Evidencije prometa nekretnina za 2021. godinu.
Za: Ministarstvo financija, Zagreb
Poštovani,
Temeljem Zakona o pravu na pristup informacija molim da mi se dostavi informacija:
Sadržaj Evidencije iz prometa nekretnina za 2021. godinu.
Pravilnikom o obrascu prijave prometa nekretnina i evidenciji prometa nekretnina (NN 1/2017 – dalje: Pravilnik) koje je donešeno temeljem članka 19. stavka 4. i članka 20. stavka 3. Zakona o porezu na promet nekretnina (NN 115/16 – dalje: Zakon). Pravilnik uređuje oblik i sadržaj obrasca Prijave prometa nekretnina te način njegova podnošenja, kao i uspostava i održavanje Evidencije prometa nekretnina i način korištenja podataka iz Evidencije prometa nekretnina.
Člankom 3. Pravilnika određen je sadržaj obrasca Prijave. U Prijavu obveznik podnošenja prijave upisuje:
1. pod I. porezni je obveznik
1.1. poreza na promet nekretnina ili
1.2. poreza na dodanu vrijednost, te
1.2.1. je li korištena mogućnost izbora između plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na promet nekretnina,
2. pod II. podatke o prometu i vrsti prometa nekretnina
2.1. datum sklapanja ugovora, pravomoćnosti sudske odluke ili pravomoćnosti rješenja ministra pravosuđa temeljem kojeg se stječe nekretnina
2.1.1. datum isporuke nekretnine ako nekretninu isporučuje osoba koja je u registru obveznika poreza na dodanu vrijednost
2.2. vrsta prometa nekretnina:
2.2.1. temeljem sklopljenog ugovora – kupoprodaja, darovanje, zamjena, razvrgnuće suvlasničke zajednice ili dioba, dosmrtno uzdržavanje, doživotno uzdržavanje (datum smrti primatelja uzdržavanja), ortaštvo, dioba bračne stečevine, ostali ugovori
2.2.2. temeljem pravomoćne odluke – nasljeđivanje, sudska odluka, sudska odluka o dosjelosti ili sudska odluka o odobrenju upisa
2.2.3. posebni načini stjecanja – stečajni postupak, ovršni postupak, izvlaštenje, stjecanje na temelju suglasnosti ministra pravosuđa,
2.2.4. ostali načini stjecanja nekretnine
3. pod III. podatke o zakonskom zastupniku (za maloljetne i poslovno nesposobne osobe) – OIB, osobno ime/naziv
4. pod IV. podatke o opunomoćeniku (ako je porezni obveznik opunomoćio osobu za dostavu obrasca Prijave prometa nekretnina i/ili za postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina) – OIB, osobno ime/naziv i opseg punomoći – opća ili specijalna
5. pod V. podatke o otuđitelju odnosno o isporučitelju, a ako je više osoba otuđilo odnosno isporučilo nekretninu ili više njih potrebno je navesti podatke za svakog otuđitelja odnosno isporučitelja te odnosno tih nekretnina – OIB, osobno ime /naziv, srodstvo, podaci o stjecanju nekretnine koja se otuđuje (način stjecanja – naziv isprave o stjecanju, datum i cijena stjecanja ili cijena izgradnje) te podatak preuzima li prodavatelj obvezu plaćanja poreza na promet nekretnina
6. pod VI. podatke o nekretnini koja se stječe
6.1. vrijednost nekretnine iz isprave
6.2. iznos preuzetog duga
6.3. opis duga
6.4. opterećenost nekretnine (uživanje, zaštićeni najmoprimac)
6.5. ukupna površina nekretnine, u m2
6.5.1. podatak o površini nekretnine koja je u prometu, u m2
6.5.2. podatak o visini udjela u kojem porezni obveznik stječe nekretninu
6.6. nalazi li se nekretnina na području posebne državne skrbi
6.7. katastarska općina
6.8. broj katastarske čestice
6.9. oznaka zemljišnoknjižnog uloška
6.10. oznaka da je nekretnina evidentirana u Knjizi položenih ugovora
6.11. oznaka zemljišnoknjižnog poduloška
6.12. oznaka etaže
6.13. adresa nekretnine (naselje, ulica i kućni broj)
Ovisno o namjeni zemljišta upisuje se:
6.14. poljoprivredno zemljište
6.14.1. vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta
6.15. šuma ili šumsko zemljište
6.16. građevinsko zemljište i podatak o izdanoj građevinskoj dozvoli
6.17. prirodno neplodno zemljište
Ovisno o tipu izgrađene nekretnine upisuje se:
6.18. stan / apartman
6.19. stambeni objekt (kuća)
6.20. nekretnina za povremeni boravak
6.21. parkiralište
6.22. parkirno – garažno mjesto
6.23. garaža
6.24. poslovni prostor
6.25. gospodarske zgrade
6.26. ruševine
6.27. posebne nekretnine
6.28. nekretnine različitih namjena
6.29. oprema i uređaj grobnog mjesta i naziv groblja
6.30. ostale nekretnine
Obilježja zemljišta:
6.31. nagib terena – ravno, kosina, klizište ili nepravilno
6.32. infrastruktura – struja, voda, plin kanalizacija, bez infrastrukture
Obilježja izgrađene nekretnine:
6.33. dovršenost – dovršen, roh bau
6.34. stanje (opremljenost) – za adaptaciju, dobro, s dodatnim sadržajima (bazeni, saune, sportski tereni i ostali srodni sadržaji)
6.35. infrastruktura – struja, voda, plin, kanalizacija, bez infrastrukture
6.36. način grijanja – lokalno, etažno, centralno, daljinski izvor, bez izvora topline
6.37. katnost – na kojem se katu nalazi posebni dio nekretnine koji je u prometu od ukupnog broja katova te nekretnine
6.38. dizalo
6.39. druga obilježja nekretnine – broj soba, balkon / terasa / lođa, tavanski prostor ili posebni dio nekretnine u suterenu
6.40. energetski razred
6.41. godina izgradnje
6.42. godina adaptacije
6.43. datum prvog nastanjenja odnosno korištenja, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
6.44. je li prva isporuka, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
6.45. je li rekonstruirana građevina, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
7. pod VII. podatke o izvorima i iznosima sredstava za stjecanje nekretnine i to od – nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja, nasljedstva, darova, kredita, otuđenja nekretnina, rada u inozemstvu i ostalo, te ukupan iznos koji čini zbroj iznosa iskazanih po svakom izvoru pojedinačno
8. pod VIII. podatke o svrsi stjecanja nekretnine – privatne potrebe, poslovne potrebe, privatne i poslovne potrebe, daljnja prodaja
9. pod IX. podatke o posredniku u prometu nekretnina (ako je u prometu nekretnina sudjelovao posrednik)
10. pod X. napomene obveznika podnošenja prijave
11. pod XI. popis priloženih isprava.
