Stranice za pomoć

Kontaktirajte nas

Ako imate pitanja koja nisu odgovorena na ovim stranicama za pomoć pišete na našu diskurs zajednicu, a za razgovor s Imamo pravo znati ekipom volontera, kontaktirajte nas.

Službenici za informiranje #

Upravo ste stigli ovdje s dna zahtjeva, te se pitate što se događa? #

Dobrodošli! Imamo pravo znati je besplatna usluga koja pomaže ljudima da podnose predmete za pravo na pristup informacijama, putem koje mogu lako pratiti i vidjeti odgovore hrvatskih tijela javne vlasti poput vas. Ovom stranicom upravljaju neformalna grupa građana Code for Croatia i organizacija civilnog društva Gong.

Korisnici su putem Imamo pravo znati poslali nekoliko tisuća zahtjeva za pristup informacijama od pokretanja 2015. godine i najpoznatija je usluga za ostvarivanje prava na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj. Također se zalažemo za prava građana na informiranje i za jačanje zakona o pravu na pristup informacijama.

Zahtjev za pristup informacijama koji vas je doveo ovdje je poslao netko tko je koristio Imamo pravo znati. Na zahtjev možete jednostavno odgovoriti kao i na bilo koji drugi zahtjev pojedinca. Jedina je razlika što će se vaš odgovor automatski objaviti na internetu.

Ako se brinete oko privatnosti ili ako imate druga pitanja, pročitajte odgovore u nastavku. Možda biste željeli pročitati uvod u Imamo pravo znati kako biste saznali više o tome što ova internetska stranica radi sa stajališta korisnika. Također možete pretražiti internetsku stranicu kako biste pronašli tijelo javne vlasti gdje radite i pregledati status svih zahtjeva upućenih tom tijelu pomoću ove stranice.

Na kraju, pozdravljamo komentare i razmišljanja službenika za informiranje, te vas molimo da se ne ustručavate kontatirati nas.

Zašto objavljujete odgovore na zahtjeve? #

Smatramo da javno objavljivanje zahtjeva za pristup informacijama ima puno prednosti.

  • Ono što je važnije je to što će potaknuti javnost da bude više zainteresirana i uključena u rad tijela javne vlasti.
  • Također se nadamo da će se smanjiti broj ponovljenih zahtjeva na bilo koju temu koju bi tijelo javne vlasti zaprimilo.
  • Oni koji rade nešto s javno objavljenim informacijama, poput lobiranja kod izabranih predstavnika ili pisanja članaka, mogu navesti izvor informacija na koje se pozivaju.
  • Kako odgovori na zahtjeve za pristup informacijama sadrže javne informacije, koje svatko može lako ponovno zatražiti od tijela javne vlasti, ne vidimo razlog zašto odgovori ne bi bili javno objavljeni.
Jesu li ljudi koji šalju zahtjeve stvarni ljudi? #

Da. U svrhu praćenja odgovora koristimo računalno generirane adrese e-pošte za svaki zahtjev. Međutim, prije nego što mogu poslati zahtjev, svaki se korisnik mora registrirati na internetskoj stranici s jedinstvenom adresom e-pošte koju mi ​​zatim provjeravamo. Ovdje možete pronaći stranicu s popisom svih zahtjeva koje je svaka osoba uputila.

Adresa e-pošte nije dovoljna za odgovor na zahtjev! #

Ustvari je, dovoljna je za odgovor jer e-mail adresa može predstavljati adresu za odgovor, kao što ćete vidjeti u tekstu ispod.

  • Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (ZPPI), zahtjev predan elektroničkim putem smatra se zahtjevom podnesenim pisanim putem.
  • Publikacija Povjerenika za informiranje Ostvari svoje pravo na informaciju: Vodič za korisnike Zakona o pravu  na pristup informacijama (2016. godina) kaže: "U zahtjevu možete i naznačiti način na koji želite ostvariti pristup informaciji. Možete tražiti da Vam se informacija pošalje poštom ili elektroničkom poštom, ili najaviti da ćete preslike informacija podići sami u tijelu javne vlasti i time uštedjeti moguće poštanske troškove, a možete osobito ako niste sigurni što točno tražite, zahtijevati i uvid u dokumente i naznačiti da ćete pri tome odabrati za koje ćete sve dokumente tražiti presliku. Ako ne naznačite na koji način želite primiti tražene informacije, tijelo javne vlasti dostavit će informaciju na isti način na koji ste podnijeli zahtjev odnosno na drugi ekonomičniji način koji stvara manje troškova, a ostvaruje svrhu."
  • Iako adresa e-pošte po ZPPI ne predstavlja adresu korisnika, Povjerenik za informiranje u publikaciji Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama – Priručnik za službenike za informiranje u tijelima javne vlasti (2016. godina) potvrđuje da je e-mail adresa dovoljna za dostavu traženih informacija: "Putem elektroničke pošte službenik za informiranje može korisniku dostaviti zatražene informacije i ostvariti bržu komunikaciju s njim, s obzirom na kratkoću rokova za postupanje. ...uzmite u obzir da je inzistiranje na adresi u slučaju zahtjeva podnesenog elektroničkom poštom, a već sa sigurnošću možete utvrditi da ćete informaciju pružiti korisniku, protivno načelima ekonomičnosti u postupanju te načelu suradnje i pružanja pomoći."
  • Poštujte želje podnositelja te im odgovorite na jednak način na koji ste zaprimili zahtjev - elektronički, jer ipak to je ujedno i najekonomičniji način za odgovor.
  • Iznimno, sukladno publikaciji Povjerenika za informiranje u Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama – Priručnik za službenike za informiranje u tijelima javne vlasti (2016. godina) postoji slučaj kada službenici trebaju poštansku adresu: "...službenik za informiranje ima obvezu donijeti rješenje, a adresa korisnika je neophodni sastavni dio rješenja. Osim toga dostava rješenja je važna zbog određivanja urednosti dostave i određivanja pravovremenosti izjavljene žalbe Povjereniku za informiranje ili pokretanja upravnog spora pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske." U takvim slučajevima, zamolite od podnositelja zahtjeva da vam dostave adresu nekim drugim putem - na primjer da vas direktno kontaktiraju radi zaštite njihovih osobnih podataka kada se radi o fizičkoj osobi. Ne preporučujemo objavljivanje osobne poštanske adrese na ovim stranicama. U vašem odgovoru poslanom na Imamo pravo znati elektronsku adresu nemojte navoditi poštansku adresu fizičkih osoba.
Ne podnosite li puno zahtjeva i zloupotrebljavate pravo na informiranje? #

Imamo pravo znati ne kreira samostalno zahtjeve. Ovaj alat pruža uslugu slanja zahtjeva koje su kreirali naši korisnici, oni su autori zahtjeva.

Gledajte na to ovako - ako je puno različitih ljudi uputilo zahtjeve s različitih Gmail ili Hotmail adresa e-pošte, onda ne biste pomislili da Google ili Microsoft radi zloupotrebu prava na informiranje. Potpuno je isto kada korisnici putem Imamo pravo znati upute puno zahtjeva. Štoviše, budući da su svi zahtjevi javni, puno vam je lakše vidjeti da li jedan od naših korisnika zloupotrebljava pravo na informiranje.

Zahtjev je vidljiv na Imamo pravo znati, no nismo ga primili putem e-maila! #

Ako zahtjev postoji na stranici, to znači da smo ga pokušali poslati tijelu javne vlasti putem e-maila. Prilikom svakog neuspjelog slanja, poruka će se automatski pojaviti na stranici. Adresu na koju šaljemo zahtjeve možete provjeriti putem poveznice "E-mail adresa službenika za informiranje" koja se nalazi na profilnoj stranici tijela javne vlasti. Obratite nam se ako postoji bolja adresa na koju možemo slati nove zahtjeve.

Zahtjevi se ponekad ne mogu isporučiti jer ih "spam filter" automatski blokira. Službenici za infirmiranje to mogu spriječiti tako da dojave njihovom informatičkim tehničarima da podese postavke tako da svi e-mailovi od @imamopravoznati.org budu stavljeni na whitelistu. Ako nam pošaljete upit, ili predočite tehničke detalje isporuke, naša ekipa će istražiti što se dogodilo s vašom porukom.

