Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa donijelo je odluku kojom se odbija zahtjev u prvo točki:

REPUBLIKA HRVATSKA
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa

KLASA: 008-01/26-01/6
URBROJ: 711-02-02/02-2026-5
Zagreb, 15. lipnja 2026.g.

Na temelju članka 23. stavka 6. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22., dalje: Zakon o pravu na pristup informacijama), u povodu zahtjeva za pristup informacijama podnesenog od strane GONG-a dana 19. svibnja 2026. godine, službenica za informiranje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), donosi

R J E Š E N J E

Odbija se zahtjev podnositelja zahtjeva, udruge GONG, podnesen dana 19. svibnja 2026. godine, u dijelu kojim se traži dostava preslika godišnjih izvještaja o lobiranju podnesenih za 2025. godinu, kao i informacije o eventualno pokrenutim postupcima zbog nepodnošenja godišnjeg izvještaja o lobiranju za 2025. godinu u zakonskom roku.

Obrazloženje

Korisnik prava na pristup informacijama GONG uputio je dana 19. svibnja 2026. godine elektroničkim putem zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

U navedenom zahtjevu traži se od Povjerenstva dostava preslika svih godišnjih izvještaja o lobiranju podnesenih za 2025. godinu sukladno Zakonu o lobiranju („Narodne novine“, broj 36/2024., dalje: Zakon o lobiranju), kao i informacije o eventualno pokrenutim postupcima ili izrečenim mjerama zbog nepodnošenja godišnjeg izvještaja o lobiranju za 2025. godinu u zakonskom roku. Podnositelj zahtjeva ujedno navodi da se, u slučaju postojanja osobnih podataka ili drugih podataka za koje postoji ograničenje prava na pristup informacijama, dostave djelomično anonimizirane preslike dokumenata, sukladno članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Dana 1. lipnja 2026. godine Povjerenstvo je, sukladno članku 18. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, od podnositelja zahtjeva zatražilo dostavu adrese njegova sjedišta, koju je podnositelj zahtjeva naknadno dostavio istog dana.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. toga Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je tijelo javne vlasti kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa dužno utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji taj interes bio povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

Člankom 23. stavkom 6. istog Zakona propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani člankom 15. stavcima 2., 3. i 4. toga Zakona.

Prilikom provedbe testa razmjernosti i javnog interesa dana 3. lipnja 2026. godine utvrđeno je kako slijedi.

Uvidom u sadržaj godišnjih izvještaja o lobiranju utvrđeno je da isti sadrže podatke o poslovnim kontaktima, interesima, komunikaciji i aktivnostima lobiranja između lobista i naručitelja lobiranja, odnosno podatke koji po svojoj naravi predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu u smislu članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Pritom valja istaknuti da Zakon o lobiranju ne propisuje obvezu javne objave godišnjih izvještaja o lobiranju niti uređuje sadržaj i opseg podataka iz tih izvještaja koji bi bili dostupni javnosti. Također, navedenim Zakonom nije propisano u kojem bi dijelu izvještaji bili javno objavljeni niti u kojem opsegu bi javnost imala pravo uvida u njihov sadržaj.

Za razliku od toga, u drugim zakonima iz nadležnosti Povjerenstva zakonodavac je izričito uredio pitanje javne objave pojedinih podataka. Primjerice, Zakonom o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, broj 143/21. i 36/24., dalje: ZSSI) propisano je koji podaci iz imovinskih kartica obveznika toga zakona podliježu javnoj objavi i u kojem vremenskom razdoblju ostaju javno dostupni, vodeći pritom računa o primjeni propisa o zaštiti osobnih podataka.

Nadalje, zakonodavac je načelo transparentnosti u području lobiranja ostvario kroz institute koji su Zakonom o lobiranju izričito određeni kao javno dostupni i to prvenstveno kroz javnu objavu Registra lobista te javnu objavu mjera izrečenih zbog kršenja odredaba Zakona o lobiranju. Time je zakonodavac decidirano odredio opseg podataka i informacija koji se javno objavljuju, dok istodobno nije propisao opću javnu dostupnost sadržaja godišnjih izvještaja o lobiranju niti obvezu njihove objave.

Stoga se ne može zaključiti da u ovom trenutku postoji zakonska osnova za javnu dostupnost sadržaja godišnjih izvještaja o lobiranju kao i dostavu istih u okviru prava na pristup informacijama.

Nadalje, člankom 20. stavkom 4. Zakona o lobiranju propisano je da će Povjerenstvo nakon zaprimanja ispitati sadrži li izvještaj lobista iz članka 19. stavaka 1. i 2. Zakona o lobiranju sve potrebne podatke. Člankom 20. stavkom 5. Zakona o lobiranju propisano je da će Povjerenstvo, ako utvrdi da u izvještaju nedostaju propisane informacije, pozvati lobista da izvještaj dopuni u roku koji ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 30 dana. Nadalje, člankom 20. stavkom 6. Zakona o lobiranju propisano je da je postupak provjere podataka iz izvještaja iz članka 19. stavaka 1. i 2. Zakona o lobiranju zatvoren za javnost.

