1
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
Zagreb, 29. lipnja 2018.god.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
2
Na temelju članka 192. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14 i 127/17 ), Hrvatske ceste
d.o.o., Zagreb - Vončinina 3 (u daljnjem tekstu: poslodavac) i Nezavisni cestarski sindikat, Zagreb -
Širolina 4, Podružnica Hrvatske ceste, Zagreb, (u daljnjem tekstu: sindikat), zaključili su dana 29.
lipnja 2018. godine
K O L E K T I V N I U G O V O R
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze njegovih
potpisnika i uređuju pitanja iz radnih odnosa ili ona u vezi s radnim odnosima radnika kod
poslodavca.
Članak 2.
Prema odredbama ovog Ugovora poslodavac je Hrvatske ceste, društvo s ograničenom
odgovornošću, za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, Zagreb, Vončinina 3 za koje
radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.
Prema odredbama ovog Ugovora radnik je fizička osoba koja obavlja određene poslove za
poslodavca na temelju ugovora o radu.
Članak 3.
Odredbe ovog Ugovora obvezuju i primjenjuju se na njegove potpisnike i na osobe koje prema
odredbama Zakona o radu mogu biti stranke Ugovora, a koje mu naknadno pristupe.
Ugovor obvezuje i primjenjuje se na sve radnike koji su u radnom odnosu kod poslodavca.
Ovaj se Ugovor primjenjuje na području Republike Hrvatske.
Članak 4.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se izravno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna
odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.
Opći akti moraju biti u skladu s ovim Ugovorom.
Ako je općim aktima poslodavca pojedino pravo radnika korisnika prava iz ovog Ugovora različito
utvrđeno izravno se primjenjuje najpovoljnije pravo za radnika.
Članak 5.
Sklapanjem ovog Ugovora između ugovornih stranaka potpisnika i osoba na koje se primjenjuje
nastaju obvezno - pravni odnosi, koji se mogu mijenjati samo pod uvjetima utvrđenim ovim
Ugovorom.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
3
Stranke potpisnice ovog Ugovora i osobe na koje se on primjenjuje, dužne su u dobroj vjeri
ispunjavati njegove odredbe.
Zbog povrede obveza iz ovog Ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se on primjenjuje, može
tražiti naknadu pretrpljene štete sukladno zakonu.
Članak 6.
Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese dio poslova iz
nadležnosti i djelokruga rada poslodavca, na novog poslodavca prenose se i ugovori o radu radnika
koji rade poslove koji su predmet prenošenja, a na radnike se do sklapanja novoga kolektivnog
ugovora, a najdulje dvije godine, nastavlja primjenjivati ovaj Ugovor.
Radnik čiji je ugovor o radu prenesen u svezi sa stavkom 1. ovoga članka, zadržava u svezi s
otkazom, otkaznim rokovima, otpremninom i svim drugim pitanjima iz radnog odnosa sva prava
koja je stekao do dana prijenosa ugovora o radu.
Poslodavac se obvezuje da će u slučaju prestanka rada društva ili poduzeća kojemu je prenesen dio
društva ili je dio društva (poduzeća) dan u zakup, u svezi s ovim člankom u razdoblju kraćem od šest
mjeseci, preuzeti na rad radnike tog društva te s njima ponovno sklopiti ugovor o radu.
Članak 7.
U slučaju promjena i u tijeku promjena iz članka 6. ovog Ugovora, a prije donošenja važnih odluka i
realizacije istih, poslodavac se obvezuje pravovremeno o svemu obavijestiti sindikat, koji je stranka
ovog Ugovora, te se o svim pitanjima s njime konzultirati.
II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Članak 8.
Postupak zasnivanja radnog odnosa s novim radnicima pokreće se na prijedlog nadležnog direktora
sektora putem Sektora za pravne poslove uz suglasnost predsjednika Uprave poslodavca, a sve
sukladno sistematizaciji radnih mjesta kod poslodavca.
Poslodavac će, ukoliko to smatra opravdanim s organizacijskog aspekta poslodavca, popunjavanje
slobodnih radnih mjesta prvenstveno provoditi internom raspodjelom radnika poslodavca uz uvjet da
radnik ispunjava sve potrebne uvjete za to radno mjesto.
Članak 9.
Uvjeti i način zapošljavanja radnika kod poslodavca rješavat će se sukladno Zakonu o radu,
Pravilnika o radu, Pravilnika o unutarnjem ustroju te drugim aktima poslodavca.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
4
Članak 10.
Radni odnos zasniva se pisanim ugovorom o radu između poslodavca i izabranog kandidata.
Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti i na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je
prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani:
- rokom,
- izvršenjem određenog posla,
- nastupanjem određenog događaja.
Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi
ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene
privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili
kolektivnim ugovorom.
Ograničenje iz prethodnog stavka ovoga članka ne odnosi se na prvi ugovor o radu sklopljen na
određeno vrijeme.
Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena, odnosno prestankom postojanja
razloga radi kojih je sklopljen.
Članak 11.
Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.
Prilikom zasnivanja radnog odnosa ugovara se probni rad u trajanju od tri do šest mjeseci zavisno o
stupnju stručne spreme radnika.
Članak 12.
S osobom koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala (pripravnik) može se sklopiti
ugovor o radu na radno mjesto pripravnik.
Na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac može zaposliti pripravnika samo pod uvjetom ako
može osigurati nadzor rada pripravnika na tim poslovima.
Pripravnik na poslovima s posebnim uvjetima rada ne smije se rasporediti na obavljanje poslova u
hitnim intervencijama odnosno poslove koji bi mogli ugroziti zdravlje i život pripravnika ili drugih
radnika poslodavca.
Raspoređivanje pripravnika na poslove iz prethodnog stavka ovog članka predstavlja tešku povredu
radne obveze.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
5
Pripravnik nije odgovoran za pogreške u radu ako posao obavlja na način utvrđen programom,
odnosno po uputama mentora i članova Povjerenstva.
Pripravnik obavlja poslove i zadatke nesamostalno i pod nadzorom osobe koju odredi poslodavac.
Članak 13.
Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje najduže godinu dana, a različit je u odnosu na
stupanj stručnog obrazovanja pripravnika i to:
-
najviše 12 mjeseci za pripravnika koji ima visoku spremu ili s time izjednačen stupanj
obrazovanja,
-
najviše 9 mjeseci za pripravnika koji ima višu spremu ili s time izjednačen stupanj
obrazovanja,
-
najviše 6 mjeseci za pripravnika koji ima srednju ili nižu spremu.
-
Članak 14.
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku mora sadržavati odredbe o:
1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na
različitim mjestima,
3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis i opis poslova,
4. danu otpočinjanja rada,
5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne
može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja toga
odmora,
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kad se
takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu
određivanja otkaznih rokova,
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
Umjesto odredaba iz točke 6., 7., 8. i 9. prethodnog stavka ovog članka može se u ugovoru o radu
uputiti na odredbe ovog Kolektivnog ugovora ili na druge odgovarajuće zakone, propise i pravilnike.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
6
Članak 15.
Poslodavac je obvezan radniku u radnom odnosu osigurati obavljanje posla za koje je sklopio ugovor
o radu, te mu isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama i nalozima poslodavca, u skladu s
naravi i vrstom rada osobno obavljati preuzeti posao.
Članak 16.
Poslodavac može radnicima odobriti obavljanje posla kod kuće, u sljedećim slučajevima:
- samohranom roditelju do šest godina starosti djeteta,
- roditelju djeteta s teškim invaliditetom, neodređeno,
- teško pokretnom invalidu domovinskog rata,
- teško pokretnom invalidu rada.
Obavljanje posla kod kuće može se odobriti samo za vrstu posla ako kod kuće postoje svi potrebni
uvjeti za kvalitetno i potpuno obavljanje poslova radnog mjesta za koji je radnik zasnovao radni
odnos.
Članak 17.
Poslodavac se obvezuje da neće ustupati poslove drugim pravnim i fizičkim osobama, čije bi
ustupanje moglo izazvati smanjenje broja radnika kod poslodavca.
III. RADNO VRIJEME
Članak 18.
Poslodavac će pisanom odlukom utvrditi početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu i
raspored radnog vremena, kao i klizno radno vrijeme. Po pitanju rasporeda radnog vremena
Poslodavac je dužan provesti savjetovanje sukladno Zakonu o radu.
Odluka iz stavka 1. ovog članka mora biti u skladu s odredbama ovog Ugovora.
Puno radno vrijeme
Članak 19.
Puno radno vrijeme utvrđuje se u trajanju od 40 (četrdeset) sati tjedno. Radni tjedan u pravilu traje
pet radnih dana (ponedjeljak - petak) s redovnim početkom u 08 sati i završetkom u 16 sati .
Radno vrijeme može biti utvrđeno kao klizno radno vrijeme s odstupanjem od max 30 minuta na
početku pa razmjerno navedenom i na završetku rada.
Radnik koji kod poslodavca radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim
poslodavcima u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo
ako mu poslodavac iz ovog Ugovora za takav rad dade pisanu suglasnost.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
7
Članak 20.
Sve odluke o radnom vremenu i njegovom rasporedu i kliznom radnom vremenu donosi Uprava
poslodavca, poštujući pri tom zakonska ograničenja za pojedine kategorije radnika (zabrana noćnog
ili prekovremenog rada).
Nepuno radno vrijeme
Članak 21.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti i za nepuno radno vrijeme kada priroda i opseg posla,
odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.
Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom
glede odnosa između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, trajanja godišnjeg odmora i
plaćenog dopusta, osim prava na plaću i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres,
nagrada za božićne blagdane i sl.), koja se utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom
vremenu.
Skraćeno radno vrijeme
Članak 22.
Na poslovima odnosno radnim mjestima na kojima se ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu ne može zaštititi radnika od štetnih utjecaja radno vrijeme se skraćuje razmjerno
štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Svaka stranka ovog Ugovora može Ministarstvu nadležnom za rad predložiti donošenje pravilnika
kojim se utvrđuju pitanja iz stavka 1. ovog članka.
Radnik koji radi sa skraćenim radnim vremenom sva prava ostvaruje kao da radi u punom radnom
vremenu.
Prekovremeni rad
Članak 23.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim slučajevima prijeke potrebe,
radnik na pisani zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog radnog vremena.
