,
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
270.000,00
0,00
0,00
0,00
300.000,00
fotoaparati, vabilice, druga
potrošna oprema)
UKUPNO IZDACI
1.046.398,58
19.163.447,76
6.651.056,59
1.843.548,52
2.049.348,52
2.319.348,52
2.319.348,52
2.375.348,52
2.269.348,52
2.349.348,52

NETO NOVČANI TOK
-1.046.398,58
-19.163.447,76
-5.371.264,09
14.656,48
123.548,48
4.912,58
120.930,12
64.930,11
170.930,12
8.306.086,37
Izvor: Obrada autora

95

Uz  korištenje  referentnog  razdoblja  financijske  analize  od  10  godina  te  diskontne  stope  od  4%,
izračunata je rentabilnost ukupne investicije.
Tablica 36 Financijski povrat investicije
Indikator
Vrijednost
Financijska neto sadašnja vrijednost (FNPV(C))
-18.210.591,70
Financijska interna stopa profitabilnosti
-12,95%
(FRR(C))
Izvor: Obrada autora
Iz izračunatih vrijednosti FNPV(C) i FRR(C) moguće je zaključiti kako predmetni projekt ne ostvaruje
financijski povrat te kao takav nije prihvatljiv sa stajališta privatnog investitora.
6.5  Izvori financiranja
U konkretnom slučaju, izvore financiranja predmetnog projekta predstavljaju bespovratna sredstva iz
ESI fondova te sredstva iz lokalnog proračuna. Sukladno odredbama Uputa za prijavitelje, intenzitet
potpore izračunat je primjenom metode diskontiranih neto prihoda, odnosno:
Tablica 37 Izračun intenziteta potpore

Glavni elementi i parametri
Vrijednost
1
Referentno razdoblje (godine)14
10
2
Financijska diskontna stopa (%)15
4%
Vrijednost (ne-
Diskontirana Vrijednost

Glavni elementi i parametri
diskontirana)
(neto sadašnja vrijednost)

Ukupni trošak ulaganja isključujući
3
25.582.341,55
24.439.964,48
nepredviđene izdatke
Preostala vrijednost (eng. residual
4
8.215.156,25
5.771.859,81
value)
5
Prihodi

13.883.546,20
Operativni troškovi i troškovi

6
13.426.033,23
zamjene16

Razmjerna primjena diskontiranog neto prihoda17

Neto prihod = prihodi – operativni

troškovi i troškovi zamjene +
7
6.229.372,78
preostala vrijednost =
(5.) – (6.) + (4.)
Ukupni trošak ulaganja – neto

8
18.210.591,70
prihod = (3.) – (7.)

14 Razdoblje financijske analize (prema Prilogu I. Delegirane Uredbe EK 480/2014 – za „ostale sektore“
referentni period iznosi između 10 i 15 godina; za projektne prijedloge u sklopu ovog poziva preporučeno je 10
godina).
15 Po mogućnosti u realnim vrijednostima.
16U smislu članka 17. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 480/2014
17 Ako je zbroj sadašnjih vrijednosti operativnih troškova i troškova zamjene viši od sadašnje vrijednosti
prihoda smatra se da se projektom ne ostvaruju prihodi i u tom se slučaju stavke 7. i 8. može zanemariti te je
razmjernu primjenu diskontiranog neto prihoda potrebno odrediti na 100%.
96

Razmjerna primjena diskontiranog
9
neto prihoda (%) =
74,51%
(8)/(3)
Izvor: Obrada autora
Prema tome, od ukupne  investicije od 25.582.341,55  kuna,  19.061.794,34  kuna bit će osigurano iz
bespovratnih  sredstava  dok  će  se  preostalih  6.520.547,20  kuna  osigurati  iz  lokalnog  proračuna.
Konkretni prikaz dinamike i strukture financiranja predmetnog projekta dan je u Tablici 38 u nastavku.
Tablica 38 Dinamika i struktura financiranja
Izvor financiranja
2017. godina
2018. godina
2019. godina
Ukupno
1.
Bespovratna
sredstva  iz  ESI
779.687,60
14.278.978,31
4.003.128,43
19.061.794,34
fondova
2.
Lokalni
266.710,98
4.884.469,45
1.369.366,78
6.520.547,20
proračun
UKUPNO
1.046.398,58
19.163.447,76
5.372.495,20
25.582.341,55
Izvor: Obrada autora
6.6  Financijska održivost
Financijskom analizom također se utvrđuje da li je neki projekt financijski održiv, tj. može li pokrivati
operativne  troškove  iz  operativnih  prihoda  i  drugih  primitaka  tijekom  cjelokupnog  referentnog
razdoblja.  Smatra  se  da  je  neki  investicijski  projekt  održiv  ukoliko  ima  pozitivan  kumulativni  neto
novčani tok tijekom cjelokupnog referentnog razdoblja.
Kao  što  je  vidljivo  u  nastavku,  predmetno  ulaganje  je  financijski  održivo  u  slučaju  dobivanja
bespovratnih sredstava budući da tijekom cjelokupnog referentnog razdoblja ima pozitivan kumulativ
neto novčanih tokova. Za razliku od toga, u slučaju nedobivanja bespovratnih sredstava, predmetno
ulaganje trebalo bi se većim dijelom financirati pomoću kredita a što bi dovelo do njegove financijske
neodrživosti.

97

Tablica 39 Financijska održivost projekta s dobivenim bespovratnim sredstvima
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
1. Operativni prihodi
0,00
0,00
1.279.792,50
1.858.205,00
2.172.897,00
2.324.261,10
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63
1.1. Ulaznice za multimedijalni svijet
0,00
0,00
15.750,00
31.500,00
37.800,00
39.690,00
40.880,70
40.880,70
40.880,70
40.880,70
1.2. Vožnje električnim turističkim brodom
0,00
0,00
339.750,00
402.750,00
438.750,00
472.500,00
486.000,00
486.000,00
486.000,00
486.000,00
1.3. Edukativni programi
0,00
0,00
275.292,50
550.285,00
660.182,00
693.181,10
713.958,53
713.958,53
713.958,53
713.958,53
1.4. Najam dvorane
0,00
0,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
98

1.5. Tiskana izdanja
0,00
0,00
14.000,00
28.000,00
33.600,00
35.280,00
36.338,40
36.338,40
36.338,40
36.338,40
1.6. Organizacija događanja
0,00
0,00
4.500,00
6.000,00
7.500,00
8.500,00
9.500,00
9.500,00
9.500,00
9.500,00
1.7. Iznajmljivanje opreme
0,00
0,00
35.810,00
71.620,00
86.160,00
90.360,00
93.006,00
93.006,00
93.006,00
93.006,00
1.8. Turističko-ugostiteljska djelatnost
0,00
0,00
585.090,00
758.450,00
899.305,00
975.150,00
1.050.995,00
1.050.995,00
1.050.995,00
1.050.995,00
2. Izvori financiranja
1.046.398,58
19.163.447,76
5.372.495,20
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.1. Doprinos EU
779.687,60
14.278.978,31
4.003.128,43
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
99

2.2. Nacionalni doprinos
266.710,98
4.884.469,45
1.369.366,78
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.3. Kredit
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
UKUPNO PRIMICI
1.046.398,58
19.163.447,76
6.652.287,70
1.858.205,00
2.172.897,00
2.324.261,10
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63

1. Operativni rashodi
0,00
0,00
1.278.561,39
1.843.548,52
2.049.348,52
2.319.348,52
2.319.348,52
2.375.348,52
2.269.348,52
2.349.348,52
1.1. Troškovi osoblja
0,00
0,00
783.900,00
1.170.000,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
100

1.2. Električna energija
0,00
0,00
295.330,90
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
1.3. Energenti za grijanje i hlađenje
0,00
0,00
21.580,49
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
1.4. Knjigovodstvene usluge
0,00
0,00
22.500,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
1.5. Uredski materijal
0,00
0,00
3.750,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
1.6. Usluga pošte i telekomunikacije
0,00
0,00
22.500,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
1.7. Potrepštine za restoran
0,00
0,00
90.000,00
102.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
101

1.8. Tekuće održavanje objekta
0,00
0,00
0,00
10.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
350.000,00
24.000,00
24.000,00
1.9. Tekuće održavanje broda i opreme
0,00
0,00
0,00
0,00
30.000,00
30.000,00
300.000,00
30.000,00
250.000,00
30.000,00
1.10. Troškovi marketinga
0,00
0,00
10.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
1.11. Materijali za edukativne programe, radionice i događanja
0,00
0,00
0,00
8.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
1.12. Ostali troškovi (pranje i glačanje posteljine, razne naknade,
košnja trave, čišćenje snijega, čišćenje)
0,00
0,00
29.000,00
42.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
1.13. Troškovi zamjene (dalekozori, štapovi za pecanje,
fotoaparati, vabilice, druga potrošna oprema)
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
270.000,00
0,00
0,00
0,00
300.000,00
102

2. Investicijski troškovi
1.046.398,58
19.163.447,76
5.372.495,20
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3. Anuitet kredita
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
UKUPNO IZDACI
1.046.398,58
19.163.447,76
6.651.056,59
1.843.548,52
2.049.348,52
2.319.348,52
2.319.348,52
2.375.348,52
2.269.348,52
2.349.348,52