Naposljetku, odgovor na svaki zahtjev možete dati direktno iz vašeg internetskog preglednika, bez potrebe za slanje e-maila, koristeći poveznicu "Odgovorite na zahtjev" u izborniku Akcije ispod ili iznad svakog zahtjeva.

Kako određujete krajnji rok za odgovor na zahtjev? #

Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI) kaže:

Na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti će odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Ako imate valjan razlog o tome zašto će obrada zahtjeva potrajati, podnositelji zahtjeva uvijek su vam zahvalni kada im pošaljete kratki e-mail koji u par rečenica objašnjava zašto to sve toliko dugo traje. Isto tako ako odgovor potraje duže od 15 dana i potreban je produžetak roka dužni ste o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva što je prije moguće.

Službenici za informiranje često moraju učiniti puno teškog posla kako bi odgovorili na zahtjeve, a to je skriveno od javnosti. Mislimo da bi svima pomoglo da što više tog procesa bude vidljivo korisnicima.

Unatoč tome, naša internetska stranica omogućuje automatsko odbrojavanje do istjeka roka od 15 kalendarskih dana. Evo kako ga izračunavamo.

  • Dan na koji je zahtjev poslan putem e-maila uzimamo kao "nulti dan", čak i ako je poslan kasno navečer. Dani završavaju u ponoć. Sljedeći dan se onda uzima kao "prvi dan", i tako sve do 15 kalendarskih dana.
  • Ako je dan na koji je zahtjev poslan putem e-maila blagdan, sljedeći dan se tada uzima kao "prvi dan". Slanje je slanje, čak i ako se dogodilo tijekom vikenda.
  • Podnositelje zahtjeva se savjetuje da naznače kada su razjasnili otvorena pitanja na zahtjev kako bi odbrojavanje roka počelo ispočetka, no katkada oni to pogrešno koriste. Ako utvrdite problem s određenim zahtjevom, javite nam i mi ćemo ga riješiti.

Izračunati rok prikazan je na zahtjevima zajedno s tekstom "Trenutno čeka odgovor Grad Zagreb, moraju odgovoriti brzo i uobičajeno ne kasnije od ..." Postoji samo jedan slučaj u kojem se to pravilo ne primjenjuje, vidite sljedeće pitanje o produljenju roka.

Ukoliko želite znati više, pročitajte smjernice za službenike za informiranje koje je sastavio Povjerenik za informiranje. U međuvremenu, imajte na umu da tijela javne vlasti moraju odgovoriti u zakonskom roku. To je ono što je važno, bez obzira na sve.

Kako prikazujete produženje rokova? #

Ako tijelo javne vlasti treba provesti test razmjernosti i javnog interesa, postoje zakonski razlozi za ograničenje pristupa informacijama, ali treba procijeniti njihovu snagu u odnosu na javni interes da se informacija pruži korisniku. U takvom slučaju službenik za informiranje treba u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obavijestiti podnositelja da produžuje rok za dodatnih 15 dana u odnosu na dan kada je trebalo odlučiti po zahtjevu. Dakle, ukupno ima 30 dana za odlučivanje i odgovor.

Imamo pravo znati se konkretno ne bavi takvim slučajem produženja rokova, pa stoga koristimo izraz "uobičajeno, ne kasnije od" kada je prekoračen rok za odgovor od 15 dana. Jako zakašnjele odgovore prikazujemo na poseban način kako bi sugerirali da su definitivno premašili svaki rok za odgovor.

Zašto se na zahtjevima na koje smo odgovorili pojavljuje "Čeka klasifikaciju" ili "Kasni"? #

Oslanjamo se na naše korisnike da samostalno klasificiraju odgovore na njihove zahtjeve, ali rado ćemo ispraviti sve pogreške na koje nam netko skrene pažnju.

Zahtjevi koji nisu klasificirani nakon nekoliko mjeseci mogu ažurirati bilo koji drugi korisnici. Klasifikacija zahtjeva može se promijeniti putem izbornika "Akcije" > "Ažuriraj status ovog zahtjeva".