Ako radnik radi prekovremeno ukupno trajanje radnog vremena ne smije biti duže od pedeset sati
tjedno. Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 180 sati godišnje.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
8
Prekovremeni rad radniku se nalaže pisanim zahtjevom. Iznimno ako priroda prijeke potrebe
onemogućava da se prije početka prekovremenog rada radniku uruči pisani zahtjev, može se
usmenim zahtjevom naložiti prekovremeni rad. Usmeni zahtjev se mora pisano potvrditi u roku od
sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.
Prekovremeni rad se ne može narediti radniku kojemu je zbog posebnih okolnosti zabranjeno raditi
dulje od punog radnog vremena, sukladno Zakonu o radu.
Pisani zahtjev o prekovremenom radu izdaje Predsjednik Uprave, na prijedlog nadležnog direktora
sektora, odnosno direktor sektora ukoliko je ovlašten posebnom punomoći predsjednika Uprave
poslodavca, a sukladno osiguranim financijskim sredstvima za isplatu u tekućoj godini.
Poslodavac je dužan voditi evidenciju o broju sati obavljenog prekovremenog rada tjedno i tijekom
mjeseca i to iskazati u obračunu plaće radnika za pojedini mjesec.
Preraspodjela radnog vremena
Članak 24.
Ako narav posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednog
razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog radnog vremena, s time da ukupno
radno vrijeme ne prijeđe puno radno vrijeme za to razdoblje.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne smije biti duže od 48 sati tjedno.
Iznimno preraspodijeljeno radno vrijeme može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati
tjedno pod uvjetom da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Plan preraspodjele radnog vremena utvrđuje poslodavac.
Rad u smjenama
Članak 25.
Smjenskim radom, u smislu ovog Ugovora smatra se rad organiziran u najmanje dvije smjene s
punim radnim vremenom.
Predsjednik Uprave može ovlastiti pojedine radnike poslodavca za organizaciju smjenskog rada
pojedinih organizacijskih cjelina poslodavca u skladu s odredbama Zakona o radu.
Smjenski rad se u pravilu organizira u tri smjene sa trajanjem utvrđenim na slijedeći način:
a) l. smjena od 06,00 do 14,00 sati
b) 2. smjena od 14,00 do 22,00 sati
c) 3.smjena od 22,00 do 06,00 sati
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
9
Smjenski rad se može organizirati i sa drugačijim trajanjem i rasporedom smjena nego što je to
određeno prethodnim stavkom ovog članka, poštujući pri tome zakonom propisana ograničenja, s
time da se prilikom obračuna naknada za sate rada u smjenama primjenjuje raspored sati određen
prethodnim stavkom ovog člana.
IV. ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Članak 26.
Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) do 30
minuta.
Maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakog radnog dana pravo na odmor
(stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme, a radnik ne može odmor koristiti
na početku ni na kraju radnog vremena.
Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod poslodavca i kod još jednog
ili više poslodavaca, a ukupno mu dnevno radno vrijeme traje najmanje šest, odnosno četiri i pol
sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom
vremenu.
Članak 27.
Radnica koja doji dijete, a radi u punom radnom vremenu, uz prethodno predočenje potvrde
ovlaštenog liječnika, ima pravo do navršene godine i pol dana djetetovog života na korištenje
stanke za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno (jednokratno ili dva puta po sat vremena)
neovisno od toga koristi li zaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih
Zakonom.
Radniku koji zbog teže, odnosno teške bolesti mora obavljati terapije za koje je potrebno duže
zadržavanje u dnevnoj bolnici, odobrit će se stanka dva puta tjedno do 4 sata, ili ukupno 8 sati tjedno
za obavljanje terapije po preporuci liječnika, uz prethodno odobrenje poslodavca.
Vrijeme stanke iz stavka 1
. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
Odluku o vremenskom razdoblju korištenja stanke donosi poslodavac.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
10
Dnevni odmor
Članak 28.
Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati
neprekidno ako Zakonom o radu ili drugim propisom pravo na korištenje dnevnog odmora ili trajanje
dnevnog odmora nije drugačije utvrđeno.
Tjedni odmor
Članak 29.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 (četrdeset osam) sati neprekidno, (u pravilu
subotom i nedjeljom), a ako je prijeko potrebno raditi u dane odmora radniku će se osigurati odmor u
pravilu prvi sljedeći radni dan, a najkasnije tijekom tjedna.
Godišnji odmor
Članak 30.
Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora na koje radnik ima pravo svake kalendarske godine
kao i najkraće trajanje godišnjeg odmora za malodobnog radnika određuje se u skladu sa odredbama
važećeg Zakona o radu.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora, a s obzirom da je rad organiziran u 5 radnih dana u tjednu,
subota se ne računa u trajanje godišnjeg odmora.
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom i razdoblje
privremene nesposobnosti, koje je utvrdio ovlašteni liječnik i dani plaćenog dopusta utvrđeni
Ugovorom. Iznimno, ako bi radnik po rasporedu radnog vremena na dan blagdana ili neradnog dana
određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje
godišnjeg odmora uračunava se i taj dan.
Članak 31.
Ništetan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto
korištenja godišnjeg odmora, osim u slučajevima u kojima to dopušta Zakon o radu.
Članak 32.
Radnik koji se prvi puta zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam)
dana stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
11
Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne službe ili drugog Zakonom određenog
opravdanog odsustvovanja s rada ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovog članka.
Članak 33.
Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 32.
stavkom 1. ovoga Ugovora, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju
od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 30. stavaka 1. i čl. 34. ovog Ugovora, za svaki
mjesec trajanja radnog odnosa.
Radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio
godišnjeg odmora.
Ukoliko je poslodavac radniku iz stavka 2. ovoga članka, prije prestanka radnog odnosa omogućilo
korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika
tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, najmanje
polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica
mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.
Članak 34.
Trajanje godišnjeg odmora radnika određuje se tako da se na zakonski minimum dodaju radni dani
prema sljedećim mjerilima:
1. Prema složenosti poslova odnosno radnih zadataka:
Za radnike koji obnašaju poslove člana
Uprave i predsjednika Uprave poslodavca,
savjetnika, direktora sektora, pomoćnika
direktora, šefa odjela, rukovoditelja
poslovnih jedinica (PJ), voditelja tehničkih
ispostava (TI), voditelja ureda/grupe/službe
6 radnih dana
Za radnike koji obnašaju poslove radnog
mjesta za koje je predviđena VSS
5 radnih dana
Za radnike koji obnašaju poslove radnog
mjesta za koje je predviđena VŠS
4 radna dana
Za radnike koji obnašaju poslove radnog
mjesta za koje je predviđena SSS i VKV
3 radna dana
Za ostale radnike
2 radna dana
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
12
2. Prema radnom stažu:
Do 2 godine
2 radna dana
Od 2 do 10 godina
5 radnih dana
Od 10 do 15 godina
6 radnih dana
Od 15 do 20 godina
7 radnih dana
Od 20 do 30 godina
8 radnih dana
Od 30 godina na dalje
10 radnih dana
3. Prema posebnim socijalnim uvjetima u kojima radnik živi:
Radniku mlađem od 18 godina
7 radnih dana
Invalidnim osobama
4 radna dana
Roditelju djeteta do 10 godina
4 radna dana
Roditelju dvoje djece ili više djece do 10
5 radnih dana
godina
Samohranom roditelju djeteta do 10 godina
5 radnih dana
Jednom od roditelja djeteta sa smetnjama u
psihofizičkom razvoju ili utvrđenom
invaliditetu na osnovu nalaza zdravstvene
organizacije
5 radnih dana
4. Prema posebnim uvjetima rada:
Radniku koji radi u smjenskom radu
1 radni dana
Ukupno trajanje godišnjeg odmora po svim mjerilima iz ovog članka ne može iznositi više od 33
radnih dana.
Članak 35.
Slijepi radnik ima pravo 35 (trideset pet) radnih dana godišnjeg odmora bez obzira na prethodno
utvrđene kriterije.
Članak 36.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koja ostvaruje
pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i
Poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je radnik ostvario pravo na godišnji odmor u
trajanju dužem od dva tjedna.
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dva tjedna radnik može prenijeti i iskoristiti
najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dva tjedna
može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske
godine.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
13
Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog
članka ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.
Članak 37.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac uzimajući u obzir potrebe organizacije
rada i potrebe i mogućnosti za odmor radnika.
Članak 38.
Obavijest o korištenju godišnjeg odmora obavezno se dostavlja radniku najkasnije 15 (petnaest) dana
prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak 39.
Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj
godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust
te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po
povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog
korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s
težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje Društvo nije omogućio do 30.
lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj
se vratio na rad.
Članak 40.
Pravo na godišnji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuću kalendarsku godinu
iskoristio kod prethodnog poslodavca.
Članak 41.
Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kad on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti
poslodavca najmanje tri dana prije početka korištenja.
Članak 42.
Radnik koji je na služenje u pričuvni sastav oružanih snaga RH ili radne obveze nije koristio godišnji
odmor ima pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor po razvojačenju odnosno po prestanku radne
obveze.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
14
Plaćeni dopust
Članak 43.
Radnik ima pravo odsustvovati s rada do sedam radnih dana ukupno u jednoj kalendarskoj godini uz
naknadu plaće (plaćeni dopust) u sljedećim slučajevima:
• prilikom sklapanja braka
5 dana
• prilikom rođenja ili posvojenja djeteta
5 dana
• u slučaju smrti člana uže obitelji
5 dana
• u slučaju teže ili teške bolesti roditelja, bračnog i izvanbračnog druga, djece,
očuha i maćehe, pastorčadi, posvojitelja i posvojenika te djece povjerene na
čuvanje i odgoj ili djece na skrbi izvan vlastite obitelji
5 dana
• za polaganje stručnog i znanstvenog ispita
5 dana
• u slučaju selidbe u istom mjestu
3 dana
• u slučaju selidbe na udaljenost veću od 50 km
4 dana
• otklanjanje posljedice elementarne nepogode po odluci poslodavca
5 dana
• prilikom stupanja u brak člana uže obitelji
2 dana
• dobrovoljni davaoci za svako davanje krvi
1 dan
• za sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim priredbama od državnog
interesa i interesa poslodavca po odluci poslodavca do
2 dana
• u slučaju smrti djedova i baka ili braće i sestara supružnika
1 dan
Radnik iznimno ima pravo na plaćeni dopust u trajanju i više od ukupno
7 (sedam) radnih dana, ali
najviše do 12 radnih dana, ako se u toku iste godine ponove slučajevi iz alineje 3. i 4. prethodnog
stavka.