NETO NOVČANI TOK
0,00
0,00
1.231,11
14.656,48
123.548,48
4.912,58
120.930,12
64.930,11
170.930,12
90.930,11
KUMULATIV
0,00
0,00
1.231,11
15.887,59
139.436,08
144.348,66
265.278,77
330.208,89
501.139,00
592.069,12
Izvor: Obrada autora
103

Tablica 40 Financijska održivost projekta bez dobivenih bespovratnih sredstava
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
1. Operativni prihodi
0,00
0,00
1.279.792,50
1.858.205,00
2.172.897,00
2.324.261,10
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63
1.1. Ulaznice za multimedijalni svijet
0,00
0,00
15.750,00
31.500,00
37.800,00
39.690,00
40.880,70
40.880,70
40.880,70
40.880,70
1.2. Vožnje električnim turističkim brodom
0,00
0,00
339.750,00
402.750,00
438.750,00
472.500,00
486.000,00
486.000,00
486.000,00
486.000,00
1.3. Edukativni programi
0,00
0,00
275.292,50
550.285,00
660.182,00
693.181,10
713.958,53
713.958,53
713.958,53
713.958,53
1.4. Najam dvorane
0,00
0,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
9.600,00
1.5. Tiskana izdanja
0,00
0,00
14.000,00
28.000,00
33.600,00
35.280,00
36.338,40
36.338,40
36.338,40
36.338,40
1.6. Organizacija događanja
0,00
0,00
4.500,00
6.000,00
7.500,00
8.500,00
9.500,00
9.500,00
9.500,00
9.500,00
1.7. Iznajmljivanje opreme
0,00
0,00
35.810,00
71.620,00
86.160,00
90.360,00
93.006,00
93.006,00
93.006,00
93.006,00
1.8. Turističko-ugostiteljska djelatnost
0,00
0,00
585.090,00
758.450,00
899.305,00
975.150,00
1.050.995,00
1.050.995,00
1.050.995,00
1.050.995,00
2. Izvori financiranja
1.046.398,58
19.163.447,76
5.372.495,20
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.1. Doprinos EU
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.2. Nacionalni doprinos
266.710,98
4.884.469,45
1.369.366,78
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
104

2.3. Kredit
779.687,60
14.278.978,31
4.003.128,43
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
UKUPNO PRIMICI
1.046.398,58
19.163.447,76
6.652.287,70
1.858.205,00
2.172.897,00
2.324.261,10
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63
2.440.278,63

1. Operativni rashodi
0,00
0,00
1.278.561,39
1.843.548,52
2.049.348,52
2.319.348,52
2.319.348,52
2.375.348,52
2.269.348,52
2.349.348,52
1.1. Troškovi osoblja
0,00
0,00
783.900,00
1.170.000,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.276.800,00
1.2. Električna energija
0,00
0,00
295.330,90
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
393.774,53
1.3. Energenti za grijanje i hlađenje
0,00
0,00
21.580,49
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
28.773,99
1.4. Knjigovodstvene usluge
0,00
0,00
22.500,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
1.5. Uredski materijal
0,00
0,00
3.750,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
1.6. Usluga pošte i telekomunikacije
0,00
0,00
22.500,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
30.000,00
1.7. Potrepštine za restoran
0,00
0,00
90.000,00
102.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
120.000,00
1.8. Tekuće održavanje objekta
0,00
0,00
0,00
10.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
350.000,00
24.000,00
24.000,00
1.9. Tekuće održavanje broda i opreme
0,00
0,00
0,00
0,00
30.000,00
30.000,00
300.000,00
30.000,00
250.000,00
30.000,00
1.10. Troškovi marketinga
0,00
0,00
10.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
24.000,00
1.11. Materijali za edukativne programe,
radionice i događanja
0,00
0,00
0,00
8.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
105

1.12. Ostali troškovi (pranje i glačanje posteljine,
razne  naknade,  košnja  trave,  čišćenje  snijega,
0,00
0,00
29.000,00
42.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
72.000,00
čišćenje)
1.13.  Troškovi  zamjene  (dalekozori,  štapovi  za
pecanje,  fotoaparati,  vabilice,  druga  potrošna
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
270.000,00
0,00
0,00
0,00
300.000,00
oprema)
2. Investicijski troškovi
1.046.398,58
19.163.447,76
5.372.495,20
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3. Anuitet kredita
0,00
0,00
2.344.968,00
3.126.624,00
3.126.624,00
3.126.624,00
3.126.624,00
3.126.624,00
3.126.624,00
781.656,00
UKUPNO IZDACI
1.046.398,58
19.163.447,76
8.996.024,59
4.970.172,52
5.175.972,52
5.445.972,52
5.445.972,52
5.501.972,52
5.395.972,52
3.131.004,52

NETO NOVČANI TOK
-
-
-
0,00
0,00
-3.121.711,42
-3.005.693,89
-3.061.693,89
-2.955.693,89
-690.725,89
2.343.736,89
3.111.967,52
3.003.075,52
KUMULATIV
-
-
-
-
-
-
-
-
0,00
0,00
2.343.736,89
5.455.704,41
8.458.779,92
11.580.491,34
14.586.185,23
17.647.879,11
20.603.573,00
21.294.298,88
Izvor: Obrada autora
106

6.7  Financijski povrat kapitala (FNPV(K) i FRR(K))
Sukladno  prethodno  utvrđenim  izvorima  financiranja,  nacionalnim  kapitalom  pokriva  se  25,49%
investicijskih troškova dok će preostalih 74,51% investicijskih troškova biti pokriveno bespovratnim
sredstvima.
Rentabilnost nacionalnog kapitala utvrđuje se pomoću financijske neto sadašnje vrijednosti (FNPV(K))
i financijske interne stope profitabilnosti (FRR(K)).
Financijska  neto  sadašnja  vrijednost  (FNPV(K))  predstavlja  razliku  između  sadašnje  vrijednosti
primitaka i sadašnje vrijednosti izdataka, a računa se diskontiranjem procijenjenih gotovinskih tokova
uz trošak kapitala (koji u konkretnom slučaju iznosi 4%). Sukladno ovom pokazatelju, neko ulaganje je
prihvatljivo ukoliko je njegova neto sadašnja vrijednost jednaka ili veća od 0.
Financijska  interna  stopa  profitabilnosti  (FRR(K))  predstavlja  diskontnu  stopu  koja  izjednačava
sadašnju vrijednost očekivanih izdataka sa sadašnjom vrijednošću očekivanih primitaka. Kao takva, u
biti predstavlja modifikaciju formule za izračun neto sadašnje vrijednosti, a pri čemu se traži diskontna
stopa kod koje je neto sadašnja vrijednost jednaka nuli. Prema ovom pokazatelju, neko ulaganje je
prihvatljivo u slučaju kada je njegova interna stopa profitabilnosti veća od diskontne stope.
Uzimajući  u  obzir  učešće  nacionalnog  kapitala  u  ukupnim  investicijskim  troškovima,  operativne
prihode i rashode, rezidualnu vrijednost, referentno razdoblje od 10 godina te diskontnu stopu od 4%,
u nastavk su dani rezultati izračuna rentabilnost nacionalnog kapitala.
Tablica 41 Rentabilnost nacionalnog kapitala
Indikator
Vrijednost
Financijska neto sadašnja vrijednost (FNPV(K))
0,00
Financijska interna stopa profitabilnosti
4,00%
(FRR(K))
Izvor: Obrada autora
Na temelju izračunatih vrijednosti financijske neto sadašnje vrijednosti (FNPV(K)) i financijske interne
stope profitabilnosti (FRR(K)), može se zaključiti kako je ulaganje u predmetni projekt opravdano.