Kako mogu poslati datoteku koja je prevelika za e-mail? #
  • Razmislite je li razumno podijeliti podatke u više datoteka, na primjer možda podijeliti podatke u jednu datoteku po godini, a zatim poslati niz e-poruka s po jednim privitkom uz svaku poruku.
  • Informacije spremljene u datoteku običnog teksta (.txt) može stvoriti manju veličinu datoteke i ljudima će biti lakše raditi s takvim formatom umjesto nekih datoteka specifičnih proizvođača softvera (.pdf, .doc i slično).
  • Sažimanje datoteka (.zip) prije slanja može smanjiti veličinu datoteke.
  • Umjesto e-poštom, na zahtjev možete odgovoriti izravno iz svog internetskog preglednika, a na isti način možete i poslati datoteku u prilogu. Da biste to učinili, odaberite iz izbornika "Akcije" > "Odgovorite na zahtjev" ispod ili iznad zahtjeva. Obratite nam se ako je prilog prevelik i za takav način prijenosa podataka (više od 50 Mb).
Zašto objavljujete imena službenika i sadržaj e-mailova? #

Smatramo da je rad javnih službenika zapravo od javnog interesa te predstavlja javnu informacija. Takav ćemo sadržaj ukloniti samo u iznimnim slučajevima, za to pogledajte naša pravila o uklanjanju sadržaja.

Objavljujete li e-mail adrese ili brojeve mobitela? #

Kako bismo zaštitili službenike od neželjenih poruka, automatski uklanjamo većinu e-mailova i brojeva mobitela iz odgovora na zahtjeve. Ako smo kojeg previdjeli, molimo vas da nas kontaktirate. Zbog tehničkih razloga, ne uklanjamo ih uvijek, kao na primjer iz privitaka kao što su određeni PDF dokumenti.

Uklanjanje adresa e-pošte također pomaže u zadržavanju korespondencije na internetskoj stranici. Da biste odgovorili na poruku tijela javne vlasti ili zatražili požurnicu, ne trebate znati adresu koju su naveli, ali možete upotrijebiti dostupne opcije u izborniku pod "Akcije".

Ako vas zanima koju smo točno adresu uklonili, molimo da nas kontaktirate. E-mail adrese su ponekad bitan dio odgovora pa ćemo ga u tom slučaju objaviti podatak u obliku komentara. Naša volonterska ekipa nije u mogućnosti riješavati velik broj takvih zahtjeva za otkrivanje adresa e-pošte, tako da trenutno naša usluga nije prilagođena zahtjevima gdje tražite e-mail kontakt podatke.

Zakon o pravu na pristup informacijama omogućuje da svatko u svijetu može zatražiti isti dokument i dobiti njegovu kopiju. Ukoliko smatrate da dokumenti koje objavljujemo na internetu krše vaša autorska prava, možete nas kontaktirati i zatražiti da ih uklonimo.

Ipak, kako bi uštedjeli novac poreznih obveznika sprječavanjem dupliciranja zahtjeva, te radi stvaranja pozitivne slike javnosti o vašoj transparentnosti, savjetujemo vam da ih odlučite zadržati na internetu. Za više informacija pogledajte paragraf o autorskim pravima na stranici ‘Upravljanje portalom Imamo pravo znati’.

Odgovor povodom zahtjeva za ponovnu uporabu #

Službenik za informiranje tijela javne vlasti, kao osoba nadlezna za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, dužna je utvrditi posjeduje li tijelo javne vlasti traženu informaciju, i to u zatraženom obliku (npr. tabličnom - xls ili csv), ili je ne posjeduje, te u skladu s navedenim riješiti zahtjev sukladno članku 30. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ustupanje zahtjeva #

Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je sukladno članku 21. Zakona o pravu na pristup informacijama, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

Odbijen je naš odgovor na stari zahtjev na Imamo pravo znati! #

Nakon 18 mjeseca neaktivnosti, Imamo pravo znati ograničava tko može odgovoriti na zahtjev kako bismo spriječili slanje neželjene pošte na stare zahtjeve. Nakon tog perioda na zahtjev može odgovoriti samo netko putem službene adrese tijela javne vlasti. Nekoliko mjeseci nakon toga zahtjev je zatvoren za odgovore bilo koga. Ako trebate ponovo otvoriti stari zahtjev kako biste mogli na njega odgovoriti, molimo kontaktirajte nas.

Ako već niste, pročitajte više o Imamo pravo znati, njegovim ciljevima i povijesti -->
Ili pak, pogledajte kome idu zasluge i dokumentaciju API-ja -->