Radnici ostvaruju pravo na slobodne dane s naslova plaćenog dopusta isključivo u tijeku kalendarske
godine u kojoj je nastala osnova temeljem koje se ostvaruje pravo na slobodne dane, i to sukladno
radnim obvezama, a najdulje 30 dana od nastalog slučaja, osim u slučajevima iz stavka 1. alineje 4.
kada pravo na slobodne dane radnik ima pravo koristiti po potrebi u tijeku kalendarske godine u
kojoj je ostvario pravo na slobodne dane uz prethodni zahtjev poslodavcu najkasnije 7 dana prije
planiranog korištenja plaćenog dopusta.
U slučaju kada osnova nastane tijekom posljednjeg mjeseca u godini radnik može pravo na slobodne
dane iskoristiti u roku od 30 dana od dana nastanka osnove po kojoj ostvaruje pravo na slobodne
dane.
Članak 44.
Članom uže obitelji radnika smatraju se supružnici i njihovi roditelji, srodnici po krvi u pravoj liniji i
njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca
na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj, osoba koju je radnik dužan po zakonu
uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
15
Članak 45.
Glede stjecanja prava iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta
smatra se vremenom provedenim na radu.
Radnica ima pravo jednom mjesečno zatražiti od poslodavca slobodan dan zbog obavljanja
prenatalnog pregleda, a taj dan se smatra vremenom provedenim na poslu.
Neplaćeni dopust
Članak 46.
Poslodavac može radniku na njegovu pisanu i obrazloženu molbu odobriti odsustvovanje s rada bez
naknade plaće do 30 dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
• njega člana uže obitelji
• gradnja ili popravak kuće ili stana
• liječenja, zdravstvene rehabilitacije na koju radnika ne upućuje ovlašteni liječnik
• izobrazbe, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak
• sudjelovanje u akcijama općeg društvenog interesa (humanitarne akcije)
• te u drugim opravdanim slučajevima
Za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta prava i obveze radnika iz radnog odnosa miruju.
Kada to okolnosti zahtijevaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se
odobriti radniku (na njegovu obrazloženu zamolbu) i preko 30 dana.
Ako se neplaćeni dopust odobrava u trajanju do 30 dana, radnik ne ostvaruje pravo na plaću,
naknadu plaće niti ostala primanja iz rada.
V. PLAĆA ZA IZVRŠENI RAD
Članak 47.
Za obavljeni rad radnik ima pravo na plaću koja se sastoji od:
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
16
-
osnovne plaće utvrđene na osnovi složenosti poslova radnog mjesta na kojemu radnik radi i
normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu,
-
dodatka na plaću za radni staž,
-
dodatka na plaću za posebne uvjete rada,
-
dodatka na plaću za policu osnovnog dopunskog zdravstvenog osiguranja.
U smislu ovog Ugovora plaća uključuje i sve zakonom propisane doprinose iz plaće, porez na
dohodak, prirez na dohodak i ostalo.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme kada ne radi, a u slučajevima koji su određeni ovim
Ugovorom, Pravilnikom o radu, Pravilnikom o plaćama, naknadama plaća i drugim primanjima u
Hrvatskim cestama i Zakonom.
Članak 48.
Prema ovom Ugovoru plaćom se smatra bruto - plaća radnika.
Članak 49.
Radnicima se plaća isplaćuje:
-
nakon obavljenog posla,
-
u novcu,
-
jednokratno i to najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.
Članak 50.
Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni radni učinak na poslovima radnog mjesta
na kojem radnik radi, predstavlja umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova.
Utvrđena najniža osnovna plaća - osnovica za obračun plaće u iznosu od 3.160,98 kuna.
Korekcija osnovice provodit će se sukladno povećanju potrošačkih cijena u Republici Hrvatskoj,
prema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku jedan puta godišnje na dan 01. siječnja
za svaku kalendarsku godinu za vrijeme trajanja ovog Ugovora.
Svaka strana ovog Ugovora može podnijeti zahtjev za korekciju najniže osnovne plaće koju je druga
ugovorna strana dužna razmotriti i ocijeniti te se na prijedlog pismeno očitovati u roku od 15 dana od
dana dostavljanja zahtjeva.
Postupak pregovaranja o korekciji najniže osnovne plaće mora biti okončan u roku od 30 (trideset)
dana od dana dostavljanja zahtjeva.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
17
Plaća radnika utvrđuje se tako da se pomnoži osnovica s pripadajućim koeficijentom (ugovoreni
koeficijent plaće svakog radnika) uvećan za koeficijent 0,20 i dodatak s osnova navršenih godina
radnog staža radnika, te dodatak za cijenu police osnovnog dopunskog zdravstvenog osiguranja, a
čemu se pridodaju pripadajući dodaci na uvjete rada.
Članak 51.
Na temelju ovog Ugovora, Pravilnikom o radu razvrstavaju se i vrednuju pojedini poslovi, odnosno
radna mjesta po grupama i koeficijentima, a na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim
radnim mjestima.
Složenost poslova radnog mjesta, prema odredbama ovog ugovora, uključuje značaj radnog mjesta u
poslovanju, potreban stupanj izobrazbe za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti
radnog mjesta, specijalistička znanja, potrebnu radnu vještinu radnika, ali i psihofizičke osobine za
rad na određenom radnom mjestu.
Sva radna mjesta kod poslodavca vrednuju se na osnovi složenosti i opsega poslova i normalnih
uvjeta rada.
Radna mjesta razvrstavaju se u devet grupa, a odnos grupe najniže i najviše vrednovanih radnih
mjesta iznosi od 1,20 do 9,60.
Članak 52.
Radna mjesta se razvrstavaju i vrednuju prema grupama poslova i koeficijentima.
Grupe složenosti s pripadajućim koeficijentima:
Koeficijenti
Grupa poslova
od – do
I i II Grupa poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji ne
zahtjeva posebnu izobrazbu Grupa poslova podrazumijeva
manje složene poslove i zadatke, odnosno rad pomoću
1,20 – 1,80
jednostavnih sredstava za rad za koji su dovoljna pismena
uputstva.
III Grupa podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na
1,80 – 2,40
kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova
IV Grupa podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i
zadatke, za čije su obavljanje potrebne konzultacije u njihovu 2,40 – 3,00
izvršavanju
V
Grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji
zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i 3,00 – 3,60
zadataka
VI Grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju
samostalnost i veći stupanj kreativnosti u njihovu izvršavanju 3,60 – 4,20
VII Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji
zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika projektiranja
4,20 – 4,80
poslova i zadataka
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
18
VIII Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji
zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna
4,80 – 7,50
specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova
IX Grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s
najvećim značajem za vođenje poslovanja, kreativne poslove i 7,50 – 9,60
zadatke, istraživački rad, itd.
Na sva radna mjesta s osnovnim koeficijentima od 1,20 do 9,60 iz stavka 1 ovog članka, kao i za sva
radna s osnovnim koeficijentima od 1,20 do 9,60 koja nisu navedena u stavku 1.ovog članka,dodaje
se koeficijent 0,20, kao nepromijenjeni dodatak osnovnom koeficijentu za vrijeme trajanja ovog
Ugovora. Ovaj dodatni koeficijent ulazi u obračun osnovne plaće.
Članak 53.
Svakom se radniku osobno utvrđuje koeficijent ovisno o složenosti i opsegu radnog mjesta unutar
grupe poslova.
Koeficijent složenosti i opsega radnog mjesta unutar grupe poslova predlaže direktor sektora, a
odluku donosi predsjednik Uprave.
Članak 54.
Za obračun sati radnika, kao vrijeme provedeno na radu primjenjuju se sljedeće vrijednosti:
• za rad u redovnom radnom vremenu
100%
• za rad duži od punog radnog vremena
100%
• za dane blagdana i neradne dane
100%
• za prekid rada bez krivnje radnika
70%
• za dežurstvo za vrijeme radnog vremena
80%
• za dežurstvo izvan radnog vremena
25%
• za dežurstvo na dane blagdana i neradne dane
50%
• za obveznu prisutnost kod kuće na dane blagdana i neradne dane
20%
• za obvezu prisutnost kod kuće u ostale dane
10%
Članak 55.
Obračun i isplata plaće radnicima poslodavca vrši se za mjesečni fond sati (prosječni godišnji fond
sati).
Za sate radnika preko mjesečnog fonda sati ostvarene po raznim osnovama iz prethodnog članka,
direktori Sektora dužni su izraditi preraspodjelu radnog vremena u skladu sa potrebama obnašanja
poslova.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
19
Članak 56.
Osnovna plaća radnika (ugovoreni koeficijent) uvećava se za svaku navršenu godinu radnog staža
(efektivni rad) radnika za 0,5%.
Pravo na povećanje plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za radni staž koji sukladan
elektronskoj evidenciji HZMO-a i uvećan za tekući radni staž kod poslodavca.
Članak 57.
Osnovna plaća radnika uvećava se za dodatak za policu osnovnog dopunskog zdravstvenog
osiguranja.
Članak 58.
Radniku se uvećava osnovna plaća za teže uvjete rada od normalnih za određeno radno mjesto i to za
efektivne sate provedene na radu pod otežanim uvjetima rada:
- radniku za rad na uređaju za pregled mostova na visini višoj od 3 metra uz upotrebu radnih skela
i pokretnih platformi
- radniku za rad na visini iznad 3 metra uz upotrebu osobnih zaštitnih sredstava i opreme, rad na
rešetkastim stupovima ili krovovima,
- radniku za rad u tunelu pod prometom kada je radnik direktno izložen utjecaju prometa
- radniku koji pod privremenom prometnom signalizacijom obavlja poslove na cestama s
obostranim prometom, odnosno koji radi na ugibalištima i drugim prometnim površinama
neposredno uz cestu pod obostranim prometom.
Pod otežanim uvjetima rada smatra se rad u tehnološkim uvjetima i u radnoj sredini u kojima se
mjerama zaštite na radu ne mogu u cijelosti odstraniti štetni utjecaji na zdravlje radnika.
Evidenciju efektivno odrađenih sati rada pod otežanim uvjetima rada obračunava te ovjerava čelnik
ustrojstvene jedinice (direktor Sektora, šef Odjela i/ili šef Poslovne jedinice), na temelju čijeg
obračuna Uprava poslodavca odobrava efektivno odrađene sate pod otežanim uvjetima rada.
Članak 59.
