Evidencije prometa nekretnina - studeni 2019

Zahtjev za pristup informacijama od Miroslav Schlossberg za Ministarstvo financija, Zagreb

Ovaj zahtjev je zatvoren za novu korespodenciju s tijelom javne vlasti. Kontaktirajte nas ako mislite da bi ga trebalo ponovo otvoriti.

Odgovor na ovaj zahtjev jako kasni. Po zakonu, Ministarstvo financija, Zagreb je trebao odgovoriti do (detalji). Možete ih požuriti tako da pošaljete požurnicu.

Miroslav Schlossberg

Za: Ministarstvo financija, Zagreb

Temeljem Zakona o pravu na pristup informacija molim da mi se dostavi informacija:

Sadržaj Evidencije iz prometa nekretnina.

Pravilnikom o obrascu prijave prometa nekretnina i evidenciji prometa nekretnina (NN 1/2017 – dalje: Pravilnik) koje je donešeno temeljem članka 19. stavka 4. i članka 20. stavka 3. Zakona o porezu na promet nekretnina (NN 115/16 – dalje: Zakon). Pravilnik uređuje oblik i sadržaj obrasca Prijave prometa nekretnina te način njegova podnošenja, kao i uspostava i održavanje Evidencije prometa nekretnina i način korištenja podataka iz Evidencije prometa nekretnina.

Člankom 3. Pravilnika određen je sadržaj obrasca Prijave. U Prijavu obveznik podnošenja prijave upisuje:
1. pod I. porezni je obveznik
1.1. poreza na promet nekretnina ili
1.2. poreza na dodanu vrijednost, te
1.2.1. je li korištena mogućnost izbora između plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na promet nekretnina,
2. pod II. podatke o prometu i vrsti prometa nekretnina
2.1. datum sklapanja ugovora, pravomoćnosti sudske odluke ili pravomoćnosti rješenja ministra pravosuđa temeljem kojeg se stječe nekretnina
2.1.1. datum isporuke nekretnine ako nekretninu isporučuje osoba koja je u registru obveznika poreza na dodanu vrijednost
2.2. vrsta prometa nekretnina:
2.2.1. temeljem sklopljenog ugovora – kupoprodaja, darovanje, zamjena, razvrgnuće suvlasničke zajednice ili dioba, dosmrtno uzdržavanje, doživotno uzdržavanje (datum smrti primatelja uzdržavanja), ortaštvo, dioba bračne stečevine, ostali ugovori
2.2.2. temeljem pravomoćne odluke – nasljeđivanje, sudska odluka, sudska odluka o dosjelosti ili sudska odluka o odobrenju upisa
2.2.3. posebni načini stjecanja – stečajni postupak, ovršni postupak, izvlaštenje, stjecanje na temelju suglasnosti ministra pravosuđa,
2.2.4. ostali načini stjecanja nekretnine
3. pod III. podatke o zakonskom zastupniku (za maloljetne i poslovno nesposobne osobe) – OIB, osobno ime/naziv
4. pod IV. podatke o opunomoćeniku (ako je porezni obveznik opunomoćio osobu za dostavu obrasca Prijave prometa nekretnina i/ili za postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina) – OIB, osobno ime/naziv i opseg punomoći – opća ili specijalna
5. pod V. podatke o otuđitelju odnosno o isporučitelju, a ako je više osoba otuđilo odnosno isporučilo nekretninu ili više njih potrebno je navesti podatke za svakog otuđitelja odnosno isporučitelja te odnosno tih nekretnina – OIB, osobno ime /naziv, srodstvo, podaci o stjecanju nekretnine koja se otuđuje (način stjecanja – naziv isprave o stjecanju, datum i cijena stjecanja ili cijena izgradnje) te podatak preuzima li prodavatelj obvezu plaćanja poreza na promet nekretnina
6. pod VI. podatke o nekretnini koja se stječe
6.1. vrijednost nekretnine iz isprave
6.2. iznos preuzetog duga
6.3. opis duga
6.4. opterećenost nekretnine (uživanje, zaštićeni najmoprimac)
6.5. ukupna površina nekretnine, u m2
6.5.1. podatak o površini nekretnine koja je u prometu, u m2
6.5.2. podatak o visini udjela u kojem porezni obveznik stječe nekretninu
6.6. nalazi li se nekretnina na području posebne državne skrbi
6.7. katastarska općina
6.8. broj katastarske čestice
6.9. oznaka zemljišnoknjižnog uloška
6.10. oznaka da je nekretnina evidentirana u Knjizi položenih ugovora
6.11. oznaka zemljišnoknjižnog poduloška
6.12. oznaka etaže
6.13. adresa nekretnine (naselje, ulica i kućni broj)

Ovisno o namjeni zemljišta upisuje se:
6.14. poljoprivredno zemljište
6.14.1. vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta
6.15. šuma ili šumsko zemljište
6.16. građevinsko zemljište i podatak o izdanoj građevinskoj dozvoli
6.17. prirodno neplodno zemljište

Ovisno o tipu izgrađene nekretnine upisuje se:
6.18. stan / apartman
6.19. stambeni objekt (kuća)
6.20. nekretnina za povremeni boravak
6.21. parkiralište
6.22. parkirno – garažno mjesto
6.23. garaža
6.24. poslovni prostor
6.25. gospodarske zgrade
6.26. ruševine
6.27. posebne nekretnine
6.28. nekretnine različitih namjena
6.29. oprema i uređaj grobnog mjesta i naziv groblja
6.30. ostale nekretnine

Obilježja zemljišta:
6.31. nagib terena – ravno, kosina, klizište ili nepravilno
6.32. infrastruktura – struja, voda, plin kanalizacija, bez infrastrukture