107

7
Ekonomska analiza
Cost benefit analiza je ekonomski alat  namijenjen javnom sektoru čiji je cilj kvantificirati društvene
koristi (eng. benefits) i troškove (eng. costs) projekata čiji se učinci reflektiraju na društvo. Ovaj alat se
koristi da bi se analizirale politike koje utječu na infrastrukturu, urbanu obnovu, poljoprivredu, javno
zdravstvo, pravosuđe, obranu, obrazovanje, okoliš i dr. Cilj CBA jest kvantifikacijom društvenih koristi
usporediti različite kategorije društvenih koristi, odnosno dovesti ih u vezu jednu s drugom, kao i sa
kategorijama društvenih troškova.
Prvi  i  osnovni  zadatak  CBA  je  identificirati  moguće  troškove  i  koristi  određenog  projekta,  kao  i
određivanje stranaka/pojedinaca koji će prouzročiti te troškove, odnosno koristiti benefite projekta.
CBA treba odrediti monetarnu vrijednost različitih kategorija troškova i koristi, te ih sumirati u različite
kategorije ukupnih troškova i koristi.
Projekt će se smatrati prihvatljivim ako njegove koristi poprimaju veće vrijednosti od troškova, a izbor
se  provodi  optimizacijom  neto  koristi  (benefita),  odnosno:  Neto  B  =  B-C.  U  tom  smislu  CBA  pruža
informacije  donositeljima  odluka  o  smjeru  i  snagama  društvenih  preferencija,  te  također  o  opće
društvenoj prihvatljivosti projekta
7.1  Konverzija tržišnih u ekonomske cijene
Primijenjeni konverzijski faktori
Specifični  i  standardni  faktori  konverzije  primijenjeni  su  za  konverziju  tržišnih  cijena  u  cijene  koje
odražavaju tržišne distorzije. Primijenjeni su konverzijski faktori u skladu s uputama Vodiča za CBA
Europske komisije (Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects; Economic appraisal tool for
Cohesion Policy 2014-2020; European Commission, Directorate General for Regional and Urban policy,
2014.). Polazište za ekonomsku analizu je financijska analiza.
Predmetni  projekt  odnosi  se  na  izgradnju  i  opremanje  Bioekološko-edukacijskog  centra  „Virovi“.
Centar „Virovi“ omogućuje unaprjeđenje znanstveno istraživačkog rada u području zaštite prirode i
biološke  raznolikosti,  održavanje  edukacija  o  zaštiti  prirode  i  biološke  raznolikosti,  te  društveno-
gospodarske valorizacije prirodne baštine po načelima održivog razvoja.
Obzirom  da  građevinski  radovi  ne  zahtijevaju  angažman  većeg  broja  građevinskih  radnika,
implementacijom  predmetnog  projekta  ne  dolazi  do  distorzija  na  tržištu  rada  pa  nije  potrebno
primijeniti korektivne konverzijske faktore za rad.
Kad je  riječ o zapošljavanju 13 novih djelatnika, a uzimajući u obzir i njihove  potrebne kvalifikacije
(ekonomija, marketing, turizam, ugostiteljstvo i NKV) prema radnim mjestima, procjenjujemo da na
tržištu rada neće doći do distorzija, zbog kojih se primjenjuju  konverzijski faktori za rad.
Nositelj projekta, Grad Otok, te partneri TZ Grada Otoka i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim
prirodnim  vrijednostima  Vukovarsko-srijemske  županije,  nisu  obveznici  PDV-a  pa  se  na  njihove
investicijske troškove primjenjuje korektivni konverzijski faktori. Partner na projektu, Udruga za zaštitu
prirode i okoliša Zeleni Osijek obveznik je PDV-a pa je na njihov udio investicijskih troškova primjenjuju
konverzijski faktori 0,75.
Na investicijske troškove koji zahtijevaju primjenu konverzijskih faktora, uz puni iznos PDV-a, a s ciljem
ispravljanja očekivano mogućih cjenovnih iskrivljenosti na koje utječu carine kod opreme i materijala
koji  će  se  koristiti  kod  građevinskih  zahvata,  potrebno  je  izvršiti  i  fiskalnu  korekciju.  Za  izračun
konverzijskog faktora kojim će se izvršiti fiskalna korekcija predmetnog projekta korištena je procjena
varijable  carina.  Najveći  udio  investicijskih  inputa  odnosi  se  na  građevinske  materijale,  opremu  i
električno  plovilo  za  prijevoz  turista,  čije  je  deklarativno  porijeklo  iz  EU.  Obzirom  na  specifičnosti
108

građevinskih materijala,opreme i plovila, postoji vjerojatnost da su kod njihove izrade korišteni inputi
koji potječu iz trećih zemalja, što znači da su podlijegali pripadajućim stopama carinskog oporezivanja.
Procjena je izvršena prema  prosječnoj carinskoj stopa zajedničkog tržišta EU na uvozna dobra, a koja
iznosi 7,1%.
Za horizontalne teme (studije, projektno-tehnička dokumentacija, programi i sl.), a uzimajući u obzir
karakteristike projektnih aktivnosti vrijednosti se korigiraju samo za iznos PDV-a koji je bio uključen u
financijsku analizu pa koeficijent konverzije iznosi 0,75.
U nastavku je prikazan izračun konverzijskog faktora.
CF = (1-B)*(1-A)
CF = (1-0,071)*(1-0,25)
CF= 0,70
Konverzijski faktor fiskalne korekcije za investicijske troškove navedenih projektnih komponenti iznosi
0,70.
Iskrivljenost plaća u sjeni (eng. shadow wages)
Shadow  wages  predstavlja  najveću  moguću  naknadu  koja  bi  se  negdje  drugdje  mogla  zaraditi  za
predmetni angažman. Često zbog zakonskih i ostalih pravno važećih odredbi postoje visine minimalnih
naknada  odnosno  plaća.  Zato  naknade  za  rad  koje  se  isplaćuju  ponekad  nisu  realna  vrijednost
oportunitetnog  troška  rada.  Obično  je  riječ  o  velikim  infrastrukturnim  projektima  kod  kojih  je
angažirana značajna radna snaga ili većim projektima koji se odvijaju u specifičnim sektorima kod kojih
nedostaje kadrova na tržištu rada ili ih je značajno više, pa projekt izravno utječe na značajne promjene
na tržištu rada. Kad je riječ o ovom projektu i analizi tržišta rada u koju su uključene i cijene rada, nije
potrebno raditi dodatne korekcije jer ne dolazi do značajnih odstupanja. Utjecaj predmetnog projekta
prije svega se ogleda kroz održivo korištenje prirodne baštine, što pridonosi razvoju znanosti, ekološke
svijesti, razvoju eko-turizma i pozitivnom utjecaju na razvoj pratećih gospodarskih djelatnosti.
Fiskalne korekcije
Tržišne cijene uključuju poreze, subvencije i transferna plaćanja. Spomenuto utječe na realne cijene.
Stoga je potrebno koliko je god moguće korigirati takva odstupanja u cost benefit analizi. U poglavlju
6.1.1.Primijenjeni  konverzijski  faktori  prikazan  su  izračun  i  vrijednost  konverzijskog  faktora  za
indirektni porez (PDV) koji je kao prihvatljivi trošak bio uključen u financijsku analizu i različita carinska
davanja  kojima  je  bila  opterećena  proizvodnja/nabava  građevinskih  materijala,  opreme,  uređaja  i
plovila, koji će se nabaviti u sklopu predmetnog projekta. U Tablici 42 prikazana je fiskalna korekcija.
Tablica 42 Fiskalna korekcija predmetne investicije
CF
Nekorigirana
Korigirana
Projektna komponenta
(konverzijski
vrijednost
vrijednost
faktor)
(HRK)
(HRK)
Zeleni Osijek
0,75
430.738,45
323.053,84

Javna ustanova
0,75
864.076,00
648.057,00

TZ Grada Otoka
0,75
242.293,52
181.720,14

109

Grad Otok

Materijalni investicijski troškovi (građenje, opremanje, plovila
0,7
20.814.080,00  14.569.856,00
i dr.)
Horizontalne teme
0,75
3.231.153,58
2.423.365,18

UKUPNO

25.582.341,55  18.146.052,16
Izvor: Obrada autora
Nakon  primijenjenih  korektivnih  faktora  ukupni  investicijski  trošak  predmetnog  projekta  iznosi
18.146.052,16 kn.
Sukladno uputama Vodiča za CBA (Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects; Economic
appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020; European Commission, Directorate General for Regional
and  Urban  policy,  2014.)  izostavljena  su  čista  transferna  plaćanja  prema  pojedincima,  porezi  i/ili
subvencije,  a  nisu  korišteni  ni  internalizacijski  instrumenti  kao  korektor  negativnih  eksternalija  jer
projekt nema štetnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi. Stoga su primjenom prikazanog konverzijskog
faktora nad prikazanim projektnim komponentama izvršene sve fiskalne korekcije.
7.2  Kvantifikacija društvenih koristi
Pozitivan učinak predmetnog projekta na društvo i gospodarstvo može se promatrati kroz direktne
društvene i gospodarske koristi koje su mjerljive, te one koje su teško ili gotovo nemoguće mjerljive.
Naime,  u  znanstvenoj  zajednici  kontinuirano  je  prisutna  rasprava  o  relevantnosti  izmjerenih
društvenih  koristi  kada  je  riječ  o  području  očuvanju  okoliša    i  biološke  raznolikosti.  Kvantifikacija
društvenih benefita relativno je jednostavna i relevantna kad je riječ o projektima koji:
  eliminiraju onečišćivače iz prostora,
  smanjuju negativna utjecaj onečišćivača novih tehnologijama,
  poboljšavaju dostupnost i kvalitetu vode i zraka itd.
Kod navedenih primjera cijena internalizacije negativnih eksternalija koju plaća onečišćivač, istodobno
predstavlja optimalnu mjeru kvantifikacije društvenih koristi.
Predmetni  projekt  ograničenog  je  djelovanja  na  okolišne  aspekte  (osim  u  dijelu  koji  se  odnosi  na
nabavu  plovila  na  električni  pogon  kojim  će  se  umanjiti  buduće  emisije  stakleničkih  plinova
alternativnog  plovila  na  dizelski(benzinski  motorni  pogon),  a  prvenstveno  je  usmjeren  na  razvoj
znanstveno-istraživačkog rada, podizanje svijesti o očuvanju prirode, popularizaciju boravka u prirodi
i  razvoj  eko-turizma.  Tako  će  razvoj  znanstveno-istraživačkog  rada  pridonijeti  povećanju  broja
publiciranih znanstvenih radova. S druge strane podizanje svijesti o očuvanju prirode, te popularizacija
boravka  u  prirodi  i  razvoj  ekoturizma  pridonosi  dvama  pozitivnim  učincima;  poboljšanju  zdravlja
čovjeka i povećanju turističke potrošnje.
Sukladno navedenom, primjenjivim znanstvenim metodologijama, uputama Vodiča za CBA (Guide to
Cost-Benefit Analysis of Investment Projects; Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020;
European  Commission,  Directorate  General  for  Regional  and  Urban  policy,  2014.),  dostupnim
podacima i procijenjenom učinku projekta, u ovoj studiji  kvantificiraju se sljedeće društvene koristi:
  smanjenje emisije stakleničkih plinova,
  povećanje broja publiciranih znanstvenih radova,
  pozitivan učinak prirode na zdravlje čovjeka (smanjenje rizika od depresije, kardiovaskularnih
i drugih bolesti),
  povećanje turističke potrošnje,
  povećanje broja izravno zaposlenih.
110