Osnovna plaća prema efektivnim satima provedenim na radu uvećava se:
• za prekovremeni rad
50%
• za rad noću
35%
• za rad nedjeljom
35%
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
20
• za rad subotom
25%
• za otežane uvjete rada
20%
• za smjenski rad u drugoj smjeni
10%
• za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta i duže
10%
Za rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom te na dan Uskrsa radnici imaju pravo na
naknadu plaće i plaću uvećanu za 50%.
Članak 60.
U slučaju kada radnik po nalogu ovlaštenog rukovoditelja privremeno, a najmanje mjesec dana,
obavlja poslove drugog privremeno odsutnog radnika (god. odmor, bolovanje i dr.) te kada su ti
poslovi vrednovani višim koeficijentom od poslova koje on inače obavlja temeljem ugovora o radu,
radniku za to vrijeme pripada povoljnija plaća, a za slučaj da takav rad traje duže od mjesec dana,
poslodavac je dužan s radnikom sklopiti odgovarajući aneks ugovora o radu.
Članak 61.
Pripravnicima koji su sklopili s poslodavcem ugovor o radu, u toku trajanja pripravničkog staža
obračunavat će se osnovna plaća u visini 70% radnog mjesta na kojemu pripravnik radi.
VI. NAKNADA PLAĆE
Članak 62.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini koju bi primio da je to vrijeme proveo na redovnom radu
u sljedećim slučajevima:
- za vrijeme godišnjeg odmora,
- za vrijeme plaćenog dopusta,
- za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom,
- za vrijeme obrazovanja prema potrebama poslodavca,
- za vrijeme prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja,
- za vrijeme obavljanja drugih funkcija utvrđenim aktima poslodavca i drugim propisima,
- za vrijeme sudjelovanja u vježbama oružanih snaga i civilne zaštite,
- ako radnik odbije raditi jer nisu provedene mjere zaštite na radu, uslijed čega mu prijeti opasnost
po život i zdravlje,
- ako dođe na posao, a prethodnog dana ili ranije nije obaviješten da se toga dana neće raditi,
- ako dođe do prekida rada, ali ne krivnjom radnika,
- upućivanje na liječnički pregled od strane poslodavca,
- po pozivu državnih institucija (sudovi, DORH, USKOK, tijela državne uprave), u svojstvu
svjedoka ili tuženika vezano za rad ili iz rada.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
21
Članak 63.
Ako radnik ne ispuni svoju obvezu u pogledu uspješnog završetka obrazovanja, prekvalifikacije i
stručnog osposobljavanja ili ne ostane na radu kod poslodavca nakon školovanja još onoliko
vremena koliko je to ugovorom utvrđeno, obvezan je vratiti cijeli iznos koji mu je isplaćen kao
naknada plaće, uz primjenu inflatornih koeficijenata.
Rok vraćanja sredstava utvrđuje se ugovorom.
Članak 64.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca do 42 dana.
U slučaju odsutnosti s rada do 42 dana zbog privremene nesposobnosti prouzročene bolešću, radniku
pripada naknada u iznosu od 90% plaće radnika u prethodnom mjesecu.
U slučaju bolovanja ili liječenja zbog povrede na radu, na službenom putovanju ili zbog
profesionalne bolesti radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca do
42 dana u iznosu od 100% plaće radnika u prethodnom mjesecu.
Za vrijeme bolovanja za koje radnik prima naknadu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
i to isključivo za bolovanje koje nastupi zbog povrede na radu, na službenom putovanju ili
profesionalne bolesti poslodavac će radniku isplatiti razliku između naknade koja se radniku za te
slučajeve isplaćuje za prva 42 dana bolovanja i naknade koju radniku isplaćuje HZZO nakon 42 dana
bolovanja.
Članak 65.
Radnik koji obavlja poslove sindikalnog povjerenika ima pravo na naknadu plaće za vrijeme
odsutnosti zbog obavljanja tih poslova u iznosu koji odgovara plaći koju bi ostvario da je to vrijeme
proveo na redovnom radu.
Članak 66.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje,
ako nije moguće da se radom u slobodne dane ili dane tjednog odmora nadoknadi izgubljeno radno
vrijeme.
Naknada iznosi 70% plaće koju bi radnik primio da je to vrijeme proveo na redovnom radu.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
22
VII. PRIGODNE NAGRADE I DAROVI
Članak 67.
Radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupni neprekidni radni staž kod poslodavca u
maksimalnom neoporezivom iznosu važećim u trenutku isplate.
Jubilarna nagrada isplaćuje se sljedeći mjesec nakon mjeseca u kojem je radnik ostvario pravo na
jubilarnu nagradu.
U ukupni neprekidni radni staž iz stavka 1. ovog članka računa se i ukupni neprekidni radni staž
navršen kod prednika poslodavca i u tijelima državne uprave u koje je na rad radnik upućen iz
radnog odnosa kod poslodavca ili prednika poslodavca.
U neprekinuti staž uračunava se i ukupni neprekidni radni staž radnika poslodavca navršen kod
drugih pravnih slijednika HUC-a, a koji radnici su zasnovali radni odnos kod poslodavca temeljem
sporazuma poslodavca i drugog subjekta - pravnog slijednika HUC-a.
U neprekinuti staž uračunavaju se mirovanja iz radnog odnosa do kojih je došlo u slučaju teže bolesti
radnika ili njegova člana uže obitelji.
Članak 68.
Stranke ovog Ugovora utvrđuju da će se svakom radniku isplatiti naknada za godišnji odmor (regres)
u visini 1.000,00 kn kao jednokratni dodatak na plaću u mjesecu prije korištenja ljetnog kolektivnog
godišnjeg odmora.
Članak 69.
Prigodna godišnja nagrada povodom božićnih blagdana utvrđuje se u iznosu od 1.000,00 kn.
Članak 70.
Radniku će se isplatiti jednokratni dodatak na plaću povodom uskrsnih blagdana (uskrsnica) uz
isplatu plaće koja prethodi Uskrsu u neoporezivom iznosu od 500,00 kuna i dar u naravi prigodom
Uskršnjih blagdana u visini maksimalno neoporezivog neto iznosa u trenutku darivanja .
Pravo na prigodnu godišnju nagradu, odnosno dodatak na plaću i dar u naravi imaju radnici koji su u
trenutku darivanja u radnom odnosu kod poslodavca .
Članak 71.
Radniku će se za blagdan Svetog Nikole isplatiti dar za svako dijete do 15 godina starosti, u
vrijednosti maksimalnog neoporezivog iznosa, sukladno propisima važećim u trenutku darivanja.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
23
Članak 72.
Poslodavac će svim radnicima uplatiti 420,00 kuna mjesečno, odnosno 5.040,00 kuna godišnje u
III. mirovinski stup. Uplata će se izvršiti počevši od 2018. godine do isteka Kolektivnog ugovora.
Odluku o uplati iznosa iz stavka 1. ovog članka donosi Uprava poslodavca za svaku godinu
pojedinačno ovisno o trenutnoj financijskoj situaciji.
VIII. DRUGA PRIMANJA RADNIKA
Članak 73.
Radnici poslodavca imaju pravo na druga primanja i to:
- otpremnine pri odlasku u mirovinu,
- otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz,
- otpremnine radi ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
- dokup mirovine,
- otpremnina po sklopljenom sporazumu radnika i poslodavca o prestanku radnog odnosa radi
odlaska u mirovinu,
- pomoći,
- dnevnice,
- troškove prijevoza za vrijeme službenog puta,
- terenski dodatak,
- troškove prijevoza na posao i s posla,
- odvojeni život.
-
Članak 74.
Kada radnik poslodavca odlazi u mirovinu pripada mu pravo na otpremninu u visini maksimalno
neoporezivog iznosa u trenutku isplate, te na oporezivi dio od 12.000,00 kuna neto.
Članak 75.
Radnik koji s poslodavcem ima sklopljen ugovor o radu, a kojem se otkazuje nakon dvije godine
neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na
otpremninu u visini maksimalno neoporezivog iznosa važećeg u trenutku isplate, ali ne manje od
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
24
jedne trećine prosječne bruto plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa za
svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.
Radnik koji s poslodavcem ima sklopljen ugovor o radu, otpremnina radi ozljede na radu ili
profesionalne bolesti, ima pravo na otpremninu u visini maksimalno neoporezivog iznosa važećeg u
trenutku isplate.
U navršene godine rada iz prethodnog stavka računa se i radni staž navršen kod prednika poslodavca.
Plaće koje se isplaćuju na osnovu menadžerskih ugovora ne mogu biti osnovica za određivanje
otpremnine.
Članak 76.
Uprava poslodavca može donijeti odluku o sklapanju sporazumnog prekida radnog odnosa radi
odlaska u mirovinu uz isplatu otpremnine s radnicima koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava
na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju,
a najviše do 5 godina.
Ovim će se radnicima osim otpremnine iz čl. 74. ovog Kolektivnog ugovora isplatiti otpremnina u
iznosu koji predstavlja razliku primanja između radnikove neto plaće radnog mjesta i ukupne
izračunate mjesečne mirovine za vrijeme od prestanka radnog odnosa do navršenih 65 godina života
radnika i to za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene 65.godine života radnika,ali
najviše za 60 mjeseci.
Maksimalni iznos ove otpremnine ne može biti veći od 200.000,00 kuna neto.
Otpremnina će se radnicima isplatiti najkasnije u roku 30 dana od dana prestanka radnog odnosa
utvrđenog Sporazumom o prestanku ugovora o radu.
Ovakav vid umirovljenja provodit će se posebnim odlukama poslodavca
Članak 77.
Radnik ili njegova obitelj ima pravo na solidarnu pomoć u maksimalnom neoporezivom iznosu,
sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate u slijedećim slučajevima:
-
smrti radnika,
-
smrti člana uže obitelji,
-
neprekidnog bolovanja dužeg od 90 (devedeset) dana , uključujući porodni dopust, jedan put
godišnje
-
invalidnosti radnika,
-
uklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i šteta uz predočenje dokumentacije o procjeni
štete,
U slučaju rođenja ili posvojenja djeteta radniku će se isplatiti potpora u iznosu od 5.000,00 kuna
neto.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
25
U slučaju smrti radnika, obitelji radnika poslodavac će isplatiti potporu najmanje u visini
maksimalnog neoporezivog godišnjeg iznosa prema važećem Pravilniku o porezu na dohodak za tu
namjenu, koji u trenutku sklapanja ovog Ugovora iznosi 7.500,00 kuna neto, te će platiti troškove
ukopa po dostavljenom predračunu ili računu u iznosu do 10.000,00 kuna.