Uvidom u sadržaj traženih informacija, odnosno izvještaja o lobiranju utvrđeno je da iste čine sastavni dio aktivnosti provjere i analize podataka koje Povjerenstvo provodi temeljem ovlasti propisanih Zakonom o lobiranju. Povjerenstvo je trenutno u fazi provjere potpunosti i točnosti zaprimljenih godišnjih izvještaja o lobiranju za 2025. godinu te utvrđivanja eventualnih nedostataka koji mogu zahtijevati daljnje postupanje sukladno članku 20. stavku 5. Zakona o lobiranju. Slijedom navedenoga, tražene informacije prikupljene su u okviru postupka koji je člankom 20. stavkom 6. Zakona o lobiranju izričito određen kao postupak zatvoren za javnost.

Povjerenstvo je prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa razmotrilo postojanje javnog interesa za pristup traženim informacijama, osobito imajući u vidu načelo transparentnosti rada tijela javne vlasti te interes javnosti za nadzor nad provedbom Zakona o lobiranju.

Međutim, ocijenjeno je kako u konkretnom slučaju prvenstveno treba uzeti u obzir da sama javna objava izvještaja o provedenim lobiranjima i njihov ustup, nema osnove u Zakonu o lobiranju i da stoga prevladava potreba zaštite podataka obuhvaćenih izvještajima. Podredno, prevladava i interes zaštite postupka provjere podataka koji prethodi eventualnom-izricanju mjera u tom postupku. Naime, omogućavanje pristupa traženim informacijama u fazi dok Povjerenstvo još uvijek provodi analizu i provjeru zaprimljenih izvještaja, moglo bi ugroziti buduće postupke nadzora i ostvarenje njihove svrhe, osobito s obzirom na to da Povjerenstvo još uvijek utvrđuje potpunost i točnost dostavljenih podataka te poduzima pripremne radnje radi eventualnog daljnjeg postupanja sukladno Zakonu o lobiranju, a za koji postupak je decidirano zakonom propisano da je zatvoren za javnost.

U odnosu na dio zahtjeva koji se odnosi na informacije o eventualno izrečenim mjerama zbog nepodnošenja godišnjeg izvještaja o lobiranju za 2025. godinu u zakonskom roku, podnositelj zahtjeva bit će obaviješten izvan ovog rješenja elektroničkom poštom da do dana donošenja ovog rješenja nije izrečena niti jedna mjera, ali je postupak provjere podataka u izvještajima u tijeku.

Nadalje, korisnik prava na pristup informacijama bit će upoznat s konačnim rezultatima provedenih postupaka u dijelu u kojem je to propisano Zakonom o lobiranju, budući da se mjere izrečene zbog nepoštivanja odredaba Zakona o lobiranju javno objavljuju u Registru lobista sukladno članku 13. stavcima 1. i 2. Zakona o lobiranju.

Sukladno članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna određena zakonom. U konkretnom slučaju, imajući u vidu da traženi izvještaji sadrže i podatke koji po svojoj naravi mogu predstavljati poslovnu ili profesionalnu tajnu, kao i činjenicu da je člankom 20. stavkom 6. Zakona o lobiranju postupak provjere podataka iz izvještaja izričito određen kao postupak zatvoren za javnost te nije propisana javna dostupnost izvještaja o lobiranju, ocijenjeno je da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informacijama nad javnim interesom za njihovom objavom.

Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Službenica za informiranje

Marijana Križančić, mag. iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od dana dostave Rješenja.

Dostaviti:

GONG, osobnom dostavom, na adresu sjedišta, Mihanovićeva 14, 10 000 Zagreb
Pismohrana

Nakon što je Gong u pismenom obliku primio Rješenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, u zakonskom roku poslao je 21. srpnja 2026. žalbu na Rješenje Povjereniku za informiranje:

Korisnik prava na informaciju
Gong,
Mihanovićeva ulica 14, Zagreb
OIB: 61867710134

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
Trg žrtava fašizma 3, 10000 Zagreb
Zagreb 21. srpnja 2026.

ŽALBA PROTIV RJEŠENJA TIJELA JAVNE VLASTI O ODBIJANJU ZAHTJEVA

Sukladno članku 25. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj 25/13, 85/15 i 69/22; dalje u tekstu Zakon) izjavljujem žalbu protiv Rješenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (KLASA: 008-01/26-01/6, URBROJ: 711-02-02/02-2026-5) od 15. lipnja 2026. godine, koje je Gongu uručeno 21. srpnja 2026. godine.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa navedenim rješenjem odbilo je zahtjev za pristup informaciji koji je Gong podnio 19. svibnja 2026. godine i kojim se tražilo:

"1. Preslike svih godišnjih izvještaja o lobiranju podnesenih za 2025. godinu sukladno Zakonu o lobiranju. U slučaju da pojedini dokumenti sadržavaju osobne podatke ili druge podatke za koje smatrate da podliježu ograničenjima pristupa informacijama, molim vas da nam dostavite djelomično anonimizirane preslike dokumenata, sukladno članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

2. Informacije o eventualno pokrenutim postupcima ili izrečenim mjerama zbog nepodnošenja godišnjeg izvještaja o lobiranju za 2025. godinu u zakonskom roku."

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odbilo je zahtjev u njegovom prvom dijelu, pozivajući se na pravo tijela javne vlasti da ograniči pristup informaciji ako je informacija poslovna tajna.

U obrazloženju Rješenja navodi se da je 3. lipnja 2026. Povjerenstvo provelo test razmjernosti i javnog interesa te da je uvidom u sadržaj godišnjih izvještaja o lobiranju utvrdilo da izvještaji sadrže podatke o poslovnim kontaktima, interesima, komunikaciji i aktivnostima lobiranja između lobista i naručitelja lobiranja, te da je riječ o podacima "koji po svojoj naravni predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu". Povjerenstvo je dalje konstatiralo da Zakon o lobiranju ne propisuje obvezu javne objave godišnjih izvještaja o lobiranju niti uređuje sadržaj i opseg podataka iz tih izvještaja koji bi bili dostupni javnosti. Povjerenstvo iz toga zaključuje da u Zakonu o lobiranju nema osnove za javno objavljivanje godišnjih izvještaja i njihov ustup, te da stoga prevladava potreba zaštite podataka obuhvaćenih izvještajima.

Odbijanjem zahtjeva Gongu je uskraćeno zakonom zajamčeno prava na pristup informacijama. Rješenje osporavam u dijelu u kojem Povjerenstvo odbija dostaviti preslike svih izvještaja o lobiranju za 2025. te, zbog pogrešne primjene zakona, sukladno članku 25. Zakona o pravu na pristup informacijama izjavljujem žalbu u zakonskom roku od 15 dana od dostave Rješenja.

Iz činjenice da Zakon o lobiranju propisuje obvezu javnog objavljivanja Registra lobista te mjera izrečenih zbog kršenja Zakona o lobiranju, Povjerenstvo je pogrešno zaključilo da je time ostvareno načelo transparentnosti i da to što zakonodavac nije izričito propisao javnu dostupnost sadržaja godišnjih izvještaja, znači da ne postoji zakonska osnova za javnu dostupnost sadržaja godišnjih izvještaja o lobiranju.

Načelo transparentnosti ne može biti ispunjeno samo javnom objavom Registra lobista i mjera izrečenih zbog kršenja Zakona o lobiranju, zato što bi to značilo da javnost smije znati tko je registrirani lobist, ali da nema pravo znati tko je za što lobirao, kod koga i za čiji interes. To je direktno suprotno svrsi i smislu prava na pristup informacijama koje se temelji na načelu javnosti i slobodnog pristupa informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti. To što Zakon o lobiranju propisuje javnu objavu Registra lobista i mjera izrečenih zbog kršenja zakona, ne znači da je time isključena mogućnost pristupa drugim informacijama kojima raspolaže Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, pa tako niti godišnjim izvještajima o lobiranju. Naprotiv, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, pravo na pristup informacijama ostvaruje se upravo i podnošenjem zahtjeva za pristup informacijama tijelu javne vlasti koje informacijom raspolaže.

U testu razmjernosti i javnog interesa Povjerenstvo je javni interes za pristup informacijama podredilo "potrebi zaštite podataka obuhvaćenih izvještajima", i to zbog zaključka da javna objava godišnjih izvještaja o lobiranju i njihov ustup "nemaju osnove u Zakonu o lobiranju". Odsutnost izričite obveze javne objave određene informacije ne predstavlja zakonsko ograničenje prava na pristup informacijama niti može zamijeniti utvrđivanje konkretne štete koja bi nastala omogućavanjem pristupa informacijama. Povjerenstvo je na jednu stranu stavilo javni interes za transparentnošću i nadzorom nad provedbom Zakona o lobiranju, a na drugu stranu nije stavilo konkretno utvrđeni interes za zaštitom pojedinih podataka, nego samo opći zaključak da Zakon o lobiranju ne propisuje njihovu javnu objavu, odnosno čiji se interes štiti, niti kakva bi konkretna šteta nastala njihovim otkrivanjem.

Iz svega navedenog je vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva i uskratu pristupa informaciji, pa na temelju navedenih razloga, predlažem Povjereniku za informiranje da uvaži moju žalbu, poništi Rješenje tijela javne vlasti i omogući Gongu pristup traženim informacijama.

Oriana Ivković Novokmet,

Izvršna direktorica Gonga