Smanjenje emisije stakleničkih plinova
Kroz predmetni projekt nabavit će se turistički brod duljine 14 m i širine 4 m  (gaz 0,4 m) na električni
pogon. Plovilo će pogoniti  dva vanbrodska električna motora, pojedinačne snage od oko 2,0 kW, a  za
napajanje poriva koristit će se litijeve baterije koje će se puniti pomoću solarnih panela na krovu broda
(ili  pomoću  punjača  napajanog  s  NN  mreže  na  kopnu).  Također  će  se  nabaviti  i  manji  čamac  na
električni pogon.
Nabava električnih plovila otklanja mogućnost nabave plovila koji bi se pogonili na dizelske motore.
Procjenjuje se da bi za dva navedena plovila bila potrebna dva dizelska motora, za brod motor snage
110 kWh, a za čamac motor snage 20 kWh. Emisija CO2 dizelskog motora snage 110 kWH iznosi 170
g/CO2/km, a dizelskog motora snage 20 kWh iznosi 38 g/CO2/km. Procjenjuje se da će svako plovilo
godišnje prijeći 8.000 km.
Eksterni trošak emisije CO2 iznosi 0,035 €/CO2kg.18
U Tablici 43 prikazan je izračun godišnje emisije CO2 po plovilu i eksterni trošak emisije.
Tablica 43 Godišnja emisija CO2 po plovilu i eksterni trošak emisije
Broj
Cijena
Emisija
Emisija
UKUPNO
Plovilo
prijeđenih
CO2/kg
g/CO2/km
CO2/kg
(EUR)
km
(EUR)
Brod
170
8000
1360
0,035
47,6
Čamac
38
8000
304
0,035
10,64

SVEUKUPNO

58,24
Izvor: Obrada autora
Prema  prikazanom u Tablici 43, nabava plovila na električni pogon pridonosi smanjenju društvenih
troškova za 58,24 € godišnje, odnosno 436,8 kn godišnje.
Povećanje broja publiciranih znanstvenih radova
Izgradnja i opremanje Bioekološko-edukacijskog centra Virovi  omogućit će zaposlenima u znanosti i
obrazovanju da se bave  istraživanjima u brojnim znanstvenim  područjima (ekologija, flora i fauna,
utjecaj prirode na zdravlje čovjeka, obrazovanje u prirodi i dr.). Stoga se konzervativno očekuje da će
zahvaljujući mogućnostima koje će pružati centar Virovi, istraživači godišnje publicirati 12 znanstvenih
radova iz različitih znanstvenih područja.
Kvantifikacija  cijene  znanstvenog  rada  izvodi  se  temeljem  marginalnog  troška  izrade  i  publiciranja
znanstvenog rada, a isti je jednak 50% iznosu neto dohotka znanstvenika /istraživača.19
Prosječni mjesečni neto dohodak znanstvenika/istraživača u Republici Hrvatskoj u 2016. godini iznosio
je 8.485,00 kn.20
U Tablici 44 prikazana je kvantifikacija društvenih koristi od povećanja broja publiciranih znanstvenih
radova.

18 „Directive 2009/33/EC of the European Parliament and of the Council on the promotion of clean and
energyefficient road transport vehicles.“
19 Vodiča za CBA (Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects; Economic appraisal tool for Cohesion
Policy 2014-2020; European Commission, Directorate General for Regional and Urban policy, 2014.)
20 Zaposlenost i plaće (NKD 2007; 72 - Znanstveno istraživanje i razvoj), DZS, 2017.
111

Tablica 44 Povećanje broja publiciranih znanstvenih radova
Količina (broj
Pozicija
znanstvenih
Cijena (HRK)
Ukupno (HRK)
radova)
Znanstveni rad
12
4.242,50
50.910,00

SVEUKUPNO

50.910,00
Izvor: Obrada autora
Prema prikazanim kvantificiranim društvenim koristima od povećanja broja publiciranih znanstvenih
radova, predmetni projekt godišnje pridonosi sa 50.910,00 kn društvenih koristi.
Pozitivan  učinak  prirode  na  zdravlje  čovjeka  (smanjenje  rizika  od  depresije,  kardiovaskularnih  i
drugih bolesti)
Danas, kad je tempo života ubrzan kao nikad prije, stres postaje jedan od glavnih uzročnika brojnih
psihičkih  i  fizičkih  poremećaja  kod  čovjeka.  O  povezanosti  stresa  i  bolesti  govorilo  se  već  u
devetnaestom stoljeću, od kada se ta povezanost počela i istraživati. Ono što je znanstveno dokazano
je da stresan način života može imati značajan negativan utjecaj na dužinu života, kardiovaskularne
bolesti, imunološke poremećaje i patofiziološke posljedice na normalno starenje. Stres opisuje efekte
psihosocijalnih  i  okolinskih  faktora  na  fizičko  ili  psihičko  zdravlje.  Hipoteze  različitih  istraživanja
potvrdile  su  da  je  veća  mogućnost  pojave  zdravstvenih  problema  kada  stresori  društvene  prirode
izazovu  psihološke  ili  ponašajne  promjene  koje  izazivaju  promjene  u  psihološkim  funkcijama.  Kada
stresori  utječu  na  organizam  aktivira  se  skup  psiholoških  reakcija  s  ciljem  uklanjanja  prijetnje  i
prilagođavanja psihološkog sklopa organizma na novu situaciju. Takva reakcija naziva se reakcija na
stres.21
Brojna  recentna    znanstvena  istraživanja  dokazuju  da  boravak  u  blagotvorno  djeluje  na  zdravlje
čovjeka kroz smanjenje stresa. Početkom 2016. godine tim znanstvenika s vodećih svjetskih sveučilišta
objavio je rezultate višegodišnjeg znanstvenog istraživanja u radu pod nazivom „Health Benefits from
Nature  Experiences  Depend  on  Dose“.22  U  navedenom  znanstvenom  istraživanju  dokazano  je  da
boravak od tek 30 minuta dnevno u prirodi značajno utječe na smanjenje rizika od različitih bolesti. Na
Grafikonu  4  prikazan  je  rezultat  navedenog  znanstvenog  istraživanja,  koji  argumentira  hipotezu  o
pozitivnom  utjecaju  boravka  u  prirodi  na  zdravlje  čovjeka,  a  posebno  kod  najzastupljenijih  bolesti
modernog čovjeka; depresije i hipertenzije.

21 http://www.cybermed.hr/clanci/utjecaj_stresa_na_zdravlje
22 Danielle F. Shanahan, Robert Bush, Kevin J. Gaston, Brenda B. Lin, Julie Dean, Elizabeth Barber & Richard A.
Fuller; Health Benefits from Nature Experiences Depend on Dose; Scientific Reports; 2016.
112

Grafikon 4 Rezultati znanstvenog istraživanja o utjecaju prirode na zdravlje čovjeka

Izvor: Health Benefits from Nature Experiences Depend on Dose; Scientific Reports; 2016.
Kao  što  je  prikazano  u  Grafikonu  4  posebno  je  izražen  pozitivan  utjecaj  boravka  u  prirodi  kod
prevencije  depresije  i  hipertenzije.  Prevencija  predstavlja  aktivnost  u  funkciji  smanjenja  rizika  od
nastanka bolesti i posljedičnih troškova liječenja.
Povećanje troškova zdravstvenog sustava posebno je izraženo u republici Hrvatskoj pa je primjerice u
2014. godini samo na lijekove na recept i posebno skupe lijekove potrošeno više od 3,8 milijardi kuna.23
Iste  godine  u  Hrvatskoj  je  vrijednost  ukupne  potrošnje  lijekova  iznosila  više  od  5  milijardi  kuna.
Potrošnja lijekova mjerena u broju DDD/TSD (DDD- Definirana dnevna doza) bilježi stalni rast potrošnje
lijekova od 2005. godine. U odnosu na 2009. godinu u 2014. godini zabilježena je ukupna potrošnja
lijekova mjerena u broju DDD/TSD od gotovo 15%. Ista je 2014. godine iznosila 972,48 DDD/1000/dan.
U istom razdoblju troškovi lijekova povećali su se za 11% (0,4 milijarde kuna). Povećanje troškova na
lijekove bi bilo i veće da od 2012. godine nije uveden novi sustav cijena za lijekove kojim se osigurava
da  uz  prisutnost  više  generičkih  lijekova  na  tržištu,  cijena  za  iste  lijekove  bude  niža.  Osim  što ovaj
sustav  cijena  lijekova  znači  smanjenje  cijena  lijekova,  znači  i  posljedično  manje  opterećenje  za
proračun.24 U Tablici 45  prikazani su najčešće korišteni lijekovi u Hrvatskoj (2014. godina).
Tablica 45 Najčešće korišteni lijekovi u Hrvatskoj (2014. godina)
R. br.  ATK
Nazivi glavnih ATK skupina
DDD/1000/dan
1
C
Lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav
375,08
2
N
Lijekovi koji djeluju na živčani sustav
158,77
Lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu
3
A
137,05
tvari
4
B
Lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe
102,73