Radnik, odnosno članovi obitelji radnika, podnose poslodavcu prijedlog za isplatu potpore, uz
dostavu odgovarajuće dokumentacije.
U slučaju teže ili teške bolesti člana obitelji radnika (roditelja, bračnog i izvanbračnog druga, djece,
očuha i maćehe, pastorčadi, posvojitelja i posvojenika, djece povjerene na čuvanje i odgoj ili djece
na skrbi izvan vlastite obitelji, radniku će se isplatiti potpora u iznosu osnovice iz članka 50. stavak
2. ovog Ugovora.
Članak 78.
Radnik ima pravo na nadoknadu troškova za lijekove koji se ne nalaze na listi HZZO i nadoknadu za
troškove nabave invalidskih kolica (solidarna pomoć) za sebe u slijedećim slučajevima:
- kancerogene bolesti
- dijabetesa
- transplantacije organa
- oduzetost donjih ekstremiteta
Naknada troškova za lijekove koji se ne nalaze na listi HZZO-a isplatit će se samo uz predočenje
dokumenata kojim se preporučuje upotreba određenog lijeka, ovjerenog od strane specijaliste, te
dostavljenog računa iz kojeg je vidljivo na koju vrstu lijeka se odnosi, nabavna cijena i naziv
prodavatelja.
Pravo na naknadu troškova za nabavku invalidskih kolica ostvaruje radnik koji predoči dokument
nadležnog liječnika specijaliste o potrebi nabavke invalidskih kolica, te priloži račun o kupnji.
Članak 79.
Kada je radnik upućen na službeni put pripada mu dnevnica i naknada za troškove noćenja.
Dnevnica se priznaje kada je mjesto službenog puta udaljeno najmanje 30 km od sjedišta poslodavca,
područja poslovne jedinice, ispostave te prebivališta ili boravišta radnika.
Dnevnica se priznaje u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno važećim propisima u trenutku
svake pojedine isplate.
Troškovi noćenja utvrđuju se i obračunavaju na način kako je to regulirano za tijela državne uprave,
sukladno važećim propisima u trenutku svake pojedine isplate.
Dnevnica za službeno putovanje jednaka je za sve radnike poslodavca.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
26
Članak 80.
Puna dnevnica priznaje se kada se na službenom putu provede neprekidno preko 12 do 24 sata.
Pola dnevnice priznaje se kada se na službenom putu provede neprekidno preko 8 do 12 sati.
Članak 81.
Nalog za službeno putovanje radnika izdaje predsjednik Uprave poslodavca ili po njemu ovlaštena
osoba.
Obračun putnog naloga radnik je obvezan podnijeti likvidatoru u roku tri dana po povratku s puta.
Članak 82.
Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuju se i obračunavaju na način kako je to
regulirano za tijela državne uprave.
Članak 83.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na službenom putu u visini stvarnih troškova prema
priloženim računima, osim računa o korištenju renta-cara, odnosno taxi službe, koju isplatu posebno
odobrava predsjednik Uprave poslodavca ili po njemu ovlaštena osoba.
Članak 84.
Radnik ima pravo na naknadu troškova za upotrebu vlastitog automobila u službene svrhe, pod
uvjetom da se time ne povećavaju troškovi putovanja u odnosu na troškove najjeftinijeg javnog
prijevoza ili korištenja službenog vozila.
Visina naknade troškova za upotrebu vlastitog automobila u službene svrhe utvrđuje se u
maksimalno neoporezivom iznosu u vrijeme završetka putovanja, a obračunava se u putnom nalogu.
Upotrebu vlastitog automobila u službene svrhe odobrava predsjednik Uprave poslodavca ili po
njemu ovlaštena osoba.
Članak 85.
Radnik za vrijeme boravka na terenu radi obavljanja poslova izvan sjedišta poslodavca, odnosno
izvan sjedišta Poslovne jedinice kao i izvan sjedišta Tehničke ispostave, ima pravo na naknadu -
terenski dodatak.
Pravo na terenski dodatak radnik ostvaruje pod uvjetom da je mjesto obavljanja rada na terenu
udaljeno više od 30 kilometara od sjedišta poslodavca, odnosno sjedišta Poslovne jedinice kao i
sjedišta Tehničke ispostave te prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika.
Svim radnicima pripada pod istim uvjetima jednak terenski dodatak.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
27
Rješenje za rad na terenu izdaje i potpisuje predsjednik Uprave poslodavca na prijedlog nadležnog
direktora Sektora odnosno rukovoditelja Poslovne jedinice te se isto odnosi na radnike koji obavljaju
terenski posao, isključivo temeljem ugovora o radu ili opisa poslova radnog mjesta ili drugog
odgovarajućeg akta.
Članak 86.
Kada radnik radi na terenu izvan sjedišta poslodavca, područja poslovne jedinice, odnosno
ispostave, odnosno prebivališta ili boravišta najmanje efektivno 12 sati pripada mu dnevni terenski
dodatak u maksimalnom neoporezivom iznosu sukladno propisima važećim u trenutku svake
pojedine isplate.
Kada radnik boravi na terenu radi obavljanja poslova izvan sjedišta poslodavca, odnosno izvan
sjedišta Poslovne jedinice kao i sjedišta Tehničke ispostave te prebivališta ili uobičajenog boravišta
radnika minimalno 8 sati (do 12 sati), pripada mu polovica terenskog dodatka od maksimalnog
neoporezivog iznosa sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate.
Kada radnik radi na terenu (u skladu sa prethodna dva stavka ovog članka) i ne vraća se kući, a
osiguran mu je smještaj i prehrana nema pravo na terenski dodatak.
Članak 87.
Pod područjem Ispostave podrazumijeva se:
-
za radnike čije je sjedište ustrojbena jedinica u sjedištu poslodavca-područje Ispostave Zagreb
-
za radnike čije je sjedište ustrojbena jedinica u Zagrebu, a rade na području ispostave (dislocirani
radnici) - područje Ispostave u kojem radnik radi
- za sve ostale radnike poslodavca - područje Ispostave u kojoj rade.
Članak 88.
Troškovi noćenja nisu uključeni u iznos terenskog dodatka, a utvrđuju se i obračunavaju na način
kako je to regulirano za tijela državne uprave, sukladno važećim propisima u trenutku svake pojedine
isplate.
Dnevnice i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Članak 89.
Radnici Poslodavca imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u punom iznosu
putne karte javnog prijevoza na temelju potvrde ili cijene javnog prometa, umanjene za regres ako ga
daje javni prijevoznik.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
28
Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji radniku omogućava redoviti dolazak na posao i
povratak s posla, zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene
mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran ili se isplaćuje
naknada troškova prijevoza od 1 (jedne) kune po prijeđenom kilometru za dnevni dolazak i odlazak
od mjesta rada do mjesta stanovanja, ako je to za poslodavca povoljnije.
Mjesto stanovanja u smislu ovog Ugovora smatra se mjestom s kojeg radnik u pravilu dolazi na
posao, o čemu Poslodavac može zatražiti pisanu izjavu radnika o mjestu trenutnog stanovanja radi
usklađenja stanja u evidenciji.
Naknada troškova prijevoza radnika na posao i s posla obračunava se i isplaćuje s plaćom za protekli
mjesec.
Maksimalni mjesečni iznos naknade troškova prijevoza na posao i s posla iznosi 1.500,00 kuna.
Radniku koji nije radio sve radne dane u mjesecu obračun naknade troškova prijevoza izračunava se
kao umnožak broja stvarno ostvarenih radnih dana (prema evidenciji rada) i cijene dnevne karte bez
satnog ograničenja, ili povratne vozne karte za određenu relaciju prijevoza, ili cijene po prijeđenom
kilometru iz stavka 2. i sve to do iznosa mjesečne prijevozne karte, odnosno maksimalnog iznosa
naknade za prijevoz.
Radnici Poslodavca imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla za dane službenog
puta, kada dolaze preuzeti odnosno vratiti službeno vozilo u sjedište Poslodavca, odnosno Ispostavu.
Radnici kojima je odobreno korištenje službenog vozila Poslodavca od 0 do 24 sata nemaju pravo na
naknadu troškova prijevoza.
Poslodavac ima pravo samostalno ili putem drugih osoba izvidom na licu mjesta provjeriti točnost
podataka o mjestu stanovanja radnika.
Na zahtjev poslodavca radnik je dužan poslodavcu dostaviti ovjereni ili javno dostupni cjenik ili
ponudu prijevoznika iz koje je razvidna cijena mjesečne karte ili dnevne karte ili povratne karte za
određenu relaciju prijevoza za koju radnik ostvaruje pravo za naknadu troškova prijevoza.
Ukoliko utvrdi da radnik ne stanuje na adresi koju je prijavio poslodavcu, te da zbog toga prima
naknadu troškova prijevoza koja ga ne pripada, poslodavac će donijeti odluku o obustavi isplate
naknade za troškove prijevoza, do utvrđivanja stvarnog mjesta stanovanja i prava tog radnika na
naknadu troškova prijevoza, te protiv radnika provesti postupak utvrđivanja materijalne i disciplinske
odgovornosti.
Ovakvo postupanje radnika predstavlja tešku povredu obveza iz radnog odnosa te je valjani razlog za
izvanredni otkaz ugovora o radu.
Članak 90.
Kada je radnik zbog potrebe posla odvojen od obitelji pripada mu pravo na naknadu za odvojeni
život od obitelji u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u trenutku
svake pojedine isplate.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
29
Pravo na naknadu za odvojeni život ugovara se ugovorom o radu.
IX. POSEBNE ODREDBE
Članak 91.
Poslodavac će djeci svojih umrlih radnika isplaćivat pomoć odnosno stipendiju od prvog narednog
mjeseca nakon smrti roditelja – radnika do kraja redovnog obrazovanja djeteta na temelju potvrda o
redovnom upisu, a odluku o isplati stipendije donosi Uprava poslodavca.
Članak 92.
Osnovica za isplatu pomoći odnosno stipendije je maksimalno neoporeziv iznos važeći u trenutku
isplate, a isplaćuje se:
- za studente
95%
- za učenike srednjih škola
65%
- za učenike osnovne škole 50%.
Članak 93.
Učenicima na praktičnom radu kod poslodavca isplatit će se naknada, a osnovica za obračun naknade
je maksimalno neoporeziv iznos važeći u trenutku isplate, a isplaćuje se za učenike srednjih škola
50% za mjesec dana provedenih na praktičnom radu.
Članak 94.