Ostvarivanje prava na pristup informacijama uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine broj 25/13. i 85/15. – dalje: ZPPI).
Podsjećam da je informacija u smislu ZPPI-a svaki je podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Početak citata:
"
U odnosu na sadržaj informacije, ZPPI se ne primjenjuje na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske i na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama. U opisanim slučajevima službenik za informiranje ima obvezu korisniku uputiti obavijest te odgovarajućom primjenom Zakona o općem upravnom postupku, uputiti korisnika na mogućnost podnošenja prigovora na dostavljenu obavijest (Članak 122. Zakona o općem upravnom postupku).
- Prilikom razmatranja takvih zahtjeva, za donošenje odluke službeniku za informiranje bi pomoć trebale pružiti osobe nadležne ustrojstvene jedinice iz čijeg djelokruga rada su informacije ili pravna služba, s ciljem pojašnjavanja službeniku za informiranje konteksta te informacije. Također u određenim slučajevima se može zatražiti mišljenja nadležnih tijela izvan tijela javne vlasti, ali se pri tome treba rukovoditi rokovima za rješavanje zahtjeva.
Ako postoji bilo koje ograničenje prava na pristup određenim informacijama, tijelo javne vlasti je obvezno navesti, u posebnom rješenju, o kojoj kategoriji izuzetka se radi odnosno o razlozima zbog kojih je odlučilo uskratiti informacije. Službenik za informiranje ili bilo koja osoba u tijelu javne vlasti ne može proširiti razloge za uskratu informacija.
- Ukoliko se utvrdi postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4., to ne podrazumijeva odmah donošenje rješenja o odbijanju zahtjeva. Prije donošenja odluke tijelo javne vlasti mora u tim slučajevima provesti test razmjernosti i javnog interesa i u ovisnosti od rezultata donijeti odluku.
- Ako se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima nije potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
- Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno Zakonu o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96). Poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podaci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak.
- Profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici te druge službene osobe u obavljanju svog poziva.
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno Općem poreznom zakonu (NN 147/08,18/11,78/12,136/12,73/13). Prema Općem poreznom zakonu porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima.
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka tj. sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.
- Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. S obzirom da se osobni podaci odnose na fizičke osobe, za pravne osobe nije moguće koristiti ovo zakonsko ograničenje. Potrebno je također razlikovati osobne podatke o strankama odnosno građanima koje tijela vode u okviru svoje nadležnosti te osobne podatke dužnosnika i službenika odnosno osobama s kojima je tijelo u ugovornom odnosu, a u odnosu na koje se ne može primijeniti isti opseg ograničenja (npr. Ime i prezime, kvalifikacija i sl., u pravilu su javni podaci).
- Također, a sukladno čl. 25. i 32. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, voditelj ili izvršitelj obrade osobnih podataka dužan je provesti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka, a u ovom kao i svim drugim upitima objavljenima na platformi ImamoPravoZnati.org to su isključivo tijela javne vlasti.
U konačnici, prilikom odlučivanja o zahtjevu za pristup informacijama službenik za informiranje mora uzeti u obzir zakonsku odredbu koja propisuje da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju preostali dijelovi informacije trebaju se učiniti dostupnim. Dijelove koji se trebaju uskratiti treba prekriti (zacrniti ili na drugi način učiniti nedostupnim) pri čemu postoji obveza donošenja rješenja o djelomičnom odbijanju zahtjeva za pristup informacijama.
"
— citat iz publikacije Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama: Priručnik za službenike za informiranje u tijelima javne vlasti, Zagreb, 2016., Anamarija Musa, Povjerenik za informiranje
Molim vas potvrdite primitak ovog Zahtjeva.
S poštovanjem,
Miroslav Schlossberg
Gong, Vodnikova 4, Zagreb
Za: Ministarstvo financija, Zagreb
Poštovani,
Temeljem Zakona o pravu na pristup informacija molim da mi se dostavi informacija:
Sadržaj Evidencije iz prometa nekretnina za 2021. godinu.
Pravilnikom o obrascu prijave prometa nekretnina i evidenciji prometa nekretnina (NN 1/2017 – dalje: Pravilnik) koje je donešeno temeljem članka 19. stavka 4. i članka 20. stavka 3. Zakona o porezu na promet nekretnina (NN 115/16 – dalje: Zakon). Pravilnik uređuje oblik i sadržaj obrasca Prijave prometa nekretnina te način njegova podnošenja, kao i uspostava i održavanje Evidencije prometa nekretnina i način korištenja podataka iz Evidencije prometa nekretnina.
Člankom 3. Pravilnika određen je sadržaj obrasca Prijave. U Prijavu obveznik podnošenja prijave upisuje:
1. pod I. porezni je obveznik
1.1. poreza na promet nekretnina ili
1.2. poreza na dodanu vrijednost, te
1.2.1. je li korištena mogućnost izbora između plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na promet nekretnina,
2. pod II. podatke o prometu i vrsti prometa nekretnina
2.1. datum sklapanja ugovora, pravomoćnosti sudske odluke ili pravomoćnosti rješenja ministra pravosuđa temeljem kojeg se stječe nekretnina
2.1.1. datum isporuke nekretnine ako nekretninu isporučuje osoba koja je u registru obveznika poreza na dodanu vrijednost
2.2. vrsta prometa nekretnina:
2.2.1. temeljem sklopljenog ugovora – kupoprodaja, darovanje, zamjena, razvrgnuće suvlasničke zajednice ili dioba, dosmrtno uzdržavanje, doživotno uzdržavanje (datum smrti primatelja uzdržavanja), ortaštvo, dioba bračne stečevine, ostali ugovori
2.2.2. temeljem pravomoćne odluke – nasljeđivanje, sudska odluka, sudska odluka o dosjelosti ili sudska odluka o odobrenju upisa
2.2.3. posebni načini stjecanja – stečajni postupak, ovršni postupak, izvlaštenje, stjecanje na temelju suglasnosti ministra pravosuđa,
2.2.4. ostali načini stjecanja nekretnine
3. pod III. podatke o zakonskom zastupniku (za maloljetne i poslovno nesposobne osobe) – OIB, osobno ime/naziv
4. pod IV. podatke o opunomoćeniku (ako je porezni obveznik opunomoćio osobu za dostavu obrasca Prijave prometa nekretnina i/ili za postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina) – OIB, osobno ime/naziv i opseg punomoći – opća ili specijalna
5. pod V. podatke o otuđitelju odnosno o isporučitelju, a ako je više osoba otuđilo odnosno isporučilo nekretninu ili više njih potrebno je navesti podatke za svakog otuđitelja odnosno isporučitelja te odnosno tih nekretnina – OIB, osobno ime /naziv, srodstvo, podaci o stjecanju nekretnine koja se otuđuje (način stjecanja – naziv isprave o stjecanju, datum i cijena stjecanja ili cijena izgradnje) te podatak preuzima li prodavatelj obvezu plaćanja poreza na promet nekretnina
6. pod VI. podatke o nekretnini koja se stječe
6.1. vrijednost nekretnine iz isprave
6.2. iznos preuzetog duga
6.3. opis duga
6.4. opterećenost nekretnine (uživanje, zaštićeni najmoprimac)
6.5. ukupna površina nekretnine, u m2
6.5.1. podatak o površini nekretnine koja je u prometu, u m2
6.5.2. podatak o visini udjela u kojem porezni obveznik stječe nekretninu
6.6. nalazi li se nekretnina na području posebne državne skrbi
6.7. katastarska općina
6.8. broj katastarske čestice
6.9. oznaka zemljišnoknjižnog uloška
6.10. oznaka da je nekretnina evidentirana u Knjizi položenih ugovora
6.11. oznaka zemljišnoknjižnog poduloška
6.12. oznaka etaže
6.13. adresa nekretnine (naselje, ulica i kućni broj)
Ovisno o namjeni zemljišta upisuje se:
6.14. poljoprivredno zemljište
6.14.1. vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta
6.15. šuma ili šumsko zemljište
6.16. građevinsko zemljište i podatak o izdanoj građevinskoj dozvoli
6.17. prirodno neplodno zemljište
Ovisno o tipu izgrađene nekretnine upisuje se:
6.18. stan / apartman
6.19. stambeni objekt (kuća)
6.20. nekretnina za povremeni boravak
6.21. parkiralište
6.22. parkirno – garažno mjesto
6.23. garaža
6.24. poslovni prostor
6.25. gospodarske zgrade
6.26. ruševine
6.27. posebne nekretnine
6.28. nekretnine različitih namjena
6.29. oprema i uređaj grobnog mjesta i naziv groblja
6.30. ostale nekretnine
Obilježja zemljišta:
6.31. nagib terena – ravno, kosina, klizište ili nepravilno
6.32. infrastruktura – struja, voda, plin kanalizacija, bez infrastrukture
Obilježja izgrađene nekretnine:
6.33. dovršenost – dovršen, roh bau
6.34. stanje (opremljenost) – za adaptaciju, dobro, s dodatnim sadržajima (bazeni, saune, sportski tereni i ostali srodni sadržaji)
6.35. infrastruktura – struja, voda, plin, kanalizacija, bez infrastrukture
6.36. način grijanja – lokalno, etažno, centralno, daljinski izvor, bez izvora topline
6.37. katnost – na kojem se katu nalazi posebni dio nekretnine koji je u prometu od ukupnog broja katova te nekretnine
6.38. dizalo
6.39. druga obilježja nekretnine – broj soba, balkon / terasa / lođa, tavanski prostor ili posebni dio nekretnine u suterenu
6.40. energetski razred
6.41. godina izgradnje
6.42. godina adaptacije
6.43. datum prvog nastanjenja odnosno korištenja, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
6.44. je li prva isporuka, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
6.45. je li rekonstruirana građevina, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
7. pod VII. podatke o izvorima i iznosima sredstava za stjecanje nekretnine i to od – nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja, nasljedstva, darova, kredita, otuđenja nekretnina, rada u inozemstvu i ostalo, te ukupan iznos koji čini zbroj iznosa iskazanih po svakom izvoru pojedinačno
8. pod VIII. podatke o svrsi stjecanja nekretnine – privatne potrebe, poslovne potrebe, privatne i poslovne potrebe, daljnja prodaja
9. pod IX. podatke o posredniku u prometu nekretnina (ako je u prometu nekretnina sudjelovao posrednik)
10. pod X. napomene obveznika podnošenja prijave
11. pod XI. popis priloženih isprava.
Ostvarivanje prava na pristup informacijama uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine broj 25/13. i 85/15. – dalje: ZPPI).
Podsjećam da je informacija u smislu ZPPI-a svaki je podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Početak citata:
"
U odnosu na sadržaj informacije, ZPPI se ne primjenjuje na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske i na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama. U opisanim slučajevima službenik za informiranje ima obvezu korisniku uputiti obavijest te odgovarajućom primjenom Zakona o općem upravnom postupku, uputiti korisnika na mogućnost podnošenja prigovora na dostavljenu obavijest (Članak 122. Zakona o općem upravnom postupku).
- Prilikom razmatranja takvih zahtjeva, za donošenje odluke službeniku za informiranje bi pomoć trebale pružiti osobe nadležne ustrojstvene jedinice iz čijeg djelokruga rada su informacije ili pravna služba, s ciljem pojašnjavanja službeniku za informiranje konteksta te informacije. Također u određenim slučajevima se može zatražiti mišljenja nadležnih tijela izvan tijela javne vlasti, ali se pri tome treba rukovoditi rokovima za rješavanje zahtjeva.
Ako postoji bilo koje ograničenje prava na pristup određenim informacijama, tijelo javne vlasti je obvezno navesti, u posebnom rješenju, o kojoj kategoriji izuzetka se radi odnosno o razlozima zbog kojih je odlučilo uskratiti informacije. Službenik za informiranje ili bilo koja osoba u tijelu javne vlasti ne može proširiti razloge za uskratu informacija.
- Ukoliko se utvrdi postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4., to ne podrazumijeva odmah donošenje rješenja o odbijanju zahtjeva. Prije donošenja odluke tijelo javne vlasti mora u tim slučajevima provesti test razmjernosti i javnog interesa i u ovisnosti od rezultata donijeti odluku.
- Ako se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima nije potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
- Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno Zakonu o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96). Poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podaci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak.
- Profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici te druge službene osobe u obavljanju svog poziva.
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno Općem poreznom zakonu (NN 147/08,18/11,78/12,136/12,73/13). Prema Općem poreznom zakonu porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima.
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka tj. sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.
- Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. S obzirom da se osobni podaci odnose na fizičke osobe, za pravne osobe nije moguće koristiti ovo zakonsko ograničenje. Potrebno je također razlikovati osobne podatke o strankama odnosno građanima koje tijela vode u okviru svoje nadležnosti te osobne podatke dužnosnika i službenika odnosno osobama s kojima je tijelo u ugovornom odnosu, a u odnosu na koje se ne može primijeniti isti opseg ograničenja (npr. Ime i prezime, kvalifikacija i sl., u pravilu su javni podaci).
- Također, a sukladno čl. 25. i 32. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, voditelj ili izvršitelj obrade osobnih podataka dužan je provesti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka, a u ovom kao i svim drugim upitima objavljenima na platformi ImamoPravoZnati.org to su isključivo tijela javne vlasti.
U konačnici, prilikom odlučivanja o zahtjevu za pristup informacijama službenik za informiranje mora uzeti u obzir zakonsku odredbu koja propisuje da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju preostali dijelovi informacije trebaju se učiniti dostupnim. Dijelove koji se trebaju uskratiti treba prekriti (zacrniti ili na drugi način učiniti nedostupnim) pri čemu postoji obveza donošenja rješenja o djelomičnom odbijanju zahtjeva za pristup informacijama.
"
— citat iz publikacije Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama: Priručnik za službenike za informiranje u tijelima javne vlasti, Zagreb, 2016., Anamarija Musa, Povjerenik za informiranje
Molim vas potvrdite primitak ovog Zahtjeva.
S poštovanjem,
Miroslav Schlossberg
Gong, Vodnikova 4, Zagreb
Miroslav Schlossberg left an annotation ()
10.5.2022. poslao sam Predstavku Povjereniku za informiranje:
Tijelo javne vlasti nije odgovorilo na zahtjev za pristup informacijama u propisanom roku čime je povrijedilo odredbe članka 20. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/13 i 85/15). Predlažem Povjereniku za informiranje da u postupku po ovoj predstavci napravi inspekcijiski nadzor tijela javne vlasti.
Miroslav Schlossberg left an annotation ()
Zaprimljeno je pismeno od Ministarstva financija, kopiram u cjelosti niže:
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
POREZNA UPRAVA SREDIŠNJI URED
KLASA: UP/l-032-01/22-01/7
URBROJ: 513-07-21-17-22-3
Zagreb, 16. svibnja 2022.
Službenica za informiranje Porezne uprave, na temelju članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/13, 85/15), a povodom zaprimljenog Zahtjeva za pristup informacijama Miroslava Schlossberga, Gong, Vodnikova 4, 10000 Zagreb, podnesenog Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, od 25. travnja 2022. godine, donosi sljedeće
R J E Š E NJ E
Primjenom odredbe članka 15. stavka 2. točke 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne Novine br. 25/13, 85/15) odbija se zahtjev Miroslava Schlossberga, Gong, Vodnikova 4, 10000 Zagreb.
Obrazloženje
Dana 25. travnja 2022. godine Službenica za informiranje Porezne uprave zaprimila je zahtjev za pristup informacijama u kojem podnositelj traži sljedeće informacije: „sadržaj Evidencije iz prometa nekretnina za 2021. godinu."
Zahtjev se odbija.
Sukladno odredbi članka 8. stavak 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine br. 115/16, 106/19, 121/19 32/20 42/20) propisano je da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima.
Stavkom 3 istog članka propisano je da se obveza čuvanja porezne tajne iz stavka 1. članka odnosi na sve službene osobe poreznog tijela, vještake i druge osobe koje su uključene u porezni postupak.
Odredbom članka 8 Općeg poreznog zakona također su propisane iznimke što se ne smatra poreznom tajnom odnosno kada obveza davanja porezne tajne nije povrijeđena, međutim niti jedna od tih iznimaka ne može se primijeniti na predmetni zahtjev podnositeljice.
Odredbom clanka 20. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine br. 115/16, 106/18) propisano je da se podaci iskazani u ispravama o stjecanju nekretnina evidentiraju u Evidenciji prometa nekretnina. Nadalje, članak 21. Zakona o porezu an promet nekretnina propisuje da se podaci iz Evidencije prometa nekretnina izdaju na zahtjev tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne i podrucne (regionalne) samouprave, sudova i drugih institucija, ako takva obveza proizlazi iz posebnog propisa. Inzimno, jedinicama lokalne i podrucne *regionalne) samouprave mogu se ustupiti podaci za potrebe rada iz njihovog djelokruga, i to ne predstavlja, i to ne predstavlja povredu porezne tajne.
Obzirom da je iz upita vidljivo da se radi o zahtjevu fizicke osobe odnosno da zahtjev nike podnijelo ovlasteno tijelo iz clanka 21. Zakona o poreznu an promet nekretnina te da uz to ne postoji pravna osnova za dostavu podataka, nije moguće udovoljiti zahtjevu.
Podnesenim zahtjevom za pristup informacijama traži se cjelokupni sadržaj Evidencije prometa nekretnina koji između ostalog sadrži i osobne podatke poreznih obveznika te bi u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenom obradom od strane primatelja tih podataka, u svrhu s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka.
Premda je Porezna uprava imatelj podataka iz Evidencije prometa nekretina, njezino je raspolaganje tim podacima ograničeno, kako institutom porezne tajne, prewma kojemu, osim u iznimnim slučajevima, ima obvezu čuvanja tih podataka, tako i Općom uredbom o zaštiti podataka - Uredba (EU) 2016/679 kojom su utvrđena načela i pravila o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka.
S obzirom na navedeno, podaci iz Evidencije prometa nekretnina izdaju se samo u slučajevima propisanim Zakonom o porezu na promet nekretnina.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 3. i točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama određeno je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaicji ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu, odnosno ako je informacija zaštićena propisima kojima se ureduje područje zaštite osobnih podataka.
U tom slučaiu tijelo javne vlasti dužno je prije donošenja odluke o zahtjevu za pristup informaciji, provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Poštujući smjernice za test razmjernosti i javnog interesa Povjerenika za informiranje, koje su objavljene na internet stranici www.pristupinfo.hr, Ministarstvo financija Porezna uprava provela je, prije donošenja odluke, Test razmjernosti i javnog interesa, tijekom kojeg je zaključeno da u konkretnom slučaju javni interes ne prevladava u odnosu na štetu po zaštićene interese, odnosno ne radi se o pitanjima zaštite okoliša, ugrožavanju javnog zdravlja, prijetnji obrani i javnoj sigurnosti, potrošnji proračunskih sredstava, zakonitosti rada tijela javne vlasti, odgovornog donošenja političnih odluka i upravljanja javnom imovinom, krešenja ljudskih prava te mogućih slučajeva političke korupcije.
Ujedno, i Državni zavod za statistiku radi razna istraživanja s područja nekretina te su podaci o istima dostupni na njihovim mrežnim stranicama.
Slijedom navedenog, valjalo je sukkladno članku 15. stavak 2. točka 3. i 4. Zakona o pravu an pristup informacijama ograničiti pritup informaicji i riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Povjereniku za informiranje. Zagreb, Trg žrtava fašizma 3 neovisnom tijelu za zaštitu prava na pristup informacijama u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Žalba se predaje Ministarstvu financija, Poreznij upravi, Središnji ured, Boškovićeva 5, Zagreb neposredno ili putem pošte preporučeno.
Sukladno članku 19. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/13, 85/15) korisnici prava na pristup informacijama oslobođeni su od plaćanja upravnih i sudskih pristojbi u postupcima pred tijelima javne vlasti.
Službenica za informiranje
Jelena Marković
Dostaviti:
1 Miroslav Schlossberg, Gong, Vodnikova 4,10000 Zagreb
2. Pismohrana, ovdje
Za: Ministarstvo financija, Zagreb
Postovani,
ovim putem vas obavijestavam da sam vam odvojeno dostavio ovjerenu zalbu za drugostupanjski postupak. Nize kopiram sadrzaj zalbe.
S poštovanjem,
Miroslav Schlossberg
---
U Zagrebu 8.6.2022
POVJERENIKU ZA INFORMIRANJE
Jurišićeva 19
10 000 Zagreb
ŽALITELJ: Miroslav Schlossberg
TIJELO: Ministarstvo financija
Katančićeva 5
10000 Zagreb
Ž A L B A
protiv rješenja tijela javne vlasti Ministarstvo financija (dalje u tekstu: tijelo javne vlasti) u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama.
Dokazi:
1. Korespodencija po predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama koja uključuje zahtjev za pravo na pristup informacijama od 23.4.2022, poslan elektroničkim putem https://imamopravoznati.org/request/evid...
2. Rješenje tijela javne vlasti KLASA: UP/I-032-01/22-01/7, URBROJ: 513-07-21-17-22-3, od 31.5.2022.
I. Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), žalitelj je tijelu javne vlasti dana 23.4.2022 godine podnio uredan zahtjev za pravo na pristup informacijama (dalje u tekstu: zahtjev) u kojem je od tijela javne vlasti tražena dostava informacija:
Temeljem Zakona o pravu na pristup informacija molim da mi se dostavi informacija:
Sadržaj Evidencije iz prometa nekretnina za 2021. godinu.
Pravilnikom o obrascu prijave prometa nekretnina i evidenciji prometa nekretnina (NN 1/2017 – dalje: Pravilnik) koje je donešeno temeljem članka 19. stavka 4. i članka 20. stavka 3. Zakona o porezu na promet nekretnina (NN 115/16 – dalje: Zakon). Pravilnik uređuje oblik i sadržaj obrasca Prijave prometa nekretnina te način njegova podnošenja, kao i uspostava i održavanje Evidencije prometa nekretnina i način korištenja podataka iz Evidencije prometa nekretnina.
Člankom 3. Pravilnika određen je sadržaj obrasca Prijave. U Prijavu obveznik podnošenja prijave upisuje:
1. pod I. porezni je obveznik
1.1. poreza na promet nekretnina ili
1.2. poreza na dodanu vrijednost, te
1.2.1. je li korištena mogućnost izbora između plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na promet nekretnina,
2. pod II. podatke o prometu i vrsti prometa nekretnina
2.1. datum sklapanja ugovora, pravomoćnosti sudske odluke ili pravomoćnosti rješenja ministra pravosuđa temeljem kojeg se stječe nekretnina
2.1.1. datum isporuke nekretnine ako nekretninu isporučuje osoba koja je u registru obveznika poreza na dodanu vrijednost
2.2. vrsta prometa nekretnina:
2.2.1. temeljem sklopljenog ugovora – kupoprodaja, darovanje, zamjena, razvrgnuće suvlasničke zajednice ili dioba, dosmrtno uzdržavanje, doživotno uzdržavanje (datum smrti primatelja uzdržavanja), ortaštvo, dioba bračne stečevine, ostali ugovori
2.2.2. temeljem pravomoćne odluke – nasljeđivanje, sudska odluka, sudska odluka o dosjelosti ili sudska odluka o odobrenju upisa
2.2.3. posebni načini stjecanja – stečajni postupak, ovršni postupak, izvlaštenje, stjecanje na temelju suglasnosti ministra pravosuđa,
2.2.4. ostali načini stjecanja nekretnine
3. pod III. podatke o zakonskom zastupniku (za maloljetne i poslovno nesposobne osobe) – OIB, osobno ime/naziv
4. pod IV. podatke o opunomoćeniku (ako je porezni obveznik opunomoćio osobu za dostavu obrasca Prijave prometa nekretnina i/ili za postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina) – OIB, osobno ime/naziv i opseg punomoći – opća ili specijalna
5. pod V. podatke o otuđitelju odnosno o isporučitelju, a ako je više osoba otuđilo odnosno isporučilo nekretninu ili više njih potrebno je navesti podatke za svakog otuđitelja odnosno isporučitelja te odnosno tih nekretnina – OIB, osobno ime /naziv, srodstvo, podaci o stjecanju nekretnine koja se otuđuje (način stjecanja – naziv isprave o stjecanju, datum i cijena stjecanja ili cijena izgradnje) te podatak preuzima li prodavatelj obvezu plaćanja poreza na promet nekretnina
6. pod VI. podatke o nekretnini koja se stječe
6.1. vrijednost nekretnine iz isprave
6.2. iznos preuzetog duga
6.3. opis duga
6.4. opterećenost nekretnine (uživanje, zaštićeni najmoprimac)
6.5. ukupna površina nekretnine, u m2
6.5.1. podatak o površini nekretnine koja je u prometu, u m2
6.5.2. podatak o visini udjela u kojem porezni obveznik stječe nekretninu
6.6. nalazi li se nekretnina na području posebne državne skrbi
6.7. katastarska općina
6.8. broj katastarske čestice
6.9. oznaka zemljišnoknjižnog uloška
6.10. oznaka da je nekretnina evidentirana u Knjizi položenih ugovora
6.11. oznaka zemljišnoknjižnog poduloška
6.12. oznaka etaže
6.13. adresa nekretnine (naselje, ulica i kućni broj)
Ovisno o namjeni zemljišta upisuje se:
6.14. poljoprivredno zemljište
6.14.1. vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta
6.15. šuma ili šumsko zemljište
6.16. građevinsko zemljište i podatak o izdanoj građevinskoj dozvoli
6.17. prirodno neplodno zemljište
Ovisno o tipu izgrađene nekretnine upisuje se:
6.18. stan / apartman
6.19. stambeni objekt (kuća)
6.20. nekretnina za povremeni boravak
6.21. parkiralište
6.22. parkirno – garažno mjesto
6.23. garaža
6.24. poslovni prostor
6.25. gospodarske zgrade
6.26. ruševine
6.27. posebne nekretnine
6.28. nekretnine različitih namjena
6.29. oprema i uređaj grobnog mjesta i naziv groblja
6.30. ostale nekretnine
Obilježja zemljišta:
6.31. nagib terena – ravno, kosina, klizište ili nepravilno
6.32. infrastruktura – struja, voda, plin kanalizacija, bez infrastrukture
Obilježja izgrađene nekretnine:
6.33. dovršenost – dovršen, roh bau
6.34. stanje (opremljenost) – za adaptaciju, dobro, s dodatnim sadržajima (bazeni, saune, sportski tereni i ostali srodni sadržaji)
6.35. infrastruktura – struja, voda, plin, kanalizacija, bez infrastrukture
6.36. način grijanja – lokalno, etažno, centralno, daljinski izvor, bez izvora topline
6.37. katnost – na kojem se katu nalazi posebni dio nekretnine koji je u prometu od ukupnog broja katova te nekretnine
6.38. dizalo
6.39. druga obilježja nekretnine – broj soba, balkon / terasa / lođa, tavanski prostor ili posebni dio nekretnine u suterenu
6.40. energetski razred
6.41. godina izgradnje
6.42. godina adaptacije
6.43. datum prvog nastanjenja odnosno korištenja, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
6.44. je li prva isporuka, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
6.45. je li rekonstruirana građevina, za nekretnine na koje je obračunat porez na dodanu vrijednost
7. pod VII. podatke o izvorima i iznosima sredstava za stjecanje nekretnine i to od – nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja, nasljedstva, darova, kredita, otuđenja nekretnina, rada u inozemstvu i ostalo, te ukupan iznos koji čini zbroj iznosa iskazanih po svakom izvoru pojedinačno
8. pod VIII. podatke o svrsi stjecanja nekretnine – privatne potrebe, poslovne potrebe, privatne i poslovne potrebe, daljnja prodaja
9. pod IX. podatke o posredniku u prometu nekretnina (ako je u prometu nekretnina sudjelovao posrednik)
10. pod X. napomene obveznika podnošenja prijave
11. pod XI. popis priloženih isprava.
Ostvarivanje prava na pristup informacijama uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine broj 25/13. i 85/15. – dalje: ZPPI).
Podsjećam da je informacija u smislu ZPPI-a svaki je podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Početak citata:
"
U odnosu na sadržaj informacije, ZPPI se ne primjenjuje na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske i na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama. U opisanim slučajevima službenik za informiranje ima obvezu korisniku uputiti obavijest te odgovarajućom primjenom Zakona o općem upravnom postupku, uputiti korisnika na mogućnost podnošenja prigovora na dostavljenu obavijest (Članak 122. Zakona o općem upravnom postupku).
- Prilikom razmatranja takvih zahtjeva, za donošenje odluke službeniku za informiranje bi pomoć trebale pružiti osobe nadležne ustrojstvene jedinice iz čijeg djelokruga rada su informacije ili pravna služba, s ciljem pojašnjavanja službeniku za informiranje konteksta te informacije. Također u određenim slučajevima se može zatražiti mišljenja nadležnih tijela izvan tijela javne vlasti, ali se pri tome treba rukovoditi rokovima za rješavanje zahtjeva.
Ako postoji bilo koje ograničenje prava na pristup određenim informacijama, tijelo javne vlasti je obvezno navesti, u posebnom rješenju, o kojoj kategoriji izuzetka se radi odnosno o razlozima zbog kojih je odlučilo uskratiti informacije. Službenik za informiranje ili bilo koja osoba u tijelu javne vlasti ne može proširiti razloge za uskratu informacija.
- Ukoliko se utvrdi postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4., to ne podrazumijeva odmah donošenje rješenja o odbijanju zahtjeva. Prije donošenja odluke tijelo javne vlasti mora u tim slučajevima provesti test razmjernosti i javnog interesa i u ovisnosti od rezultata donijeti odluku.
- Ako se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima nije potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
- Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno Zakonu o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96). Poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podaci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak.
- Profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici te druge službene osobe u obavljanju svog poziva.
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno Općem poreznom zakonu (NN 147/08,18/11,78/12,136/12,73/13). Prema Općem poreznom zakonu porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima.
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka tj. sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.
- Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. S obzirom da se osobni podaci odnose na fizičke osobe, za pravne osobe nije moguće koristiti ovo zakonsko ograničenje. Potrebno je također razlikovati osobne podatke o strankama odnosno građanima koje tijela vode u okviru svoje nadležnosti te osobne podatke dužnosnika i službenika odnosno osobama s kojima je tijelo u ugovornom odnosu, a u odnosu na koje se ne može primijeniti isti opseg ograničenja (npr. Ime i prezime, kvalifikacija i sl., u pravilu su javni podaci).
- Također, a sukladno čl. 25. i 32. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, voditelj ili izvršitelj obrade osobnih podataka dužan je provesti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka, a u ovom kao i svim drugim upitima objavljenima na platformi ImamoPravoZnati.org to su isključivo tijela javne vlasti.
U konačnici, prilikom odlučivanja o zahtjevu za pristup informacijama službenik za informiranje mora uzeti u obzir zakonsku odredbu koja propisuje da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju preostali dijelovi informacije trebaju se učiniti dostupnim. Dijelove koji se trebaju uskratiti treba prekriti (zacrniti ili na drugi način učiniti nedostupnim) pri čemu postoji obveza donošenja rješenja o djelomičnom odbijanju zahtjeva za pristup informacijama.
"
— citat iz publikacije Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama: Priručnik za službenike za informiranje u tijelima javne vlasti, Zagreb, 2016., Anamarija Musa, Povjerenik za informiranje
D o k a z : korespodencija po predmetu za pravo na pristup informacijama od 23.4.2022
II. Dana 31.5.2022 godine tijelo javne vlasti dostavlja rješenje u kojem u bitnome navodi:
Zahtjev se odbija.
Podnesenim zahtjevom za pristup informacijama traži se cjelokupni sadržaj Evidencije prometa nekretnina koji između ostalog sadrži i osobne podatke poreznih obveznika te bi u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenom obradom od strane primatelja tih podataka, u svrhu s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka.
D o k a z : rješenje tijela javne vlasti KLASA: UP/I-032-01/22-01/7, URBOJ: 513-07-21-17-22-3, od 31.5.2022
III. Žalitelj se ne slaže s navedenom u rješenju tijela javne vlasti od 31.5.2022:
Žalitelj se ne slaže s razlozima navedenim u rješenju tijela javne vlasti. Službenik za informiranje bi već trebao znati da se informacijom smatraju podaci kojima raspolažu, a osobni podaci se ne smatraju informacijom u smislu ZPPI-ja, stoga zahtjevom nisu strogo traženi osobni podaci. Službenik za informiranje trebao je izuzeti osobne podatke te dostaviti sve ostale podatke koji se ne smatraju zaštićeni nekim drugim propisom, a kako je i propisano ZPPI-om. S obzirom da žalitelj nema uvid u sadržaj Evidencije nekretnina, dostavio je popis informacija sadržanim u pravilniku. Podrazumijeva se da se ne dostavljaju osobne informacije (neovisno o tome što je korisnik prava na informacijama tražio), a tijelo javne vlasti ima mogućnost djelomične dostave traženih informaicja onog dijela koje nije zaštićeno drugim propisima, te odbijanje drugog dijela koje je zaštićeno (poput osobnih podataka).
IV. Tijelo javne vlasti dostavilo je rješenje 38 dana nakon uredno poslanog zahtjeva. Žalitelj napominje da je tijelo javne vlasti prekoračilo rok za rješavanje predmeta po Zakonu o pravu na pristup informacijama (15 dana).
D o k a z : rješenje tijela javne vlasti KLASA: UP/I-032-01/22-01/7, URBOJ: 513-07-21-17-22-3, od 31.5.2022
V. U zakonskom roku 15 dana nakon isteka roka za rješenje računajući od dana dostave zahtjeva za pravo na pristup informacijama, žalitelj dostavlja ovu žalbu protiv rješenja.
VI. Budući da tijelo javne vlasti nije postupilo u skladu s odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, predlažem Povjereniku za informiranje da
o d l u č i :
1. Žalba se uvažava.
2. Nalaže se tijelu javne vlasti da u roku 15 dana omogući pristup zatraženoj informaciji u skladu sa Zakonskim propisima.
3. Izvršiti će se nenajavljeni inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o pravu na pristup informacijama na lokaciji tijela javne vlasti.
Žalitelj:
Miroslav Schlossberg
Miroslav Schlossberg left an annotation ()
Žalba kod Povjerenika za informiranje je odbijena, preslika na linku:
https://app.box.com/s/tgcjttybtxs2mbdoal...
We work to defend the right to FOI for everyone
Help us protect your right to hold public authorities to account. Donate and support our work.
Donate Now
Miroslav Schlossberg left an annotation ()
Telefonski razgovarao sa djelatnicom Službe za informiranje kod Ministarstva financija. Rečeno mi je da Ministarstvo ima 3 službenika za informiranje, i moj zahtjev je proslijeđen Jeleni Marković, službenici za informiranje u Poreznoj upravi.