Poštovani,

Vezano uz Vaš zahtjev za pravo na pristup informacijama dostavljam Vam
informaciju kako slijedi, a koju ste dobili i od Samostalne službe za
odnose s javnošću i protokol.

Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom
Ministarstva zaštite okoliša i energetike za zahvate iz Priloga II. Uredbe
o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14 i
3/17; dalje u tekstu: Ureda) provodi postupke ocjene o potrebi procjene
utjecaja na okoliš, kojima se utvrđuje potreba provedbe postupka procjene
utjecaja na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku
mrežu. Sukladno članku 27. stavku 3. Uredbe, rješenje kojim se utvrđuje da
za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš može
sadržavati mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša (na
prijedlog nositelja zahvata ili nadležnih tijela koja sudjeluju u
postupku). Navedeno rješenje nije krajnje odobrenje za realizaciju
zahvata, već se njime odlučuje o potrebi provedbe postupka procjene
utjecaja na okoliš te u sklopu istog i ocjena prihvatljivosti za ekološku
mrežu. Ukoliko su propisane mjere u navedenom rješenju, iste se smatraju
posebnim uvjetima zaštite okoliša i sastavni su dio odobrenja za
realizaciju zahvata.

Pojam dohranjivanja podrazumijeva da se isto izvede u gabaritima postojeće
plaže, odnosno da se plažni materijal odnesen zbog djelovanja mora i
vjetra nadomjesti plažnim materijalom u gabaritima kavi su bili prije
odnošenja plažnog materijala u dublje slojeve mora. Dohranjivanje nije
definirano propisima iz područja zaštite okoliša, no člankom 89. Zakona o
pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, broj 158/03, 38/09,
141/06, 56/16 i 98/19) propisano je da je odlaganje materijala na morsku
obalu ili u more (od iskopa, rušenja objekata, otpadnog materijal i dr.)
dopušteno samo uz odobrenje tijela uprave nadležnog za poslove
graditeljstva, te uz suglasnost tijela nadležnog za zaštitu okoliša.

 

Prijave u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u
provedbi propisa te prekršajna odgovornost u nadležnosti su Državnog
inspektorata.

 

S poštovanjem,

 

 

[1]cid:[email protected] REPUBLIKA HRVATSKA / REPUBLIC OF
CROATIA
Ministarstvo zaštite okoliša i
energetike
Ministry of Environment and Energy

Sofija Ljubaj, mag.pol.

Službenica za informiranje/ Information officer

 

Radnička cesta 80/3

10 000 Zagreb

Tel.  + 385 1 3717 926

Fax. + 385 1 3717 135

e-mail: [e-mail adresa]

[2]www.mzoe.gov.hr

 

[3]cid:[email protected] o ispisu ove elektronske
pošte, čuvajte prirodu.

 

 

IZJAVA O ODRICANJU OD ODGOVORNOSTI: Ova elektronička poruka može
sadržavati osjetljive, povjerljive i/ili povlaštene informacije te je
namijenjena isključivo naznačenom primatelju i/ili grupi primatelja. Ako
ste je primili pogreškom, molimo Vas da o tome odmah obavijestite
pošiljatelja te da izvornu poruku i sve njene priloge odmah, bez čitanja,
trajno izbrišete. Neovlaštena uporaba, distribucija, otkrivanje,
umnožavanje ili izmjena ove poruke je zabranjena. Sadržaj, stavovi i
mišljenja izneseni u poruci su autorovi i ne predstavljaju nužno službeni
stav Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Budući da komunikacija
putem interneta spada u otvoreni način razmjene informacija, Ministarstvo
zaštite okoliša i energetike ne prihvaća nikakvu odgovornost za eventualnu
štetu nastalu primitkom ove poruke i svih njezinih priloga.

DISCLAIMER: This email may contain sensitive, confidential and/or
privileged information and is intended only for the recipient and/or group
of recipients to which it is addressed. If you received this in error,
please immediately notify the sender and permanently delete the original
email and any attachments, without reading them. Any unauthorized use,
dissemination, disclosure, copying of or change to this email is
prohibited. The content, views and opinions expressed in this email are
those of the sender only and do not necessarily represent the official
views of the Ministry of Environment and Energy. As internet communication
is an open form of information exchange, the Ministry of Environment and
Energy excludes all liability for any loss or damage arising from the
receipt of this message and any of its attachments.