Iz sredstava poslodavca osigurat će se financijska sredstva za cestarske susrete radnika u organizaciji
poslodavca i sindikata.
X. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA I
SIGURNOSTI PRI RADU
Članak 95.
Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu života i sigurnosti radnika na radu.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
30
Članak 96.
Poslodavac je dužan štiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da mu osigura uvjete
rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.
Članak 97.
Radnik ima pravo na zaštitu pri radu. Pravo na zaštitu pri radu, imaju sve osobe koje se po bilo kojoj
osnovi nalaze na radu kod poslodavca. Zaštita pri radu obuhvaća mjere usmjerene na stvaranje
sigurnih uvjeta rada.
Članak 98.
Poslodavac je obvezan pri uvođenju novih tehnologija i rekonstrukcija voditi računa da one ne
ugrožavaju zdravlje i život radnika i da ne utječu štetno na okoliš te je o mogućim utjecajima na
zdravlje i sigurnost radnika obavezan izvijestiti radnike i povjerenika zaštite pri radu.
Članak 99.
Ugovorne strane utvrđuju da je pitanje zaštite pri radu i sigurnog rada radnika od temeljne važnosti i
da će u provedbi tih mjera surađivati međusobno, ali i s ovlaštenim tijelima u Republici Hrvatskoj.
Članak 100.
Poslodavac se obvezuje da će svakom radniku o svom trošku osigurati uvjete za siguran rad propisan
Zakonom, općim aktom poslodavca i ovim Ugovorom.
Poslodavac je obvezan izraditi pregled radnih mjesta na kojima postoji opasnost narušavanja zdravlja
i osigurati sredstva za nabavku, nabaviti zaštitna sredstva i predati ih radnicima.
Članak 101.
Poslodavac je obavezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući i mjere
za sprečavanje pogibelji na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za siguran rad te
brigu za potrebnu organizaciju i sredstva, a u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu.
Članak 102.
Radnik je dužan:raditi s dužnom pozornošću i na način da ne ugrožava svoj život i zdravlje, ali i
život i zdravlje drugih radnika, sigurnost opreme i uređaja
-
na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, poštivati propisane i priznate mjere zaštite
na radu i upute proizvođača opreme za rad
-
održavati i voditi u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu
povjerena na upotrebu i rukovanje
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
31
-
upozoriti na sve kvarove i nedostatke na uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima, te na pojave
pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti opremu ili ugroziti život ili zdravlje radnika
- pristupiti zdravstvenim i psihofizičkim pregledima na koje je upućen.
Članak 103.
Prije otpočinjanja rada poslodavac je dužan radnika upoznati s mjerama zaštite pri radu i svim
pravima i obvezama glede zaštite, odnosno mora ga upoznati s uporabom zaštitnih sredstava na
poslovima koje će obavljati.
Članak 104.
Poslodavac se obvezuje jednom godišnje organizirati i financirati sistematski zdravstveni pregled za
sve radnike, a posebne preglede za one radnike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, a
sredstva će osigurati kod izrade godišnjeg financijskog plana.
Ukoliko se prilikom obavljanja sistematskog zdravstvenog pregleda iz stavka 1. ovog članka pojavi
sumnja na mogućnost postojanja teške bolesti ili stanja radnika, poslodavac će omogućiti dodatni
hitni indicirani medicinski pregled za radnika u ustanovi sa kojom ima sklopljen ugovor za
obavljanje zdravstvenih pregleda iz stavka 1. ovog članka, sve na temelju preporuke liječnika
specijaliste (iz navedene ustanove i to u okviru planiranih i osiguranih sredstava u financijskom
planu poslodavca za tekuću godinu.
Prilikom sklapanja ugovora za obavljanje sistematskog zdravstvenog pregleda ugovorit će se da je
liječnik specijalist iz prethodnog stavka ovog članka kod obavljanje sistematskog zdravstvenog
pregleda dužan prilikom davanja završnog mišljenja navesti (na način razumljiv osobama koje nisu
liječnici) koje dodatne hitne indicirane medicinske preglede bi radnik trebao obaviti i iz kojeg
razloga (pod razlogom se smatra postojanje sumnje na mogućnost postojanja teške bolesti ili stanja).
Hitnim pregledom se smatra pregled koji se ne bi, bez opasnosti za zdravlje radnika obavio zbog
predugih lista čekanja ili sličnih razloga.
Poslodavac će, ako za to postoje mogućnosti, mjere zaštite na pojedinim radnim mjestima provoditi i
izvan razine standarda utvrđenih posebnim propisima.
Poslodavac će osigurati sredstva za pružanje prve pomoći.
Članak 105.
Poslodavac je dužan poduzimati opće i posebne mjere zaštite na radu za uredsko i drugo osoblje čiji
se rad zasniva na intenzivnom radu na računalima više od 20 sati tjedno ili 4 sata dnevno. Poslodavac
je obvezan sačiniti popis tih radnih mjesta na kojima je radnicima ugrožen vid i radnicima na tim
radnim mjestima jednom godišnje organizirati pregled kod nadležnog liječnika.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
32
Članak 106.
Radnik ima pravo odbiti rad na poslu na kojemu postoji opasnost za zdravlje i život i na kojemu nije
provedena zaštita pri radu te ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svoga postupka i zaštićen je
od bilo kakvih posljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se
opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi odnosno imovine.
Članak 107.
Radnik koji u slučaju ozbiljne prijeteće i neizbježne opasnosti za život i zdravlje napusti svoje radno
mjesto, odnosno opasno područje ili odbije izvršavati poslove na tom radnom mjestu, ne smije biti
doveden u lošiji položaj zbog svog postupka te ima zaštitu od bilo kakvih posljedica, osim ako je
posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života zdravlja
ljudi i imovine.
U slučajevima iz ovoga i prethodnog članka te drugim slučajevima određenim posebnim zakonom,
radnik je dužan obavijestiti odgovornu osobu ili povjerenika zaštite pri radu.
Članak 108.
Radnicima koji rade sa štetnim tvarima ili na poslovima na kojima je obavezno korištenje radne
odjeće zbog prljavštine, neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i slično, poslodavac mora osigurati
uvjete prema odredbama Zakona o zaštiti na radu.
Članak 109.
Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih naknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim
radnim uvjetima, a kao nadomjestak za primjenu mjera zaštite na radu.
Članak 110.
Poslodavac je dužan provoditi mjere zabrane pušenja u svojim javnim prostorijama, te može
dopustiti pušenje u posebno određenim prostorijama na način propisan posebnim Zakonom.
Članak 111.
Radnik mlađi od osamnaest godina, trudnice i dojilje i druge osobe u skladu s posebnim propisima
ne smiju raditi na poslovima sa štetnim utjecajima.
Ako se na poslovima na kojima rade osobe iz prethodnog stavka uoče opasnosti koje ugrožavaju
njihov život i zdravlje, poslodavac je dužan tim radnicima ponuditi drugi ugovor u skladu sa
stručnom spremom, dok traje opasnost.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
33
Dok radi na drugim poslovima iz razloga navedenih u prethodnom stavku, radniku pripada plaća za
poslove koje je ranije obavljao na kojima je utvrđena opasnost za život i zdravlje, ako je to za njega
povoljnije.
Članak 112.
Poslodavac je obavezan prilikom donošenja akata o sistematizaciji radnih mjesta, a najkasnije u roku
3 mjeseca od dana potpisivanja ovog ugovora, utvrditi radna mjesta s posebnim uvjetima rada i to
prema sljedećim kriterijima:
-
utjecaj okoline: mikrofilmski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti
-
rad u povećanoj vlazi
-
opterećenja, fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu
-
psihofizički napor, opterećenje osjetila, poremećaj prirodnog biološkog ritma, tj. rad u smjenama,
rad uz obaveznu upotrebu osobnih zaštitnih sredstava koja povećavaju napor ili otežavaju
obavljanje poslova
-
povećani rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom
te tehnoloških akcidenata
- rad sa zagađujućim i prljavim tvarima
Prije utvrđivanja radnih mjesta s posebnim uvjetima rada poslodavac će se savjetovati sa sindikatom.
Članak 113.
Poslodavac će po radnim mjestima voditi evidenciju o profesionalnim oboljenjima radnika o čemu će
jedan puta godišnje izvješćivati sindikat.
Članak 114.
U provedbi mjera zaštite pri radu, poslodavac je dužan izvijestiti sindikat jedan puta godišnje o
stanju sigurnosti i zaštite na radu i primati primjedbe zaposlenih na primjenu propisa i provedbu
mjera zaštite pri radu.
Radnici zaposleni kod poslodavca biraju povjerenike za zaštite na radu koji moraju biti obaviješteni
o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenih i primati primjedbe zaposlenih na
primjenu propisa i provedbu mjera zaštite pri radu.
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu provest će se sukladno odredbama Zakona o zaštiti na
radu, odnosno Zakona o radu.
Članak 115.
Povjereniku radnika za zaštitu na radu poslodavac će na svoj trošak osigurati:
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
34
-
nesmetano obnašanje funkcije, sukladno posebnim propisima,
-
pravo na oslobođenje obveze rada uz naknadu plaće, 4 sata mjesečno za obnašanje funkcije,
- pravo na korištenje prostorija za rad i sredstava za rad, te administrativno-tehničku pomoć.
XI. OSIGURANJE RADNIKA
Članak 116.
Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim društvom sklopiti ugovor o osiguranju radnika od
posljedica nesretnog slučaja (nezgode) te osiguranje naknade troškova u slučaju ozljede pri radu ili
profesionalnog oboljenja.,
Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim društvom sklopiti ugovor o kolektivnom osiguranju
radnika od posljedica nesretnog slučaja nezgode, za vrijeme rada i u slobodno vrijeme tijekom 24
sata.
Poslodavac će o sklopljenom ugovoru o osiguranju izvijestiti sindikat.
Članak 117.
Poslodavac će za sve zaposlene radnike sklopiti Ugovor o poslovnoj suradnji u dopunskom
zdravstvenom osiguranju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ili drugom
odgovarajućom ustanovom. Trošak osnovne police dopunskog zdravstvenog osiguranja radnika
snose radnici poslodavca.
XII. OTKAZ UGOVORA O RADU
Članak 118.
Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu redovitim ili izvanrednim otkazom, zavisno o tome
da li se ugovor otkazuje uz otkazni rok ili bez otkaznog roka.
Članak 119.
Ugovorom o radu može se ugovoriti otkazni rok (redoviti otkaz) u slučajevima kada taj ugovor
otkazuje poslodavac.