Obilježja izgrađene nekretnine:
6.33. dovršenost – dovršen, roh bau
6.34. stanje (opremljenost) – za adaptaciju, dobro, s dodatnim sadržajima (bazeni, saune, sportski tereni i ostali srodni sadržaji)
6.35. infrastruktura – struja, voda, plin, kanalizacija, bez infrastrukture
6.36. način grijanja – lokalno, etažno, centralno, daljinski izvor, bez izvora topline
6.37. katnost – na kojem se katu nalazi posebni dio nekretnine koji je u prometu od ukupnog broja katova te nekretnine
6.38. dizalo
6.39. druga obilježja nekretnine – broj soba, balkon / terasa / lođa, tavanski prostor ili posebni dio nekretnine u suterenu
6.40. energetski razred
6.41. godina izgradnje
6.42. godina adaptacije
6.43. datum prvog nastanjenja odnosno korištenja, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
6.44. je li prva isporuka, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
6.45. je li rekonstruirana građevina, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
7. pod VII. podatke o izvorima i iznosima sredstava za stjecanje nekretnine i to od – nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja, nasljedstva, darova, kredita, otuđenja nekretnina, rada u inozemstvu i ostalo, te ukupan iznos koji čini zbroj iznosa iskazanih po svakom izvoru pojedinačno
8. pod VIII. podatke o svrsi stjecanja nekretnine – privatne potrebe, poslovne potrebe, privatne i poslovne potrebe, daljnja prodaja
9. pod IX. podatke o posredniku u prometu nekretnina (ako je u prometu nekretnina sudjelovao posrednik)
10. pod X. napomene obveznika podnošenja prijave
11. pod XI. popis priloženih isprava.

Ostvarivanje prava na pristup informacijama uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine broj 25/13. i 85/15. – dalje: ZPPI).

Podsjećam da je informacija u smislu ZPPI-a svaki je podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Početak citata:
U odnosu na sadržaj informacije, ZPPI se ne primjenjuje na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske i na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama. U opisanim slučajevima službenik za informiranje ima obvezu korisniku uputiti obavijest te odgovarajućom primjenom Zakona o općem upravnom postupku, uputiti korisnika na mogućnost podnošenja prigovora na dostavljenu obavijest (Članak 122. Zakona o općem upravnom postupku).

- Prilikom razmatranja takvih zahtjeva, za donošenje odluke službeniku za informiranje bi pomoć trebale pružiti osobe nadležne ustrojstvene jedinice iz čijeg djelokruga rada su informacije ili pravna služba, s ciljem pojašnjavanja službeniku za informiranje konteksta te informacije. Također u određenim slučajevima se može zatražiti mišljenja nadležnih tijela izvan tijela javne vlasti, ali se pri tome treba rukovoditi rokovima za rješavanje zahtjeva.

Ako postoji bilo koje ograničenje prava na pristup određenim informacijama, tijelo javne vlasti je obvezno navesti, u posebnom rješenju, o kojoj kategoriji izuzetka se radi odnosno o razlozima zbog kojih je odlučilo uskratiti informacije. Službenik za informiranje ili bilo koja osoba u tijelu javne vlasti ne može proširiti razloge za uskratu informacija.

- Ukoliko se utvrdi postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4., to ne podrazumijeva odmah donošenje rješenja o odbijanju zahtjeva. Prije donošenja odluke tijelo javne vlasti mora u tim slučajevima provesti test razmjernosti i javnog interesa i u ovisnosti od rezultata donijeti odluku.

- Ako se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima nije potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

- Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno Zakonu o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96). Poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podaci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak.

- Profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici te druge službene osobe u obavljanju svog poziva.

Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno Općem poreznom zakonu (NN 147/08,18/11,78/12,136/12,73/13). Prema Općem poreznom zakonu porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima.
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka tj. sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.

- Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. S obzirom da se osobni podaci odnose na fizičke osobe, za pravne osobe nije moguće koristiti ovo zakonsko ograničenje. Potrebno je također razlikovati osobne podatke o strankama odnosno građanima koje tijela vode u okviru svoje nadležnosti te osobne podatke dužnosnika i službenika odnosno osobama s kojima je tijelo u ugovornom odnosu, a u odnosu na koje se ne može primijeniti isti opseg ograničenja (npr. Ime i prezime, kvalifikacija i sl., u pravilu su javni podaci).

- Također, a sukladno čl. 25. i 32. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, voditelj ili izvršitelj obrade osobnih podataka dužan je provesti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka, a u ovom kao i svim drugim upitima objavljenima na platformi ImamoPravoZnati.org to su isključivo tijela javne vlasti.
U konačnici, prilikom odlučivanja o zahtjevu za pristup informacijama službenik za informiranje mora uzeti u obzir zakonsku odredbu koja propisuje da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju preostali dijelovi informacije trebaju se učiniti dostupnim. Dijelove koji se trebaju uskratiti treba prekriti (zacrniti ili na drugi način učiniti nedostupnim) pri čemu postoji obveza donošenja rješenja o djelomičnom odbijanju zahtjeva za pristup informacijama.

— citat iz publikacije Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama: Priručnik za službenike za informiranje u tijelima javne vlasti, Zagreb, 2016., Anamarija Musa, Povjerenik za informiranje

Molim vas potvrdite primitak ovog Zahtjeva.

S poštovanjem,
Miroslav Schlossberg
[osobni podaci uklonjeni]

Miroslav Schlossberg

Za: Ministarstvo financija, Zagreb

Postovani,

ljubazno vas molim potvrdu primitka zahtjeva.

S poštovanjem,

Miroslav Schlossberg

Miroslav Schlossberg je ostavio/la bilješku ()