Za: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagreb

Temeljem Zakona o pravu na pristup informacija molim da mi se dostavi informacija:

Isti tekst poslao sam i mailom.

Krenuo sam pisati članak o dohranjivanju plaža u Crikvenici za jedan portal, pa bi mi trebale neke informacije.
Dana 4.12.2019. godine dobio sam mailom odgovor od Martina Blašković, tajnice u Upravi za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, vezano za tumačenje pojmova dohrane plaže i nasipavanja morske obale.
Tumačenje pojma dohrana plaže od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE) glasi:
“Pod pojmom dohrane plaže podrazumijeva se uređenje postojećih nasutih plaža na način da se plažni materijal odnesen zbog djelovanja mora i vjetra nadomjesti novim plažnim materijalom, ali u gabaritima postojeće nasute plaže. Plažni materijal koji se smije koristiti za dohranu plaže su pijesak, šljunak ili sitni tucanik, u svakom slučaju kameni materijal tog tipa bez sadržaja zemlje. U praksi to znači da se dohrana plaže radi u sklopu tehničkog održavanja postojećih nasutih plaža. Naime, za te potrebe u prvom redu se vadi iz mora materijal koji je odnesen s postojeće plaže zbog djelovanja mora i vjetra, a tek nakon toga se plaža još eventualno dohranjuje plažnim materijalom koji se dobavlja iz drugih izvora.“.
Vezano za način dohranjivanja plaža u Crikvenici imao bi nekoliko pitanja. Radi se o plaži Gradsko kupalište u Crikvenici odnosno o plaži Crni mol (Črni mul), koja je posebna i specifična pješčana plaža u Crikvenici, nadaleko poznata po svojoj dubini koja se je godina zbog nebrige uništavala i devastirala nestručnim i štetnim vađenjem pijeska bagerima iz mora plaže (plićak) u svrhu dohranjivanja plaže.
Najdrastičniji slučaj vađenja pijeska iz plićaka plaže Crni mol (Črni mul) dogodio se je na proljeće 2016. godine. Pijesak iz plićaka se je vadio na način da bager uđe u more i vadi pijesak iz plićaka na kopneni dio plaže. Taj pijesak se kasnije koristi za dohranjivanje plaže. Te godine je nastala rupa u plićaku plaže Crni mol (Črni mul) od oko 200 cm. Dakle, plaža za koju smo nekada govorili da je „more do kičice“ postala je rupa od 200 cm opasna po djecu. Na donjoj slici je bager u moru kako vadi pijesak na plaži u neposrednoj blizini plaže Crni mol (Črni mul).

Rupa u plićak plaže Crni mol (Črni mul) vidljiva je na Geodetskom snimku stanja glavne plaže Crikvenica iz prosinca 2016. godine vidljiva na donjoj slici.

Iz tumačenja pojma dohranjivanje plaže jasno je da se za dohranjivanje plaže smije koristiti kameni materijal bez sadržaja zemlje. Također, dohranjivanjem se dopušta da se odneseni materijal zbog djelovanja mora i vjetra vadi iz mora, ali veliki je problem što tada jedinice lokalne samouprave iz mora vade veće količine plažnog materijal iz mora nego što je plažnog materijala ušlo u more zbog djelovanja mora i vjetra. Razlog je vrlo jednostavan, vađenje plažnog materijala iz mora je najjeftiniji način pribavljanja materijala za dohranjivanje plaže.
Prije nekoliko godina prilikom produbljivanja ušća Dubračine dobiven je materijal (oblutci s velikim sadržajem zemlje i mulja) koji će se koristiti za dohranjivanje plaža na području Grada Crikvenice, a deponiran je na lokaciji agro zone. Grad Crikvenica je taj materijal dobio od strane Ministarstva državne imovine.
Građani Crikvenice dana 20.5.2020. godine primijetili su da se na Gradsko kupalište, na potezu od akvagana do plaže Crni mol (Črni mul), kamionima dovozi materijal koji je svojom kvalitetom neprikladan za dohranjivanje zbog velikog udjela zemlje i mulja. Materijal za dohranu sastojao se je oblutaka s velikim udjelom zemlje, mulja i drugog otpada. Nakon toga materijal je razvučen na plažu u svrhu dohranjivanja. Na taj evidentno neprikladan materijal za dohranjivanje plaže postavio se je završni sloj pijeska. Vrlo brzo došlo je i do onečišćenja mora zbog velikog sadržaja zemlje i mulja. Dana 21.5.2020. godine napisao sam prijavu Državnom inspektoratu Republike Hrvatske zbog nastale situacije.
Kontaktirao sam i Lučku kapetaniju Rijeka ispostava Crikvenica koji su radili izvid po ovom predmetu iz više prijava. Dali su mi obrazloženje problema uz jednu šokantnu rečenicu: „Ističem da nisam nadležan procjenjivati kvalitetu materijala.“. Dakle, oni nisu našli ništa sporno u ovakvome dohranjivanju.
Također i čelnici Grada Crikvenice ne vide ništa sporno u dohranjivanju plaže neprimjerenim materijalom.

Pitanja:
0. Pitanja su vezana za dohranjivanje ali slobodno komentirajte i problem nasipavanja.
1. Zanima me da li je zakonski definirano na koji način se obavlja vađenje pijeska u svrhu dohranjivanja plaže, ili je osnova za cijelu priču vaše tumačenje pojma dohranjivanje plaže.
2. Osobno nema ništa protiv vađenja plažnog materijala iz more koje je odvučeno s plaže, ali kako znati koliko ćemo i na kojoj lokaciji izvlačiti pijeska iz mora 1 m3, 10 m3, 100 m3,… Ovakvo tumačenje pojma dohranjivanje stvara prostor za manipulaciju.
3. Koja institucija je nadležna za prijavu zlouporabe vađenju plažnog materijala iz mora u svrhu dohrane plaže, Državni inspektorat?
4. Zanima me da li je zakonski definirano da se ne može plaža dohranjivati s materijalom koji sadrži zemlju, ili je osnova za cijelu priču vaše tumačenje pojma dohranjivanje plaže.
5. Koja institucija je nadležna za slučaj kada s plaža dohranjuje mateijalom koji sadrži zemlju, a tu je bilo i mulja, Državni inspektorat?
6. Da li postoje sankcije za gornju problematiku.

S poštovanjem,

Željko Smolčić

Za: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagreb

Temeljem Zakona o pravu na pristup informacija molim da mi se dostavi informacija:

Molim odgovor na tražena pitanja.

S poštovanjem,

Željko Smolčić