Ako ugovorom o radu nije ugovoren otkazni rok, poslodavac otkazuje ugovor o radu isključivo u
rokovima utvrđenim Zakonom o radu.
U slučaju redovitog otkaza od strane radnika, otkazni rok utvrđen Zakonom smanjuje se za polovicu,
a ako radnik za to ima osobito važan razlog, otkazni rok može biti i kraći u dogovoru s poslodavcem.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
35
Članak 120.
Radniku kod kojeg je nastupilo smanjenje radne sposobnosti ili invalidnost te je privremeno
nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka ne može se otkazati ugovor o radu bez njegove
suglasnosti dok traje oporavak u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili
oporavka, već je poslodavac dužan tom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu po kojem radnik
može izvršavati ugovorom preuzete obveze. Ova zabrana ne utječe na prestanak ugovora o radu na
određeno vrijeme.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za
rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća
odnosno, u skladu sa zakonskim uvjetima sindikalnog povjerenika.
Radničko vijeće će dati poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu ako poslodavac dokaže da je
poduzeo sve što je u njegovoj moći da radniku iz stavka 2. ovog članka osigura odgovarajuće
poslove, odnosno ako dokaže da je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje
poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe,
odnosno tijela.
Ako radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze radničkog vijeća
uskrati suglasnost na otkaz radniku iz stavka 2. ovog članka, suglasnost može nadomjestiti sudska ili
arbitražna odluka.
Članak 121.
U slučaju da se u razdoblju od devedeset dana namjerava otkazati najmanje dvadeset ugovora o radu,
od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika,
poslodavac je dužan pravodobno i na način propisan Zakonom o radu, savjetovati se sa radničkim
vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada
radnika.
Članak 122.
U slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca, a iz razloga utvrđenih tehnoloških viškova
radnika, najprije se otkazuje ugovor o radu sa radnikom koji ima najmanje radnog staža kod
poslodavca.
Redoslijed otkazivanja ugovora o radu poslodavac dostavlja sindikatu i savjetuje se s njim.
Članak 123.
Ugovor o radu sa radnikom može prestati pod uvjetima i na načine utvrđen Zakonom o radu i ovim
Ugovorom.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
36
XIII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 124.
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku 15
(petnaest) dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za
povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.
Ako poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu ili mu
uopće ne odgovori na njegov zahtjev, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati
zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno
poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog članka.
Članak 125.
Radnik ima pravo na najviši koeficijent za obračun plaće unutar grupe radnih mjesta kojoj pripada
njegovo radno mjesto, ukoliko se mijenjaju akti poslodavca temeljem kojih se utvrđuje plaća, a
radnik zadržava isto radno mjesto, pod uvjetom ispunjenja jednog od sljedeća dva uvjeta:
- ako je navršio 60 godina starosti
- ako mu do pune mirovine nedostaje 5 godina radnog staža, odnosno do 5 godina života prema
odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju
Ako se radniku tijekom radnog vijeka smanji radna sposobnost zbog povrede na radu, invaliditeta i
profesionalnih bolesti zadržava pravo na plaću u visini koju je ostvarivao u trenutku donošenja
odgovarajućih akata poslodavca kojima se plaća radnikovog radnog mjesta umanjuje za određeni
iznos ili postotak.
Radniku kojem do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu nedostaje pet godina radnog staža ne
može prestati radni odnos zbog trajnog prestanka potrebe za njegovim radom, a po programu
rješavanja trajnih viškova radnika poslodavac je dužan tom radniku ponuditi rad na drugom radnom
mjestu na kojem on može obavljati poslove za potrebe poslodavca.
Članak 126.
Radnik kojem tijekom radnog vijeka zbog općeg zdravstvenog stanja, fizičke ili psihičke
iscrpljenosti, profesionalnog oboljenja, invalidnosti , nesreće na radu, prekvalifikacije radi obavljanja
drugih poslova za poslodavca te u drugim slučajevima umanjene radne sposobnosti utvrđene
Rješenjem nadležne medicine rada , ne može više ostvarivati prosječne rezultate u izvršavanju radnih
zadataka ostvaruje pravo na stjecanje redovne plaće (koju je ostvarivao prije nastupa navedenih
okolnosti) na temelju solidarnosti.
Ako utvrdi da radnik s kojim je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojemu do
stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju nedostaje 5 godina
života ili staža osiguranja, ne može ostvarivati očekivane rezultate rada na poslovima koje obavlja,
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
37
poslodavac može radniku ponuditi obavljanje poslova drugog stupnja složenosti i odgovornosti, ako
ispunjava uvjete za to radno mjesto.
U slučaju iz prethodnog stavka radnik ostvaruje pravo na obračun plaće prema osnovnom
koeficijentu radnog mjesta koji je povoljniji za radnika.
Članak 127.
Poslodavac će osigurati povoljnije uvjete rada, odnosno rad na jednostavnijim poslovima bez
umanjenja plaće radniku koju je on ostvarivao prije nastupanja okolnosti iz prethodnog članka.
Plaća iz čl.126. uvećava se u razmjeru s rastom prosječne plaće kod poslodavca
Članak 128.
Radniku kojem do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu nedostaje pet godina radnog staža ne
može prestati radni odnos zbog trajnog prestanka potrebe za njegovim radom, a uz savjetovanje sa
radničkim vijećem radnika poslodavac je dužan tom radniku ponuditi rad na drugom radnom mjestu
na kojem on može obavljati poslove za potrebe poslodavca.
Članak 129.
Radnik koji je utvrđen tehnološkim viškom i s kojim je raskinut ugovor o radu ima prednost pri
zapošljavanju u slučaju potrebe za radnicima njegove stručne osposobljenosti i kvalifikacija,prema
Zakonu o radu.
Prednost ostvaruje samo onaj radnik koji nije zaposlen i nalazi se u evidenciji službe za
zapošljavanje.
Radniku ovo pravo prestaje kad prođu tri godine od raskida ugovora o radu.
XIV. POVREDE PRAVA IZ RADA
Članak 130.
Radnik koji svojom krivnjom ne ispunjava svoje obveze preuzete ugovorom o radu čini povredu
radne obveze.
Radniku iz stavka 1. ovog članka može se otkazati ugovor o radu na način i pod uvjetima utvrđenim
Zakonom i ovim Ugovorom.
Radniku se može izreći novčana kazna čija visina mora biti primjerena šteti, a sukladno s težinom
povrede radne obveze, a može se izvršiti obustavom dijela plaće sukladno Zakonu, ali samo uz pisani
pristanak radnika.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
38
Radnik odgovara za štetu učinjenu osobno, a koja se mora na primjeren i zakonom dopušten način
utvrditi, te radniku pisanim putem obrazložiti.
Članak 131.
Radnik ima pravo iznijeti svoju obranu prije redovnog ili izvanrednog otkaza uvjetovanog njegovim
ponašanjem. Ako poslodavac ne omogući obranu radniku, odluka o otkazu je ni štetna.
Članak 132.
O povredi radne obveze radnika koja može utjecati na njegov radnopravni status, poslodavac se
obvezuje o tome u pisanom obliku obavijestiti i zatražiti mišljenje od radničkog vijeća, odnosno
sindikalnog povjerenika.
Članak 133.
Poslodavac može izvršiti kontrolu i nadzor nad radom radnika, na način primjeren struci, u skladu s
posebnim propisima.
Pri provođenju kontrole i nadzora iz stavka 1. poslodavac ne smije narušiti dostojanstvo radnika niti
prekoračiti dopuštene ovlasti.
Članak 134.
Ako poslodavac svojim aktima utvrdi mogućnost izricanja opomena ili sličnih mjera, kao upozorenje
na lakše povrede iz radnog odnosa, izrečene mjere ili opomene prestaju važiti i brišu se iz evidencije
nakon proteka 2 godine od dana izricanja.
Članak 135.
Prilikom utvrđivanja osobito teških povreda radnih obveza zbog kojih se može izvanredno otkazati
ugovor o radu radniku, poslodavac mora uzeti u obzir posebnosti poslova, uvjete rada i težinu pri
obavljanju posla, utjecaj okoline i druge karakteristike koje utječu na rad, koncentraciju i
odgovornost radnika.
Da bi se neka povreda mogla okarakterizirati kao osobito teška povreda radne obveze, poslodavac
mora dokazati namjeru radnika da nanese štetu ili krajnju nepažnju koja je utjecala na nanošenje
štete.
Osobito teške povrede radnih obveza, a čijim počinjenjem se može izvanredno otkazati ugovor o
radu su:
-
namjerno ili krajnjom nepažnjom nanošenje velike štete poslodavcu na strojevima, alatima,
odnosno sredstvima za rad,
-
jednokratno nanošenje novčane štete poslodavcu u iznosu većem od prosječne plaće radnika koji
je štetu nanio,
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
39
-
neopravdani izostanak s posla u uzastopnom trajanju od 5 radnih dana,
-
ako radnik ugrozi svoj ili tuđe živote,
-
povreda propisa o zaštiti od požara, eksplozije, elementarnih nepogoda i od štetnog djelovanja
otrovnih ili drugih opasnih tvari,
-
povreda propisa o obrani, zaštiti i sigurnosti,
- radnikov dolazak na rad u pijanom ili drogiranom stanju i njegovo opijanje ili drogiranje za
vrijeme rada,
- drugi razlozi predviđeni ovim ugovorom ili drugim aktom poslodavca kao razlozi za izvanredni
otkaz ugovora o radu.
XV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU
Članak 136.
Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i
socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim
Ugovorom.
Ukoliko kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće sindikat može imenovati jednog
sindikalnog povjerenika koji će u punom radnom vremenu obavljati poslove i zadatke radničkog
vijeća.
Sindikalni povjerenik iz ovog članka prima plaću radnog mjesta u skladu sa sklopljenim ugovorom o
radu.
Članak 137.
Radnici poslodavca neposrednim i tajnim glasovanjem imenuju i opozivaju svog predstavnika (sa
svim pravima i obvezama kao što ih inače ima radničko vijeće) u Nadzorni odbor poslodavca,
ukoliko nije utemeljeno radničko vijeće.
Član Nadzornog odbora iz stavka 1. ovog članka ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani
članovi Nadzornog odbora .
XVI. DJELOVANJE SINDIKATA
Članak 138.
Radnici imaju pravo organizirati interesnu udrugu sindikata kod poslodavca u skladu sa Zakonom i
ovim Ugovorom.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
40
Članak 139.
Sindikati samostalno odlučuju o načinu rada i zastupanju interesa svojih članova kod poslodavca.
