Za: Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb

Zahtijevam pristup informaciji koliki je komercijalni izlov plavog raka u Hrvatskoj po godinama 2018-2023.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb

Kasnite s ovim odgovorom! Molim odgovoriti u roku od 5 radnih dana. U protivnom ću se žaliti Povjerenici za informiranje!

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: pristupinfo

Poštovana gđo. Gostrec!

Zahvaljujem Vam na ovom sadržajnom odgovoru, čak je i na vrijeme, čestitam!

Ovi podaci otvaraju ipak neka dodatna pitanja, kao u pogledu količine, tako i u pogledu formalnosti.

PITANJE U SVEZI količine: Navedene su BEZNAČAJNE, grubo rečeno to je u prosjeku 10 kg DNEVNO, 50 komada. Molim da ovo TJV omogući pristup informacijama o aktivnostima da se komercijalno korištenje plavog raka višestruko poveća, ostvarujući ekonomsku i okolišnu korist?

PITANJE U SVEZI FORMALNOSTI: plavi rak je invazivna vrsta. Isti se "iskrcava" (za preradu, tržnice ili restorane) isključivo živ. To proturječi Pravilniku o invazivnim i stranim vrstama, na čijem se popisu plavi rak ne nalazi, dakle, za "stavljanje u promet" je potrebna posebna dozvola ministarstva gospodarstva. Isto TJV tvrdi kako do sada nije imalo zahtjeva za dozvole za stavljanje plavog raka u promet, kako je predviđeno predmetnim Pravilnikom. Molim staviti na raspolaganje informacije o aktivnostima u pogledu ispunjenja predmetnih formalnosti.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: pristupinfo

Prethodni dodatni zahtjev za pristup informacijama dopunjujem sa sljedećim:

"Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zagreb 11. Ožujak 2024.:
• Plavi rak kao invazivna strana vrsta sukladno kriterijima iz navedenog Pravilnika nije mogao biti uvršten među vrste koje se mogu stavljati na tržište jer plavi rak predstavlja ekološki rizik…
• Ministarstvo do sada nije zaprimilo niti jedan zahtjev vezan za komercijalno korištenje plavog raka."
(https://imamopravoznati.org/request/prim... )

Dakle, odgovor ovog TJV o izlovu skoro 10 tona plavog raka je u neposrednom proturječju s činjenicom da se takav "iskrcaj" (i slijedno stavljanje na tržište) nije niti smio dogoditi, budući da je prekršen predmetni Parvilnik.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: pristupinfo

Ranije je ovo TJV u svojem odgovoru navelo da je izlovljeno po nekoliko tona plavog raka godišnje. Sada ste naveli da nije zabilježen izlov plavog raka koji je stavljen na tržište u živom stanju. Iz toga zaključujem kako se sva izlovljena količina usmrćena odmah po izlovu i takva stavljena na tržište.

To oštro proturječi dobrim praksama stavljanja na tržište plavog raka, gdje se prema procjenama gčlobalno najmanje 50 % stavlja na tržište u živom stanju. Zahtijevam pristup informacijama o ovom omjeru u nas, te o provedenim nadzorima, jer još nitko nije tražio dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za stavljanje na tržište ŽIVIH jedinki plavog raka.

Ovdje informacija o udjelu stavljanja na tržište živi/usmrćeni:

"Precizne statistike o udjelu plavog raka koji se stavlja na tržište u živom stanju variraju ovisno o regiji, tržišnim uvjetima i praksi ribarskih industrija. Međutim, postoje opće informacije koje mogu dati okvirnu procjenu:

1. **Sjedinjene Američke Države:**
- U SAD-u, plavi rak je vrlo tražen, osobito na istočnoj obali, gdje je dio kulturne i kulinarske tradicije. Procjenjuje se da značajan dio plavih rakova ulovljenih u zaljevu Chesapeake ide na tržište u živom stanju. Prema podacima iz ribarstva, veliki dio ulova (čak 60-70%) plasira se živ, kako bi se osigurala kvaliteta mesa i zadovoljile preferencije potrošača.

2. **Europa:**
- U Europi, gdje je plavi rak invazivna vrsta, ribarstvo i potražnja za ovim rakom su manji nego u SAD-u. Međutim, s povećanjem svijesti o plavom raku kao kulinarskoj delikatesi, raste interes za plasiranje živih rakova na tržište. U Italiji, primjerice, dio ulova ide živim restoranima i ribarnicama, ali točan postotak može varirati.

3. **Azija:**
- Na azijskom tržištu, živi plavi rak je vrlo cijenjen. Posebno u Kini i drugim azijskim zemljama, gdje su živi morski plodovi preferirani zbog svježine. Stoga se značajan dio plavih rakova plasira na tržište u živom stanju, često preko složenih logističkih lanaca koji omogućuju transport živih rakova na velike udaljenosti.

4. **Australija i Novi Zeland:**
- U Australiji i Novom Zelandu, gdje plavi rak nije autohtona vrsta, ali se može naći u nekim dijelovima, dio ulova se također plasira živ, posebno za izvoz na azijska tržišta.

Općenito, može se procijeniti da se globalno između 50-80% plavih rakova stavlja na tržište u živom stanju, ovisno o regiji i lokalnim praksama. To omogućuje očuvanje kvalitete mesa i ispunjavanje preferencija potrošača za svježim morskim plodovima. Točne statistike mogu varirati, ali trend prema plasiranju živih rakova ostaje snažan zbog ekonomske isplativosti i potražnje tržišta."

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić