Zašto je domicilnom stanovništvu Nacionalnog parka Kornati oduzeto stečeno pravo na tradicijski ribolov?
Za: Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb
UPIT:
Zašto je domicilnom stanovništvu Nacionalnog parka Kornati oduzeto stečeno pravo na tradicijski ribolov?
Prijedlog:
U Zakonu o morskom ribarstvu, u kojem je cijelo more Republike Hrvatske definirano kao ribolovno more, potrebno je dodati:
„Izuzev zaštićenih područja, tj. rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode.“
Na taj bi način nadležno Ministarstvo za zaštitu okoliša i zelene tranzicije preuzelo obvezu da svojim zakonodavstvom regulira i štiti tradiciju i ekosustav – upravo ono zbog čega su ova područja i proglašena zaštićenima.
Na taj način također bi bilo omogućeno provođenje čl. 5. st. 2. Zakona o morskom ribarstvu, te Rješenje Uprave za zaštitu kulturne baštine od 16. prosinca 2016. kojim se utvrđuje da tradicijske ribolovne vještine običaji i vjerovanja na Jadranu imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
Ovakav prijedlog je zakonit, provodiv i u skladu sa načelom pozivine diskriminacije za koju imamo brojne primjere na Mediteranu (npr. Torre Guaceto, Italija), a naročito stoga što su domicilnom stanovništvu u NP Kornati oduzeta stečenaprava a time i poništena tradicija tj. očuvanje tradicijskog načina života zbog kojeg je Kornat i proglašen NP.
________________________________________
Pravni osnov zahtjeva:
1. Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. prepoznaje potrebu regulacije tehničkih mjera koje uzimaju u obzir regionalne posebnosti ribarstva, uključujući zaštitu tradicijskih ribolovnih praksi u priobalnim zajednicama.
2. Uredba (EU) br. 1380/2013 o zajedničkoj ribarstvenoj politici u članku 19. ističe važnost ograničenja ribolova unutar 12 nautičkih milja radi očuvanja resursa i održivosti tradicionalnih ribolovnih aktivnosti, što je od ključne važnosti za društveno-gospodarski razvoj priobalnih zajednica.
3. Statut Javne ustanove Nacionalni park Kornati (NN 49/92) u članku 10. jasno definira zaštitu prirodne i kulturne baštine kao jednu od temeljnih djelatnosti Ustanove, što uključuje i očuvanje tradicijskih djelatnosti u skladu s kulturnim nasljeđem.
4. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18), članak 4., navodi očuvanje krajobrazne i geološke raznolikosti u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem kao jedan od svojih temeljnih ciljeva.
5. Rješenje Uprave za zaštitu kulturne baštine od 16. prosinca 2016. utvrđuje da tradicijske ribolovne vještine, običaji i vjerovanja na Jadranu imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra, sukladno članku 9. stavku 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
________________________________________
Obrazloženje:
Nacionalni parkovi proglašeni su radi očuvanja iznimnih prirodnih vrijednosti. Njihovo upravljanje uređuje se posebnom regulativom usmjerenom na očuvanje zatečenog stanja ili njegovo poboljšanje.
U Hrvatskoj postoje tri nacionalna parka na moru. Osim zajedničkog morskog karaktera, svaki ima vlastite specifičnosti, kako u morskim ekosustavima, tako i na kopnu, stoga im treba pristupiti individualno. Jedan od njih je Nacionalni park Kornati, gdje Murterini borave od 17. stoljeća, a od sredine 19. stoljeća posjeduju i zemljišta.
Od proglašenja parka 1980. godine – bez ozbiljne konzultacije s lokalnim stanovništvom – prevladava stav da institucije zaštite prirode ne ugrožavaju interese lokalne zajednice. Ipak, Kurnatari su često prikazivani kao uzurpatori koji, iako im vlasništvo nije osporeno, „uvijek traže više“ – uključujući i pravo na ribolov. A ribolov, navodno, šteti ekosustavu.
Kurnatari su toga svjesni. Razumne i nadzirane regulacije ribolova provodile su sve vlasti – od Mletačke Republike do Jugoslavije – bez negativnih posljedica po riblji fond, i to unatoč znatno većem broju korisnika prostora.
Prilikom proglašenja parka zanemarena je „humana“ dimenzija zaštite. Rečeno im je: „More je opće dobro.“ Kao da Kornati lebde u zraku, bez ikakve veze s ljudima koji su ih stoljećima oblikovali. I danas institucije u velikoj mjeri zadržavaju taj stav.
Zabranom malog ribolova za osobne potrebe 31. prosinca 2014. ugašena je stoljetna tradicija kornatskog načina života – danas upisana u Registar nematerijalne kulturne baštine RH (2016.). Kornati su prostor bez ijednog kvadratnog metra netaknutog ljudskom rukom, a kultura života na njima jedinstven je primjer opstanka na otoku. Negiranjem tih vrijednosti kroz zabrane, negira se i smisao same zaštite.
Danas svi u Kornatima mogu raditi što žele – osim Kurnatara. Prije bilo kakve zabrane, nužno je objektivno sagledati stvarne uzroke opadanja ribljeg fonda: brze jurilice, rekreativne ribolovce s naprednom opremom, sportske podvodne ribolovce, otpadne vode s brodova… i tek tada usporediti sve to s malim brojem ribara iz nužde.
Svjesni smo da više ništa nije kao nekad i da svi moramo pridonijeti očuvanju prirode. Na to smo spremni – možda po prvi put, i to s višestoljetnim empirijskim znanjima.
Kao lokalna zajednica s dugom tradicijom i iskustvom, želimo aktivno sudjelovati u istraživanjima ribljeg fonda u NP Kornati, doprinositi edukaciji i podizanju svijesti o važnosti očuvanja podmorja te biti ravnopravan partner u oblikovanju strategije zaštite – koristeći pritom svoje tradicijske ribolovne alate isključivo za vlastite potrebe.
S poštovanjem,
UDRUGA KURNATARI
Poštovani,
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zaprimilo je Vaš niže
navedeni zahtjev za pristup informacijama 18. travnja 2025. godine te
ustupljeni zahtjev Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije 24.
travnja 2025. godine.
Sukladno odredbi èlanka 23. stavka 1. toèke 6. Zakona o pravu na pristup
informacijama (NN 25/13, 85/15 I 69/22), obavještavamo Vas da se podnesak
ne smatra zahtjevom u smislu èlanka 18. stavka 5. Zakona, odnosno ne
smatra se zahtjevom za pristup informacijama traženje objašnjenja ili
uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanja obveza, izrade
analize ili tumaèenja nekog propisa, te Vas upuæujemo da se vezano uz
svoje traženje o moguænostima ribolova u Nacionalnom parku Kornati
obratite direktno Upravi ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede,
šumarstva i ribarstva na e-mail adresu: [1][e-mail adresa].
Srdaèno,
Službenica za informiranje
Anabela Široki
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
[2]GrbRH1
Ministry of Agriculture,
Forestry and Fisheries
Služba za informiranje
Information Service
Ulica grada Vukovara 78
10000 Zagreb
Hrvatska/Croatia
Tel: +385 1 6106 766
E-pošta: [3][MPS e-mail za zahtjeve]
Web-adresa: [4]www.poljoprivreda.gov.hr
--------------------------------------------------------------------------
Šalje: Marina Èeprnja <[ZPPI #12452 email]>
Poslano: 17. travnja 2025. 19:53
Prima: Anabela Široki <[MPS e-mail za zahtjeve]>
Predmet: Zahtjev za pristup informacijama - Zašto je domicilnom
stanovništvu Nacionalnog parka Kornati oduzeto steèeno pravo na
tradicijski ribolov?
Za: Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb
UPIT:
Zašto je domicilnom stanovništvu Nacionalnog parka Kornati oduzeto steèeno
pravo na tradicijski ribolov?
Prijedlog:
U Zakonu o morskom ribarstvu, u kojem je cijelo more Republike Hrvatske
definirano kao ribolovno more, potrebno je dodati:
„Izuzev zaštiæenih podruèja, tj. rezervata, nacionalnih parkova i parkova
prirode.“
Na taj bi naèin nadležno Ministarstvo za zaštitu okoliša i zelene
tranzicije preuzelo obvezu da svojim zakonodavstvom regulira i štiti
tradiciju i ekosustav – upravo ono zbog èega su ova podruèja i proglašena
zaštiæenima.
Na taj naèin takoðer bi bilo omoguæeno provoðenje èl. 5. st. 2. Zakona o
morskom ribarstvu, te Rješenje Uprave za zaštitu kulturne baštine od 16.
prosinca 2016. kojim se utvrðuje da tradicijske ribolovne vještine obièaji
i vjerovanja na Jadranu imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
Ovakav prijedlog je zakonit, provodiv i u skladu sa naèelom pozivine
diskriminacije za koju imamo brojne primjere na Mediteranu (npr. Torre
Guaceto, Italija), a naroèito stoga što su domicilnom stanovništvu u NP
Kornati oduzeta steèenaprava a time i poništena tradicija tj. oèuvanje
tradicijskog naèina života zbog kojeg je Kornat i proglašen NP.
________________________________________
Pravni osnov zahtjeva:
1. Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeæa od 20. lipnja
2019. prepoznaje potrebu regulacije tehnièkih mjera koje uzimaju u obzir
regionalne posebnosti ribarstva, ukljuèujuæi zaštitu tradicijskih
ribolovnih praksi u priobalnim zajednicama.
2. Uredba (EU) br. 1380/2013 o zajednièkoj ribarstvenoj politici u
èlanku 19. istièe važnost ogranièenja ribolova unutar 12 nautièkih milja
radi oèuvanja resursa i održivosti tradicionalnih ribolovnih aktivnosti,
što je od kljuène važnosti za društveno-gospodarski razvoj priobalnih
zajednica.
3. Statut Javne ustanove Nacionalni park Kornati (NN 49/92) u èlanku
10. jasno definira zaštitu prirodne i kulturne baštine kao jednu od
temeljnih djelatnosti Ustanove, što ukljuèuje i oèuvanje tradicijskih
djelatnosti u skladu s kulturnim nasljeðem.
4. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18), èlanak 4., navodi
oèuvanje krajobrazne i geološke raznolikosti u stanju prirodne ravnoteže i
usklaðenih odnosa s ljudskim djelovanjem kao jedan od svojih temeljnih
ciljeva.
5. Rješenje Uprave za zaštitu kulturne baštine od 16. prosinca 2016.
utvrðuje da tradicijske ribolovne vještine, obièaji i vjerovanja na
Jadranu imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra, sukladno èlanku 9.
stavku 1. Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara.
________________________________________
Obrazloženje:
Nacionalni parkovi proglašeni su radi oèuvanja iznimnih prirodnih
vrijednosti. Njihovo upravljanje ureðuje se posebnom regulativom
usmjerenom na oèuvanje zateèenog stanja ili njegovo poboljšanje.
U Hrvatskoj postoje tri nacionalna parka na moru. Osim zajednièkog morskog
karaktera, svaki ima vlastite specifiènosti, kako u morskim ekosustavima,
tako i na kopnu, stoga im treba pristupiti individualno. Jedan od njih je
Nacionalni park Kornati, gdje Murterini borave od 17. stoljeæa, a od
sredine 19. stoljeæa posjeduju i zemljišta.
Od proglašenja parka 1980. godine – bez ozbiljne konzultacije s lokalnim
stanovništvom – prevladava stav da institucije zaštite prirode ne
ugrožavaju interese lokalne zajednice. Ipak, Kurnatari su èesto
prikazivani kao uzurpatori koji, iako im vlasništvo nije osporeno, „uvijek
traže više“ – ukljuèujuæi i pravo na ribolov. A ribolov, navodno, šteti
ekosustavu.
Kurnatari su toga svjesni. Razumne i nadzirane regulacije ribolova
provodile su sve vlasti – od Mletaèke Republike do Jugoslavije – bez
negativnih posljedica po riblji fond, i to unatoè znatno veæem broju
korisnika prostora.
Prilikom proglašenja parka zanemarena je „humana“ dimenzija zaštite.
Reèeno im je: „More je opæe dobro.“ Kao da Kornati lebde u zraku, bez
ikakve veze s ljudima koji su ih stoljeæima oblikovali. I danas
institucije u velikoj mjeri zadržavaju taj stav.
Zabranom malog ribolova za osobne potrebe 31. prosinca 2014. ugašena je
stoljetna tradicija kornatskog naèina života – danas upisana u Registar
nematerijalne kulturne baštine RH (2016.). Kornati su prostor bez ijednog
kvadratnog metra netaknutog ljudskom rukom, a kultura života na njima
jedinstven je primjer opstanka na otoku. Negiranjem tih vrijednosti kroz
zabrane, negira se i smisao same zaštite.
Danas svi u Kornatima mogu raditi što žele – osim Kurnatara. Prije bilo
kakve zabrane, nužno je objektivno sagledati stvarne uzroke opadanja
ribljeg fonda: brze jurilice, rekreativne ribolovce s naprednom opremom,
sportske podvodne ribolovce, otpadne vode s brodova… i tek tada usporediti
sve to s malim brojem ribara iz nužde.
Svjesni smo da više ništa nije kao nekad i da svi moramo pridonijeti
oèuvanju prirode. Na to smo spremni – možda po prvi put, i to s
višestoljetnim empirijskim znanjima.
Kao lokalna zajednica s dugom tradicijom i iskustvom, želimo aktivno
sudjelovati u istraživanjima ribljeg fonda u NP Kornati, doprinositi
edukaciji i podizanju svijesti o važnosti oèuvanja podmorja te biti
ravnopravan partner u oblikovanju strategije zaštite – koristeæi pritom
svoje tradicijske ribolovne alate iskljuèivo za vlastite potrebe.
S poštovanjem,
UDRUGA KURNATARI
-------------------------------------------------------------------
Molimo koristite ovu adresu e-pošte za sve odgovore na ovaj zahtjev:
[ZPPI #12452 email]
Je li [MPS e-mail za zahtjeve] pogrešna adresa za pristup informacijama
zahtjeve za Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb? Ako da, molimo
kontaktirajte nas koristeæi ovaj obrazac:
[5]https://imamopravoznati.org/change_reque...
Ovaj zahtjev i svaki odgovor bit æe objavljeni na internetu:
[6]https://imamopravoznati.org/request/zast...
Politika zaštite privatnosti i autorskih prava:
[7]https://imamopravoznati.org/help/officers
Za detaljnije upute o sigurnom rukovanju podacima proèitajte najnovije
savjete Povjerenika za informiranje:
[8]https://imamopravoznati.org/help/ico-gui...
Molimo vas imajte na umu da æe u nekim sluèajevima objavljivanje zahtjeva
i odgovora biti odgoðeno.
Ukoliko vam je, kao službeniku za pravo na pristup informacijama, ova
usluga korisna, molimo vas da na stranici s podacima o pravu na pristup
informacijama vaše organizacije postavite poveznicu do nas.
-------------------------------------------------------------------
IZJAVA O ODRICANJU ODGOVORNOSTI:
Sadržaj ove poruke i eventualno priloženih datoteka može sadržavati
povjerljive informacije i namijenjen je iskljuèivo osobama ili subjektima
koji su navedeni kao primatelji. Ukoliko je zbog greške pri adresiranju
ili prijenosu ova poruka pogrešno upuæena, molimo Vas obavijestite
pošiljatelja slanjem odgovora na ovu poruku, a poruku i sve njene priloge
odmah, bez èitanja, trajno uklonite s raèunala. Svako neovlašteno
korištenje, objavljivanje, prerada, obrada, reprodukcija, prikazivanje,
prenošenje, distribucija, snimanje ili bilo koji drugi oblik neovlaštene
uporabe ove poruke je strogo zabranjeno. Sadržaj, stavovi i mišljenja
izneseni u poruci su autorovi, te nužno ne predstavljaju stav ili
mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
DISCLAIMER OF LIABILITY STATEMENT:
The content of this message and possibly annexed data can contain
confidential information and is intended exclusively for the persons or
subjects which are listed as recipients. If this message was due to a
mistake in addressing or transfer sent to you by mistake, please inform
the sender by replying to this message, and the message and all its
contents immediately, and without reading it, permanently remove from the
computer. Each unauthorized use, publication, processing, reproduction,
presentation, transfer, distribution, recording or any other form of
unauthorized use of this message is strictly prohibited. The contents,
positions and opinions stated in the message belong to the author and do
not necessarily belong to the Ministry of Agriculture, Forestry and
Fisheries.
References
Visible links
1. [e-mail adresa]
mailto:[e-mail adresa]
3. mailto:[MPS e-mail za zahtjeve]
4. http://www.mps.hr/
5. https://imamopravoznati.org/change_reque...
6. https://imamopravoznati.org/request/zast...
7. https://imamopravoznati.org/help/officers
8. https://imamopravoznati.org/help/ico-gui...
We work to defend the right to FOI for everyone
Help us protect your right to hold public authorities to account. Donate and support our work.
Donate Now