Članak 140.
Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati
sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo svakog radnika da postane članom sindikata.
Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat bio
doveden u povlašteni ili podređeni položaj.
Povredom prava na sindikalno organiziranje bit će i povreda obveze za davanje podobnosti ili
nastojanje od strane ovlaštenih osoba kod poslodavca da samo s jednim sindikatom obavljaju
propisanu sindikalnu obvezu ili vrše pritisak na radnike da stupe u jedan sindikat ili da iz njega
istupe.
Sindikat se obvezuje da će svoje aktivnosti provoditi sukladno Zakonu i ovom Ugovoru.
Članak 141.
Stranke ovog Ugovora suglasne su da u dobroj vjeri i dobroj volji zajednički rješavaju uvjete za rad i
djelovanje sindikata.
Poslodavac se obvezuje da će o svom trošku sindikatu odnosno njegovoj podružnici osigurati
sljedeće uvjete:
- prostorije za održavanje sastanaka,
- jednu uredsku prostoriju u sjedištu Društva opremljenu odgovarajućom opremom za rad
(računalo sa mogućnošću pristupa na mrežu, printer, telefon, fax),
- nesmetano i neposredno korištenje oglasnih ploča poslodavca,
- umnožavanje dokumenata koji su nužni za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili
zaštitu prava radnika,
- obračun i ubiranje sindikalne članarine, njeno prosljeđivanje na račun sindikata, te obustavu
sindikalnih i ostalih kredita,
- sindikalnom povjereniku osigurati pravo na troškove putovanja, smještaja i dnevnica sukladno
aktu Poslodavca i ovom Ugovoru.
Poslodavac će za članove sindikata snositi troškove (putni nalozi) radi:
- sudjelovanja na sastancima koje organizira poslodavac,
- prisustvovanje sastancima pregovaračkih timova poslodavca i sindikata na izradi kolektivnog
ugovora,
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
41
- sudjelovanje na sjednicama zajedničkog povjerenstva koje će tumačiti odredbe ovog ugovora.
Članak 142.
Sindikalni povjerenik ima pravo kod poslodavca štititi i promicati pojedinačna i kolektivna prava i
interese članova sindikata.
Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarivanje
prava iz stavka 1. ovog članka te pristup podacima važnim za ostvarivanje tog prava.
Sindikalni povjerenik mora svoje pravo i obvezu iz stavka 1. ovog članka ostvarivati tako da ne šteti
djelotvornosti poslovanja poslodavca.
Na zahtjev poslodavca sindikalni povjerenik dužan je identificirati se odgovarajućom punomoći ili
iskaznicom koja sadrži odgovarajuća ovlaštenja.
Članak 143.
Sindikat samostalno imenuje sindikalne povjerenike iz redova svojih članova.
Sindikat se obvezuje da će u roku od 5 (pet) radnih dana od dana imenovanja sindikalnih
povjerenika pisano izvijestiti poslodavca o njihovom imenovanju ili opozivu.
Sindikalni povjerenik prema odredbama ovog članka obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i
prima plaću u skladu s ovim Ugovorom i Ugovorom o radu.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti,
a bez suglasnosti sindikata nije moguće:
-
otkazati ugovor o radu,
-
rasporediti na drugo radno mjesto,
- ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.
Sindikalni povjerenik kod poslodavca uživa zaštitu utvrđenu Zakonom o radu i ovim Ugovorom.
Članak 144.
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi te
dužnosti smatra se ozljedom na radu kod Poslodavca.
Poslodavac će na zahtjev sindikata radniku, koji je izabran na profesionalnu sindikalnu dužnost,
omogućiti mirovanje prava i obveza iz radnog odnosa za vrijeme obavljanja te profesionalne
dužnosti.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
42
XVII. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
I NAČELO SOCIJALNOG MIRA
Članak 145.
Kada rješavanje sporova među strankama ovog Ugovora nije moguće riješiti međusobnim
pregovaranjem, ustanovljuje se u roku od 5 (pet) dana, Mirovno vijeće.
Smatra se da je među strankama došlo do spora ako se one ne sporazume o sklapanju, izmjeni ili
obnovi Kolektivnog ugovora, odnosno o drugim prijedlozima za rješavanje spornih situacija.
Članak 146.
Mirovno vijeće ima 3 (tri) člana. Svaka strana imenuje po jednog člana u Mirovno vijeće. Stranke u
sporu sporazumno imenuju trećeg člana.
Članak 147.
Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane, a mora se završiti u roku od 5 (pet) dana od
pokrenutog postupka. O pitanjima koja nisu riješena ovim Ugovorom, a vezano za postupak mirenja,
postupak će se provoditi sukladno odredbama Zakona o radu.
Članak 148.
Stranke mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog Mirovnog vijeća. Mirenje je bezuspješno ako bilo koja
strana pismeno izjavi da mirenje smatra neuspješnim, ako i kada koja od strana ne imenuje člana
Mirovnog vijeća, odnosno ako stranke ne imenuju trećeg člana vijeća.
Svaki sporazum koji stranke postignu mora biti u pisanom obliku.
Sporazum je sastavni dio kolektivnog ugovora ako se na njega odnosi i dopunjuje ga, odnosno
mijenja tj. ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
Članak 149.
Ako je mirenje neuspješno, stranke spora mogu rješavanje spora sporazumno povjeriti arbitraži.
Arbitraža ima 7 (sedam) članova. Svaka strana imenuje 3 (tri) člana. Stranke u sporu sporazumno
imenuju sedmog člana. Predsjednika i njegovog zamjenika obje strane određuju sporazumno.
Postupak pred arbitražom stranke mogu urediti posebnim aktom.
Arbitraža može odlučivati samo o pitanjima koje su pred nju iznijele stranke spora.
Članak 150.
Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni zakona, drugog propisa ili Kolektivnog ugovora,
arbitraža će temeljiti svoju odluku na Zakonu, drugom propisu ili Kolektivnom ugovoru.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
43
Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju
odluku na pravičnosti. Arbitražna odluka mora biti obrazložena.
Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.
Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima
pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.
Članak 151.
Stranke se obavezuju da će Arbitražno vijeće utemeljiti u roku od 15 dana od dana nastanka spora,
ako su suglasne da spor povjere arbitraži.
Članak 152.
Postupak pred Arbitražnim vijećem je hitan i mora se riješiti najkasnije u roku 10 (deset) dana od
dana iznošenja spora pred arbitražu.
Članak 153.
Poslodavac će osigurati prostor i tehničko-administrativna sredstva potrebna za rad Arbitražnog
vijeća. Svaka stranka ovog Ugovora snosi troškove rada člana Arbitražnog vijeća koje je izabrala
dok troškove rada Predsjednika arbitražnog vijeća stranke snose jednako.
XVIII. ŠTRAJK
Članak 154.
Radnik ima pravo sudjelovati u štrajku, organiziranom na način predviđen Zakonom o radu.
Članak 155.
Štrajk organizira i provodi sindikat u skladu sa Zakonom i sindikalnim pravilima.
Štrajkom upravlja štrajkački odbor.
Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme trajanja štrajka.
Članak 156.
Sindikat će se suzdržavati od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
44
XIX. RJEŠAVANJE STAMBENIH POTREBA RADNIKA
Članak 157.
Poslodavac će izdvojiti na poseban račun financijska sredstva za rješavanje stambenih potreba
radnika ostvarena temeljem odredbi Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i
njegovih izmjena i dopuna.
Članak 158.
Poslodavac može s bankom koja ponudi najpovoljnije uvjete kreditiranja sklopiti ugovor o poslovnoj
suradnji za kreditiranje radnika na koje se odnosi ovaj ugovor.
XX. TRAJANJE I PRIMJENA OVOG UGOVORA
Članak 159.
Ovaj Ugovor se sklapa na određeno vrijeme od 5 (pet) godina i smatra se sklopljenim kada ga
potpišu ovlašteni predstavnici stranaka.
Potpisom ovog Ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor za poduzeće Hrvatske ceste d.o.o. iz
srpnja 2017. godine sa pripadajućim aneksima.
Članak 160.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa.
Članak 161.
Na pitanja koja nisu riješena ovim Ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o radu i drugih propisa,
te Pravilnika o radu i drugih općih akata poslodavca.
XXI. IZMJENE, DOPUNE I OBNOVA
Članak 162.
Svaka stranka ovog Ugovora ovlaštena je predložiti njegove izmjene i dopune.
Prijedlog izmjena i dopuna iz stavka 1. ovog članka mora biti podnesen u pisanom obliku svim
strankama i obrazložen.
Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Ugovora mora se o prijedlogu
pismeno očitovati predlagatelju u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijedloga izmjena i
dopuna.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
45
Prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Ugovora koji je odbijen pisanim putem ne može se ponoviti
prije isteka roka od 1 (jednog) mjeseca od dana primitka očitovanja kojim se prijedlog odbija.
Članak 163.
Stranke će najmanje 30 (trideset) dana prije isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor započeti
pregovore o sklapanju novog Ugovora.
Članak 164.
Stranke su suglasne da će uložiti sve napore da postupak pregovaranja za sklapanje kolektivnog
ugovora završe u roku 30 dana od dana dostave nacrta kolektivnog ugovora.
XXII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 165.
Stranke ovog Ugovora osnovat će zajedničku komisiju koja će tumačiti odredbe i pratiti njegovu
primjenu. Zajednička komisija ima 4 (četiri) člana od kojih svaka stranka imenuje po 2
članaKomisija će se sastati prvi puta najkasnije u roku 60 dana, od sklapanja ovog Ugovora.
Komisija za tumačenje odredbi radi prema potrebi, a na pismeni upit mora se pismeno očitovati u
roku sedam dana.
Članak 166.
Stranke utvrđuju da je sindikat, koji je stranka ovog ugovora, prije njegova potpisivanja poslodavcu
predočio dokument koji mu daje ovlaštenje da bude stranka ovog Ugovora.
Članak 167.
Stranke su suglasne da će se nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj Kolektivni ugovor, u njemu
sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje
primjenjivati kao dio prethodno sklopljenih ugovora u razdoblju od 3 mjeseca od isteka roka na koji
je sklopljen ovaj Kolektivni ugovor.
Članak 168.
Ovaj Ugovor sačinjen je u 8 (osam) istovjetnih primjeraka, od kojih svaka strana zadržava po 3 (tri)
primjerka, a 2 (dva) primjerka se dostavljaju Ministarstvu nadležnom za rad.
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HRVATSKE CESTE d.o.o.