23 Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2015. godinu.
24 http://www.halmed.hr/Novosti-i-edukacije/Publikacije-i-izvjesca/Izvjesca-o-potrosnji-lijekova/
113

5
R
Lijekovi koji djeluju na respiratorni sustav
54,05
6
M
Lijekovi koji djeluju na koštano-mišićni sustav
53,8
Sustavni hormonski lijekovi, izuzev spolnih
7
H
26,54
hormona
Lijekovi koji djeluju na urogenitalni sustav i
8
G
25,11
spolni hormoni
9
J
Lijekovi za liječenje sustavnih infekcija
23,51
10
S
Lijekovi koji djeluju na osjetila
8,36
Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i
11
L
6,35
imunomodulatori
Lijekovi za liječenje infekcija izazvanih
12
P
0,71
parazitima
13
D
Lijekovi koji djeluju na kožu – dermatici
0,28
14
V
Različito
0,14
UKUPNO

972,48
Izvor: Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode
Iz Tablice 45 vidljivo je da lijekovi koji se koriste za kardiovaskularne bolesti (kod kojih najveći udio čini
hipertenzija)  i  bolesti  živčanog  sustava  (najčešća  je  depresija  i  ostala  mentalna stanja  prvenstveno
izazvana stresom) čine čak 54,89% najčešće korištenih lijekova u Republici Hrvatskoj.
Budući posjetitelji centra Virovi klasificirani su u tri skupine:
  odrasli,
  djeca i studenti,
  umirovljenici.
Temeljem navedenih recentnih znanstvenih istraživanja o blagotvornom učinku boravka u prirodi na
zdravlje čovjeka odnosno smanjenje rizika od pojave različitih mentalnih i tjelesnih bolesti, očekuje se
da će posjet i edukacije centra Virovi kratkoročno i izravno pridonijeti smanjenju navedenih rizika, a
dugoročno poticajem za stvaranjem pozitivnih navika posjetitelja u kontekstu potrebe i koristi boravka
u  prirodi.  Navedeni  pozitivni  učinci  utjecat  će  na  smanjenje  potrošnje  lijekova  u  Hrvatskoj,  što
predstavlja  smanjenje  društvenih  troškova,  a  obzirom  na  model  financiranja  sustava  zdravstva  u
Republici Hrvatskoj.
Konzervativno se očekuje da će ovi pozitivni učinci zahvatiti 25% posjetitelja centra Virovi. Obzirom na
udio najčešće korištenih lijekova u Hrvatskoj, a koji su u čvrstoj pozitivnoj korelaciji sa bolestima koje
se povezuju s izloženošću stresu, konzervativno se očekuje smanjenje od 40% potrošnje lijekova per
capita.
Glede vrijednost ukupne potrošnje lijekova u Hrvatskoj u 2014. godini, ista je iznosila 5.005.949.217,00
kn.  Prema  popisu  stanovništva  iz  2011.  godine  Hrvatska  broji  4.284.889  stanovnika.  Iz  navedenog
slijedi da vrijednost potrošnje lijekova per capita iznosi 1.168,28 kn.
U  Tablici  46  prikazana  je  kvantifikacija  društvenih  koristi  od  smanjenja  rizika  od  nastanka  različitih
mentalnih i tjelesnih bolesti izazvanih stresom.
114

Tablica 46 Pozitivan učinak prirode na zdravlje čovjeka (smanjenje rizika od depresije,
kardiovaskularnih i drugih bolesti)
Smanjenje
Broj
vrijednosti
Godina
posjetitelja  potrošnje
Ukupno
(25%)
lijekova
(HRK)
2019
875,00
467,31
408.898,00
2020
1.750,00
467,31
817.796,00
2021
2.100,00
467,31
981.355,20
2022
2.205,00
467,31
1.030.422,96
2023
2.271,25
467,31
1.061.382,38
2024
2.271,25
467,31
1.061.382,38
2025
2.271,25
467,31
1.061.382,38
2026
2.271,25
467,31
1.061.382,38
SVEUKUPNO
16.015,00

7.484.001,68
Izvor: Obrada autora
Prema  prikazanom  u  Tablici  46,  pozitivnim  učinkom  boravka  u  prirodi  na  zdravlje  čovjeka  tijekom
referentnog  razdoblja  bit  će  obuhvaćeno  16.015  posjetitelja,  pri  čemu  se  očekuje  smanjenje
društvenih troškova u kumulativnom nediskontiranom iznosu od 7.484.001,68 kn
Povećanje turističke potrošnje
Turizam na području grada Otoka je slabo razvijen, što je determinirano slabom turističkom ponudom
odnosno nedostatkom javne turističke infrastrukture i turističke suprastrukture. Izgradnja i opremanje
centra Virovi utjecat će na povećanje broja turističkih dolazaka i noćenja na području grada Otoka i
susjednih jedinica lokalne samouprave, što će posljedično utjecati na obogaćenje turističke ponude
izvan centra Virovi. Povećanje turističke ponude (apartmani, agroturizmi, restorani i dr.) izravno utječe
na povećanje turističke potrošnje u destinaciji.
Obzirom  da  je  predmetni  projekt  usmjeren  na  specifičnu  ciljnu  skupinu,  eko-turiste,  u  daljnjoj
projekciji  društvenih  koristi  od  povećanja  turističke  potrošnje,  razmatra  se  samo  navedena  ciljna
skupina. Navedenu ciljnu skupinu čine posjetitelji centra Virovi.
U poglavlju 3.3. Procjena budućih trendova prikazano je kretanje broja posjetitelja/turista u centru
Virovi.
Pošto značajan broj budućih posjetitelja čine djeca i studenti, za kvantifikaciju predmetnih društvenih
koristi uzimaju se odrasli i umirovljenici. Konzervativno se očekuje se da će ukupan broj posjetitelja iz
skupina odrasli i umirovljenici boraviti prosječno 1,7 dana u destinaciji.
Kako  bi  izbjegli  dvostruko  kvantificiranje  društvenih  koristi  od  turističke  potrošnje  jer  je  već  u
financijskoj analizi dio turističke potrošnje prikazan kroz izravne prihode centra Virovi, u nastavku će
prosječni iznos dnevne turističke potrošnje per capita biti umanjen za 75%.
Prema istraživanju „Tomas ljeto 2014.“ Instituta za turizam iz Zagreba, prosječna dnevna turistička
potrošnja u Hrvatskoj iznosi 66,36 € odnosno 497,7 kn per capita.
U Tablici 47 prikazan je izračun kvantifikacije društvenih koristi od povećanja turističke potrošnje.
115

Tablica 47 Kvantifikacija društvenih koristi od povećanja turističke potrošnje
Dnevna
turistička
Broj turističkih noćenja
potrošnja
Ukupno
Godina
(Odrasli+umirovljenici)
per
(HRK)
capita
(HRK)
2019
2.975,00
124,43
370.164,38
2020
5.950,00
124,43
740.328,75
2021
7.140,00
124,43
888.394,50
2022
7.497,00
124,43
932.814,23
2023
7.721,40
124,43
960.735,20
2024
7.721,40
124,43
960.735,20
2025
7.721,40
124,43
960.735,20
2026
7.721,40
124,43
960.735,20
SVEUKUPNO
54.447,60

6.774.642,63
Izvor: Obrada autora
Prema prikazanom u Tablici 47 društvene koristi od povećanja turističke potrošnje u promatranom
razdoblju iznose 6.774.642,63 kn (nediskontirano).
Povećanje broja zaposlenih
Predmetni projekt izravno i neizravno doprinosi zapošljavanju novih zaposlenika. Zbog konzervativnog
pristupa  i  specifičnosti  ciljne  skupine  eko-turista,  kvantificira  se  društveni  benefit  samo  od  izravno
zaposlenih.
U  prethodnim  poglavljima  prikazana  je  struktura  i  kretanje  broja  zaposlenih  u  centru  Virovi,  što
predstavlja osnovu za kvantifikaciju društvenih koristi od zapošljavanja. U Tablici 48 prikazan je broj
zaposlenih po definiranim radnim mjestima i njihovo kretanje tijekom referentnog razdoblja.
Tablica 48 Kretanje broja zaposlenih po radnim mjestima tijekom referentnog razdoblja
Broj
Broj
Broj
Radno mjesto
djelatnika  djelatnika  djelatnika
(2019. g,)
(2020. g.)
(2021. g.)
Direktor
1
1
1
Voditelj
1
1
1
marketinga
Turistički vodič
2
2
2
Recepcioner
1
1
1
Kuhar I
1
1
1
Kuhar II
0
0
1
Konobar
1
2
2
Čistačica
1
2
2
Vozač broda
2
2
2
UKUPNO
10
12
13
Izvor: Obrada autora
116

Monetizacija  društvenih  koristi  od  novog  izravnog  zapošljavanja  vrši  se  pomoću  bruto  dodane
vrijednosti per capita po djelatnostima, kao optimalne mjere koja uključuje ukupne ostvarene prihode
korigirane za direktne poreze, transfere i subvencije.
Temeljem  izvješća  DZS-a  o  makroekonomskim  kretanjima,  bruto  dodana  vrijednost  (BDV)  po
zaposlenom iznosi slijedom:
  trgovina na malo, ugostiteljstvo i turizam 8.950,00 Eura (u protuvrijednosti nacionalne valute
68.020,00 kn),
  uslužne djelatnosti 15.900,00 € (u protuvrijednosti nacionalne valute 120.840,00 kn),
  javne službe 14.100,00 € (u protuvrijednosti nacionalne valute 107.160,00 kn),
  ponderirani  prosjek  niskodohodovnih  djelatnosti  (prijevoz,  čišćenje  i  sl.)  8.100,00  €  (u
protuvrijednosti nacionalne valute 61.560,00 kn) 25
U Tablici 49 prikazane su kvantificirane društvene koristi od direktnog zapošljavanja.
Tablica 49 Kvantifikacija društvenih koristi od direktnog zapošljavanja
Radno
mjesto

2019
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Godina

BDV

107.160
107.160
107.160
107.160
107.160
107.160
107.160
107.160
107.160
Direktor
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
Voditelj
107.160
107.160
107.160
107.160
107.160
107.160
107.160
107.160
107.160
marketin
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
ga
Turistički
68.020,
136.040
136.040
136.040
136.040
136.040
136.040
136.040
136.040
vodič
00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
Recepcio
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
ner
00
00
00
00
00
00
00
00
00
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
Kuhar I
00
00
00
00
00
00
00
00
00
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
68.020,
Kuhar II
0,00
0,00
00
00
00
00
00
00
00
68.020,
68.020,
136.040
136.040
136.040
136.040
136.040
136.040
136.040
Konobar
00
00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
61.560,
61.560,
123.120
123.120
123.120
123.120
123.120
123.120
123.120
Čistačica
00
00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
Vozač
61.560,
123.120
123.120
123.120
123.120
123.120
123.120
123.120
123.120
broda
00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
868.680
936.700
936.700
936.700
936.700
936.700
936.700
UKUPNO

739.100
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
,00
Izvor: Obrada autora
Prema prikazanom u Tablici 49 društvene koristi od izravnog zapošljavanja u referentnom razdoblju
iznose 7.227.980,00 kn (nediskontirano).
U  Tablici  50  prikazane  su  kvantificirane  i  monetizirane  društvene  koristi  predmetnog  projekta  po
godinama referentnog razdoblja.

25 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2015/sljh2015.pdf
117

Tablica 50 Kvantifikacija društvenih koristi predmetnog projekta tijekom cjelokupnog referentnog
razdoblja
Društvene koristi
2017
2018
2019
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
Godina
Smanjenje emisije
0,00
0,00
436,80
436,80
436,80
436,80
436,80
436,80
436,80
436,80
CO2
Povećanje broja
publiciranih
0,00
0,00
50.910,00
50.910,00
50.910,00
50.910,00
50.910,00
50.910,00
50.910,00
50.910,00
znastvenih radova
Pozitivan učinak
prirode na zdravlje
0,00
0,00
408.898,00
817.796,00
981.355,20
1.030.422,96
1.061.382,38
1.061.382,38
1.061.382,38
1.061.382,38
čovjeka
Povećanje turističke
0,00
0,00
370.164,38
740.328,75
888.394,50
932.814,23
960.735,20
960.735,20
960.735,20
960.735,20
potrošnje
Izravno
0,00
0,00
739.100,00
868.680,00
936.700,00
936.700,00
936.700,00
936.700,00
936.700,00
936.700,00
zapošljavanje
SVEUKUPNO
0,00
0,00
1.569.509,18
2.478.151,55
2.857.796,50
2.951.283,99
3.010.164,38
3.010.164,38
3.010.164,38
3.010.164,38
Izvor: Obrada autora
7.3  Ostali indirektni učinci
Indirektni  učinci  predmetnog  projekta  jesu  pozitivni  i  negativni.  Pozitivne  učinke  predstavljaju
pozitivne eksternalije, a negativne učinke negativne eksternalije.
Pozitivni indirektni učinci mogu se razmatrati s dva aspekta; lokalnog i nacionalnog. Kada razmatramo
pozitivne  eksternalije  projekta  važno  je  naglasiti  da  je  turizam  jedna  od  najznačajnijih  grana
nacionalnog gospodarstva, čiji se doprinos ukupnom BDP-u procjenjuje na 17% njegove vrijednosti. S
društvenog aspekta projekt mnogostruko doprinosi uključivosti marginaliziranih društvenih skupina;
razvoju  svijesti  o  važnosti  održivog  korištenja  prirodne  baštine;  očuvanja  okoliša  i  bioraznolikosti,
zdravlju čovjeka, socijalnoj koheziji, društvenim transferima i dr.
Dakle, s lokalnog aspekta projekt doprinosi:
  povećanju razine turističke i gospodarske konkurentnosti,
  smanjenju stope nezaposlenosti,
  razvoju poslovne okoline,
  uključivosti  marginaliziranih  društvenih  skupina  (žena,  invalida,  djece  s  poteškoćama  u
razvoju)
  razvoju cjeloživotnog učenja,
  podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirodne baštine i bioraznolikosti,
  očuvanju okoliša i podizanje svijesti o važnosti održivog razvoja,
  razvoju udruga civilnog društva.
S nacionalnog aspekta projekt doprinosi:
  jačanju konkurentnosti hrvatskog turizma,
  očuvanju i promociji nacionalne prirodne baštine,
  povećanju razine konkurentnosti,
  smanjenju stope nezaposlenosti,
  povećanju stope BDP-a,
  uključivosti  marginaliziranih  društvenih  skupina  (žena,  invalida,  djece  s  poteškoćama  u
razvoju),
  očuvanje okoliša i podizanje svijesti o važnosti održivog razvoja,
  pozicioniranju Republike Hrvatske kao zemlje privlačne za strane investicije,
Navedene pozitivne eksternalije nisu kvantificirane ali ih je uz upotrebu pripadajućih metodologija i
alata moguće evaluirati u narednom razdoblju.
118

Negativne eksternalije / društveni troškovi
Sukladno  načelu  Paretovog  napretka  koji  se  zasniva  na  pretpostavci  da  u  društvu  nije  moguće
realizirati projekt koji nekom društvenom dioniku ne bi stvorio dodatne troškove, u svakoj cost benefit
analizi potrebno je u što većoj mjeri prikazati društvene troškove koji nastaju kao posljedica provedbe
i učinaka projekta. Kod predmetnog projekta društvene troškove predstavlja povećanje:
  troškova održavanja javnih površina,
  troškova održavanja prometnica.
Troškovi održavanja javnih površina
Društveni troškovi dodatnog opterećenja javnih površina odnose se na povećanje troškova čišćenja,
uređenja  i  održavanja  zelenih  površina,  ulica  i  drugih  javnih  površina.  Procjenjuje  se  da  će  zbog
povećanja broja turističkih dolazaka i potrebe Grada Otoka  za profiliranje centra Virovi kao vrhunske
destinacije  eko-turizma,  doći  do  povećanja  društvenih  troškova  po  ovoj  proračunskoj  poziciji
Održavanje javnih površina. Procjenjuje se da će prosječno godišnje povećanje troškova održavanja
javnih površina koje se može povezati s predmetnim projektom, iznositi 10% u odnosu na sadašnje
troškove održavanja javnih površina.
Prema  proračunu  Grada  Otoka  za  2016.  godinu,  godišnji  trošak  održavanja  javnih  površina  iznosi
680.000,00 kn.26
Tako prosječni društveni trošak  povećanja broja turista i profiliranja eko-friendly destinacije,  a koji
proizlaze iz implementacije predmetnog projekta iznosi 68.000,00 kn godišnje.
Troškovi održavanja prometnica
Društveni  trošak  dodatnog  opterećenja  prometnica  ogleda  se  kroz  povećanje  troškova  održavanja
postojećih prometnica, izgradnju novih i dodatne troškove prometa u mirovanju. Dio ovih troškova
internalizira  se  (ovisno  o  kategoriji  cestovne  prometnice)  preko  komunalne  naknade  i  doprinosa,
naknada za uporabu javnih cesta, porez na cestovna motorna vozila i drugih fiskalnih i parafiskalnih
nameta. Prema proračunu Grada Otoka za 2016. godinu, ukupni troškovi za održavanje nerazvrstanih
cesta iznose 850.000,00 kn.27
Procjenjuje se da će zbog povećanja broja turista na području grada Otoka doći do povećanja troškova
održavanja nerazvrstanih cesta u vrijednosti od 7% postojećih proračunskih troškova po predmetnoj
proračunskoj poziciji.
Tako prosječni društveni trošak povećanja prometa, a  koji proizlazi iz implementacije predmetnog
projekta iznosi 59.500,00 kn godišnje.
U Tablici 51 prikazani su društveni troškovi koji proizlaze iz implementacije predmetnog projekta
Tablica 51 Društveni troškovi predmetnog projekta
Pozicija
2019
2020
2021
2026
Godina
Troškovi održavanja
68.000,00
68.000,00
68.000,00
68.000,00
javnih površina
Troškovi održavanja
59.500,00
59.500,00
59.500,00
59.500,00
prometnica

