Poštovani,

zahvaljujemo na Vašem zahtjevu, samo Vas molimo da nadopunite svoj zahtjev sukladno članku 18. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Sukladno navedenom članku Zakona pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

S poštovanem,

Marko Nenadić
Službenik za informiranje
Porezna uprava - Središnji ured
Služba za strategiju i informiranje
A: Avenija Dubrovnik 32, Zagreb
T: +385 (1) 650 1112
E: [Porezna uprava, Ministarstvo financija, Zagreb e-mail za zahtjeve]

prikazati citirane dijelove

Poštovani,

zahvaljujemo na dostavljenim podacima.

S poštovanjem,

Marko Nenadić
Viši savjetnik- specijalist
Porezna uprava - Središnji ured
Služba za strategiju i informiranje
A: Avenija Dubrovnik 32, Zagreb
T: +385 (1) 650 1112
E: [Porezna uprava, Ministarstvo financija, Zagreb e-mail za zahtjeve]

prikazati citirane dijelove

Poštovani,

Vezano uz Vaš zahtjev za dostavom podataka o strukturi zaposlenika prema
kategorijama neto dohotka za 2018. godinu, u nastavku odgovaramo.

Temeljna zadaća Ministarstva financija, Porezne uprave (dalje u tekstu:
Porezna uprava) je, između ostalog, utvrđivanje i naplata poreza,
doprinosa i ostalih javnih davanja te su evidencije Porezne uprave
ustrojene sukladno potrebama navedenog. Slijedom navedenog, a vezano uz
neto plaće, izvješćujemo Vas kako Porezna uprava formira određene preglede
za vlastite potrebe vezane uz prosječan neto dohodak koji se izrađuju
temeljem podataka iz zaprimljenih Obrazaca JOPPD na godišnjem nivou.

Struktura zaposlenika u 32 kategorije neto dohotka izrađena je na način da
su za svakog stjecatelja za kojeg su iskazane oznake primitaka s osnove
nesamostalnog rada na Izvješćima o primicima, porezu na dohodak te
doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD), podaci o neto primicima
sumirani na razini godine te su isti podijeljeni s brojem mjeseci u kojima
je iskazan primitak s osnove nesamostalnog rada.

Radi boljeg razumijevanja podataka u nastavku navodimo nekoliko primjera
načina formiranja podataka:

1. Ukoliko je za jednog stjecatelja podneseno 12 Obrazaca JOPPD, svaki s
obračunskim razdobljem jednog mjeseca, u kojima su na svakom bili iskazani
neto primici od 12.000,00 kuna, takav stjecatelj je u pregledu koji
dostavljamo u privitku iskazan u kategoriji neto dohotka od 11.001-12.000
kuna,

2. Ukoliko su za jednog stjecatelja podnesena 3 Obrasca JOPPD, svaki s
obračunskim razdobljem jednog mjeseca, u kojima su na svakom iskazani neto
primici kako slijedi: 3.000,00 kuna za prvi mjesec, 6.000,00 kuna za drugi
mjesec i 5.000,00 kuna za treći mjesec, takav stjecatelj je u pregledu
koji dostavljamo u privitku iskazan u kategoriji neto dohotka od
4.501-5.000 kuna,

3. Ukoliko je za jednog stjecatelja podneseno 6 Obrasca JOPPD, svaki s
obračunskim razdobljem jednog mjeseca, u kojima su na svakom iskazani neto
primici kako slijedi: 4.000,00 kuna za prvi mjesec, dok su za ostale
mjesece iskazane oznake bolovanja (neto primitak 0,00 kuna), takav
stjecatelj je u pregledu koji dostavljamo u privitku iskazan u kategoriji
neto dohotka od 501-800 kuna,

4. Ukoliko je za jednog stjecatelja podneseno 12 Obrasca JOPPD, svaki s
obračunskim razdobljem jednog mjeseca, u kojima je iskazana neisplata
plaće bez naknadne isplate zaostale plaće (neto primitak 0,00), takav
stjecatelj je u pregledu koji dostavljamo u privitku iskazan u kategoriji
neto dohotka do 500 kuna.

Bitno je naglasiti da pregled uključuje sve stjecatelje s osnove
nesamostalnog rada, dakle i one kojima nisu isplaćene plaće (npr. članovi
uprave u radnom odnosu koji si ne isplaćuju plaće, a isplaćuju si dobit),
stjecatelje na dugotrajnim bolovanjima koji su zaposleni a koji u
određenoj godini nisu ostvarili neto primitke s osnove nesamostalnog rada,
stjecatelje s nepunim radnim vremenom kao i stjecatelje na rodiljnom
dopustu. Također u pregledu su uključeni i stjecatelji s nepunim radnim
vremenom kao i stjecatelji koji su u kraćem dijelu godine bili u radnom
odnosu.

Slijedom navedenog, u nastavku dostavljamo podatke o strukturi zaposlenika
raspoređenih u kategorije neto dohotka za razdoblje 2018. godine te je
bitno naglasiti da isti predstavlja godišnji prosjek neto primitaka s
osnove nesamostalnog rada svih stjecatelja, a ne iznose isplaćenih plaća
na nivou mjeseci.

Zaključno, sukladno zakonskim propisima plaća za obavljeni rad ne može
biti manja od propisane minimalne plaće te za isplate koje su iskazane
ispod minimalne plaće postoje objektivni razlozi (odjave i prijave radnika
u toku mjeseca). Također je bitno napomenuti da u neto dohodak nisu
uključeni neoporezivi primici (troškovi prijevoza, nagrade i dr.) te
pregled sadržava one primitke koji se isplaćuju uz plaću i u trenutku
isplate se oporezuju (bonusi, nagrade, otpremnine i dr.).

Obzirom na činjenicu da Porezna uprava podatke iz svog djelokruga
dostavlja Državnom zavodu za statistiku temeljem kojih se formiraju
određena istraživanja, te da Porezna uprava nije nadležna za izračun
prosječne plaće, upućujemo Vas na link Državnog zavoda za statistiku gdje
je objavljen izračun prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih:
[1]https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2...

S poštovanjem,

[2]pu_logo_web_adresa_horizontalni

prikazati citirane dijelove