26 http://www.otok.hr/grad_otok.php?id_sad=489
27 http://www.otok.hr/grad_otok.php?id_sad=489
119

UKUPNO
127.500,00
127.500,00
127.500,00
127.500,00
Izvor: Obrada autora
Prema  prikazanom  u  Tablici  51,  implementacija  predmetnog  projekta  generira  prosječne  godišnje
društvene troškove u iznosu od 127.500,00 kn.
7.4  Diskontiranje procijenjenih troškova i koristi
Za izračun elementarnih indikatora procjene ekonomske održivosti potrebno je izvršiti diskontiranje
svih procijenjenih društvenih troškova i koristi. Sukladno Vodiču Europske komisije za CBA Europske
komisije (Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects; Economic appraisal tool for Cohesion
Policy 2014-2020; European Commission, Directorate General for Regional and Urban policy, 2014)
diskontna stopa iznosi 5%. U Tablici 52 prikazani su ukupni društveni troškovi investicije, operativni
društveni prihodi i rashodi.
Tablica 52 Ukupni društveni troškovi investicije, operativni i ekonomski društveni prihodi i rashodi
(nediskontirani)
TROŠAK
OPERATIVNI
OPERATIVNI
DRUŠTVENE
DRUŠTVENI
RESIDUAL
GODINE
PROJEKTA
PRIHOD
TROŠAK
KORISTI
TROŠKOVI
VALUE
2017
742.230,85
0,00
0,00
0,00

-
2018
13.593.006,02
0,00
0,00
0,00

-
2019
3.810.815,28
1.279.792,50
1.278.561,39
1.569.509,18
127.500,00
-
2020
-
1.858.205,00
1.843.548,52
2.478.151,55
127.500,00
-
2021
-
2.172.897,00
2.049.348,52
2.857.796,50
127.500,00
-
2022
-
2.324.261,10
2.319.348,52
2.951.283,99
127.500,00
-
2023
-
2.440.278,63
2.319.348,52
3.010.164,38
127.500,00
-
2024
-
2.440.278,63
2.375.348,52
3.010.164,38
127.500,00
-
2025
-
2.440.278,63
2.269.348,52
3.010.164,38
127.500,00
-
2026
-
2.440.278,63
2.349.348,52
3.010.164,38
127.500,00
8.215.156,25
Izvor: Obrada autora
Tablica 53 Ukupni društveni troškovi investicije, operativni i ekonomski društveni prihodi i rashodi
(diskontirani)
TROŠAK
OPERATIVNI
OPERATIVNI
DRUŠTVENE
DRUŠTVENI
RESIDUAL
GODINE
PROJEKTA
PRIHOD
TROŠAK
KORISTI
TROŠKOVI
VALUE
2017
742.230,85
0,00
0,00
0,00

-
2018
12.945.720,02
0,00
0,00
0,00

-
120

2019
3.456.521,80
1.160.809,52
1.159.692,87
1.423.591,09
115.646,26
-
2020
-
1.605.187,34
1.592.526,53
2.140.720,48
110.139,29
-
2021
-
1.787.647,74
1.686.004,10
2.351.116,25
104.894,57
-
2022
-
1.821.119,39
1.817.270,25
2.312.408,23
99.899,59
-
2023
-
1.820.973,49
1.730.733,58
2.246.231,01
95.142,46
-
2024
-
1.734.260,46
1.688.115,85
2.139.267,63
90.611,87
-
2025
-
1.651.676,63
1.535.984,40
2.037.397,74
86.297,02
-
2026
-
1.573.025,36
1.514.411,00
1.940.378,80
82.187,64
5.295.562,97
Izvor: Obrada autora
7.5  Indikatori ekonomskih učinaka
Indikatori ekonomskih učinaka izvodljivosti projekta „Bioekološko-edukacijski centar Virovi“  prikazani
su u Tablici 54.
Tablica 54 Indikatori ekonomskih učinaka predmetnog projekta
Diskontna stopa
5,00%
ENPV (Ekonomska neto sadašnja vrijednost projekta)
4.178.423,06
ERR (Ekonomska interna stopa povrata)
9,74%
B/C ratio
1,24
Izvor: Obrada autora
Rezultati  ekonomske  analize  koja  je  prikazana  u  Tablici  54  pokazuje  pozitivnu  ekonomsku  stopu
povrata (ERR) s vrijednošću od 9,74%, ekonomsku neto sadašnju vrijednost projekta (ENPV) koja iznosi
4.178.423,06 kn (pri korištenju diskontne stope od 5%) te omjer društvenih troškova i koristi čija je
vrijednost 1,24. ENPV pokazuje  da neto sadašnja vrijednost  projekta čija je nominalna investicijska
vrijednost 25,53 milijuna kuna, unatoč najkraćem mogućem referentnom razdoblju (tek 10 godina,
uključujući  dvije  godine  čistog  investiranja)  generira društvene koristi  u  vrijednosti od  gotovo 4,18
milijuna  kuna.  B/C  omjer  pokazuje  da  su  ukupne  društvene  koristi  veće  od  ukupnih  društvenih
troškova veći za 24%.
Unatoč  strogo  konzervativnom  pristupu  analize  predmetne  studije,  a  posebno s  aspekta  projekcije
financijskih i ekonomskih prihoda, te kratkotrajnom referentnom razdoblju, svi pokazatelji su pozitivni,
pa ovaj projekt čine ne samo prihvatljivim, nego i poželjnim s lokalnog i nacionalnog aspekta.

121

8
Procjena rizika
8.1  Definiranje kritičnih varijabli primjenom analize osjetljivosti
Analiza osjetljivosti  omogućava određivanje  kritičnih varijabli, koje  svojom promjenom, najsnažnije
utječu  na  povrate  projekta.  Procjena  rizika  temelji  se  na  istim  pretpostavkama  i  predviđanjima  o
budućim  trendovima  odabranih  varijabli.  Navedenim  postupkom  moguće  je    izračunati  kako
definirane  pretpostavke  mogu  utjecati  na  ukupne  rezultate  projekta.  Za  potrebe  analize  projekta
predmetnog projekta identificirane su sljedeće pretpostavke:
   diskontne stope +/- 1%
   vrijednosti ukupnih troškova +20%
  vrijednosti investicije +20%
   neto prihoda -20%
  Kombinirani scenarij  vrijednosti investicijskih troškova +20% i neto prihoda -20%
U  nastavku  se  sagledavaju  rezultati  analize  osjetljivosti  i  rizika  koja  se  temelji  na  promjeni  tri
indikatora;  nakon  diskontne stope +/- 1% dolazi do promjena u NPV ukupnih troškova i promjena
NPV ukupnih prihoda.
U Tablici 55 prikazana je analiza FNPV.
Tablica 55 Analiza osjetljivosti FNPV
Diskontna stopa
3,0%
4,0%
5,0%
Neto sadašnja vrijednost
37.762.508
36.409.613
35.138.144
troškova
Neto sadašnja vrijednost
20.352.538
18.899.429
17.571.679
ukupnih prihoda
B/C
0,54
0,52
0,50
Izvor: Obrada autora
Kod povećanja diskontne stope u NPV troškova dolazi do promjene vrijednosti od -3,50%.
Kod smanjenja diskontne stope u NPV troškova dolazi do promjene vrijednosti od +3,72%.
Kod povećanja diskontne stope u NPV ukupnih prihoda dolazi do promjene vrijednosti od -7,02%.
Kod smanjenja diskontne stope u NPV ukupnih prihoda dolazi do promjene vrijednosti od +7,68%.
U Tablici 56 prikazana je analiza ENPV.
122

Tablica 56 Analiza osjetljivosti ENPV
Diskontna stopa
4,0%
5,0%
6,0%
Neto sadašnja vrijednost troškova
17.462.644,74
17.075.515,59
16.702.232,29
Neto sadašnja vrijednost ukupnih
22.820.182,73
21.253.938,64
19.818.726,87
prihoda
B/C
1,31
1,24
1,19
Izvor: Obrada autora
Kod povećanja diskontne stope u NPV ukupnih troškova dolazi do promjene vrijednosti od -2,23%.
Kod smanjenja diskontne stope u NPV ukupnih troškova dolazi do promjene vrijednosti od +2,26%.
Kod povećanja diskontne stope u NPV ukupnih prihoda dolazi do promjene vrijednosti od -6,75%.
Kod smanjenja diskontne stope u NPV ukupnih prihoda dolazi do promjene vrijednosti od +7,37%.
8.2  Simulacija najboljeg i najgoreg scenarija
U  simulaciji  najboljeg  i  najgoreg  scenarija  koriste  se  promjene  u  vrijednosti  ukupnih  troškova
investicije,  u  vrijednosti  ukupnih  prihoda.  Konstantu  predstavlja  Basic  scenario.  Temelj  za  analizu
scenarija su moguće varijacije u vrijednosti investicije i u prometu, odnosno prihodima. Optimistični
scenarij prikazuje stanje kada ukupni prihodi i ukupni trošak investicije ostaju na razini spomenutog
scenarija dok pesimistični scenarij ima tri moguće varijacije:
   +20% u vrijednosti ukupnih troškova
  20% u vrijednosti ukupnih prihoda
  Kombinirana  u +20% vrijednosti i -20% ukupnih prihoda.
Tablica 57 Analiza scenarija, financijska, povećanje troškova
Uz povećanje troškova za 20%
Diskontna stopa
3,0%
4,0%
5,0%
Neto sadašnja vrijednost troškova
45.315.009
43.691.536
42.165.773
Neto sadašnja vrijednost ukupnih
20.352.538
18.899.429
17.571.679
prihoda
123

B/C
0,45
0,43
0,42
Izvor: Obrada autora
Tablica 58 Analiza scenarija, financijska, smanjenje prihoda
Smanjenje ukupnih prihoda za 20%
Diskontna stopa
3,0%
4,0%
5,0%
Neto sadašnja vrijednost troškova
37.762.508
36.409.613
35.138.144
Neto sadašnja vrijednost ukupnih
16.282.030
15.119.543
14.057.343
prihoda
B/C
0,43
0,42
0,40
Izvor: Obrada autora
Tablica 59 Analiza scenarija, financijska, kombinirano
Kombinirani scenarij; +20 troškovi, -20% prihodi
Diskontna stopa
3,0%
4,0%
5,0%
Neto sadašnja vrijednost troškova
45.315.009
43.691.536
42.165.773
Neto sadašnja vrijednost ukupnih
16.282.030
15.119.543
14.057.343
prihoda
B/C
0,36
0,35
0,33
Izvor: Obrada autora
Iz navedenih financijskih analiza prikazanih u gornjim tablicama može se zaključiti da je projekt osjetljiv
na sve scenarije +/- troškova i prihoda, a posebno kod kombiniranog scenarija smanjenja prihoda za
20% i povećanja troškova za 20%.
124

Tablica 60 Analiza scenarija, ekonomska, smanjenje prihoda
Smanjenje ukupnih Ek. prihoda za 20%
Diskontna stopa
4,0%
5,0%
6,0%
Neto sadašnja vrijednost troškova
17.462.645
17.075.516
16.702.232
Neto sadašnja vrijednost ukupnih
18.256.146
17.003.151
15.854.981
prihoda
B/C
1,05
1,00
0,95
Izvor: Obrada autora
Tablica 61 Analiza scenarija, ekonomska, povećanje troškova
Uz povećanje troškova za 20%
Diskontna stopa
4,0%
5,0%
6,0%
Neto sadašnja vrijednost troškova
20.955.174
20.490.619
20.042.679
Neto sadašnja vrijednost ukupnih
22.820.183
21.253.939
19.818.727
prihoda
B/C
1,09
1,04
0,99
Izvor: Obrada autora
Tablica 62 Analiza scenarija, ekonomska, kombinirani scenarij
Kombinirani scenarij; +20% troškovi, -20% uk. Ek. prihodi
Diskontna stopa
4,0%
5,0%
6,0%
Neto sadašnja vrijednost troškova
20.955.174
20.490.619
20.042.679
125

Neto sadašnja vrijednost ukupnih
18.256.146
17.003.151
15.854.981
prihoda
B/C
0,87
0,83
0,79
Izvor: Obrada autora
Iz
navedeni
tablica
ekonomske
analize
osjetljivosti
vidljivo
je
da
monetizacijom
društvenih/ekonomskih koristi kod kombiniranog scenarija (povećanje troškova i smanjenje prihoda),
kod  povećanja  diskontne  stope  za  1%  u  scenariju  smanjenja  prihoda  za  20%,  te  kod  povećanja
diskontne stope u scenariju povećanja troškova za 20%, B/C omjer ne poprima pozitivne vrijednosti,
što  ukazuje  na  njegovu  osjetljivost  povećanja  troškova  i/ili  smanjenja  prihoda.  Dakle,  predmetni
projekt najosjetljiviji je kod kombiniranog scenarija povećanja troškova za 20% i smanjenja prihoda
također za 20%.
8.3  Procjena rizika
Glede procjene rizika s financijskog i ekonomskog aspekta ista je pojašnjena u prethodnom poglavlju.
Za procjenu rizika projekta u razmatranje valja uzeti projekt u cijelosti i identificirati ključne faktore
rizika.  Analizom ovog projekta identificirani su ključni faktori rizika koji mogu negativno utjecati na
ostvarenje, provedbu i životni vijek projekta. Faktori rizika, njihova vjerojatnost i utjecaj te potrebne
mjere za ublažavanje istih prikazani su u narednom poglavlju.
8.4  Upravljanje i smanjenje rizika

Vjerojatnost
Utjecaj
niska/
nizak/
Rizik
Mjere izbjegavanja ili ublažavanja rizika
srednja/
srednji/
visoka
visoki

Svi  članovi  projektnog  tima  svjesni  su
potrebe  pravovremene  provedbe  svih
planiranih aktivnosti u pripremi i provedbi
Kašnjenje u provedbi javne
javne  nabave.  Članovi  zaduženi  za  javnu
nabave za radove i uslugu nadzora
Srednja
Srednji
nabavu
angažirani
su
na
pripremi

dokumentacije  za  nadmetanje,  te  će
dokumentacija  biti pripremljena, a  nabava
provedena po standardima javne nabave.
Projektni  tim  će  u  suradnji  s  nadzornim
inženjerom blisko pratiti sve faze izvođenja
Kašnjenje u provođenju
radova  na  terenu  i  poštivanje  vremenskog
Niska
Srednji
građevinsko-obrtničkih radova
plana. Prijavitelj će uredno izvršavati svoje
obveze  kao  naručitelj  prema  izvođačima
radova.
Nadzorni  inženjer  pratit  će  i  redovito
izvještavati  projektni  tim  o  tome  da  li
Loša kvaliteta izvedenih radova
Niska
Visoki
izvedeni  radovi  količinom  i  kvalitetom  u
potpunosti odgovaraju projektno-tehničkoj
dokumentaciji i troškovniku.
Nabavljena oprema ne odgovara
Specifikacije  uređaja  i  opreme  koja  će  se
Niska
Visoki
definiranim standardima kvalitete
nabaviti  u  okviru  projekta  navedene  su  u
126

i postavljenim nacionalnim i
troškovniku  projekta,  a  usklađene  su  sa
međunarodnim normama
svim
nacionalnim
i
međunarodnim
standardima  kvalitete.  Pri  procesu  javne
nabave članovi projektnog tima zaduženi za
javnu nabavu posebnu pozornost obratit će
na
potrebe
ispunjavanja
definiranih
standarda  i  normi  potrebne  opreme  i
uređaja.
Prijavitelj
se
financira
bespovratnim
sredstvima od 74,51% vrijednosti projekta,
Prihodi sufinanciranja projekta
Niska
Visoki
a  ostatak  potrebnih  sredstava  osiguravaju
prijavitelj i partneri iz vlastitih izvora.
Kako bi se osigurala praovremena i efikasna
Izostanak efikasnog upravljanja
provedba projekta ustrojen je projektni tim.
Bioekološko-edukacijskim
Niska
Srednji
Prilikom  imenovanja  članova  vodilo  se
centrom Virovi
računa da njihovo iskustvo i stručno znanje
bude u skladu s dodijeljenim im uslugama.
Potrebno je kontinuirano provoditi analizu
opće  i  poslovne  okoline,  te  evaluacije
provedbe predmetnog projekta  i njegovog
utjecaja  na  povećanje  broja  posjetitelja  i
turista.  Ovim  pristupom    moguće  je
pravovremeno  odgovoriti  na  zahtjeve  i
Neostvarenje kvantificiranih
potrebe  posjetitelja  i  turista,  prilagoditi
društvenih koristi i pozitivnih
Niska
Srednji
ponudu tržišnim promjenama. Grad Otok i
eksternalija
TZ Grada Otoka moraju kontinuirano pratiti
i
poticati
razvoj
javne
turističke
infrastrukture  i  turističke  suprastrukture.
Naveden
aktivnosti
omogućuju
maksimiziranje
društvenih
koristi
predmetnog projekta.

127