 

 

 

-----Original Message-----

From: [4][e-mail adresa] <[5][e-mail adresa]> On
Behalf Of Željko Smolčić

Sent: Wednesday, June 24, 2020 7:23 AM

To: Pristup Informacijama <[6][e-mail adresa]>

Subject: Zahtjev za pristup informacijama - Dohranjivanje plaže vađenjem
pijeska iz mora u Crikvenici

 

Za: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagreb

 

 

 

Temeljem Zakona o pravu na pristup informacija molim da mi se dostavi
informacija:

 

 

 

Isti tekst poslao sam i mailom.

 

 

 

Krenuo sam pisati članak o dohranjivanju plaža u Crikvenici za jedan
portal, pa bi mi trebale neke informacije.

 

Dana 4.12.2019. godine dobio sam mailom odgovor od Martina Blašković,
tajnice u Upravi za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje
otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, vezano za tumačenje
pojmova dohrane plaže i nasipavanja morske obale.

 

Tumačenje pojma dohrana plaže od strane Ministarstva zaštite okoliša i
energetike (MZOE) glasi:

 

“Pod pojmom dohrane plaže podrazumijeva se uređenje postojećih nasutih
plaža na način da se plažni materijal odnesen zbog djelovanja mora i
vjetra nadomjesti novim plažnim materijalom, ali u gabaritima postojeće
nasute plaže. Plažni materijal koji se smije koristiti za dohranu plaže su
pijesak, šljunak ili sitni tucanik, u svakom slučaju kameni materijal tog
tipa bez sadržaja zemlje. U praksi to znači da se dohrana plaže radi u
sklopu tehničkog održavanja postojećih nasutih plaža. Naime, za te potrebe
u prvom redu se vadi iz mora materijal  koji je odnesen s postojeće plaže
zbog djelovanja mora i vjetra, a tek nakon toga se plaža još eventualno
dohranjuje plažnim materijalom koji se dobavlja iz drugih izvora.“.

 

Vezano za način dohranjivanja plaža u Crikvenici imao bi nekoliko pitanja.
Radi se o plaži Gradsko kupalište u Crikvenici odnosno o plaži Crni mol
(Črni mul), koja je posebna i specifična pješčana plaža u Crikvenici,
nadaleko poznata po svojoj dubini koja se je godina zbog nebrige
uništavala i devastirala nestručnim i štetnim vađenjem pijeska bagerima iz
mora plaže (plićak) u svrhu dohranjivanja plaže.

 

Najdrastičniji slučaj vađenja pijeska iz plićaka plaže Crni mol (Črni mul)
dogodio se je na proljeće 2016. godine. Pijesak iz plićaka se je vadio na
način da bager uđe u more i vadi pijesak iz plićaka na kopneni dio plaže.
Taj pijesak se kasnije koristi za dohranjivanje plaže. Te godine je
nastala rupa u plićaku plaže Crni mol (Črni mul) od oko 200 cm. Dakle,
plaža za koju smo nekada govorili da je „more do kičice“ postala je rupa
od 200 cm opasna po djecu. Na donjoj slici je bager u moru kako vadi
pijesak na plaži u neposrednoj blizini plaže Crni mol (Črni mul).

 

 

 

Rupa u plićak plaže Crni mol (Črni mul) vidljiva je na Geodetskom snimku
stanja glavne plaže Crikvenica iz prosinca 2016. godine vidljiva na donjoj
slici.

 

 

 

Iz tumačenja pojma dohranjivanje plaže jasno je da se za dohranjivanje
plaže smije koristiti kameni materijal bez sadržaja zemlje. Također,
dohranjivanjem se dopušta da se odneseni materijal zbog djelovanja mora i
vjetra vadi iz mora, ali veliki je problem što tada jedinice lokalne
samouprave iz mora vade veće količine plažnog materijal iz mora nego što
je plažnog materijala ušlo u more zbog djelovanja mora i vjetra. Razlog je
vrlo jednostavan, vađenje plažnog materijala iz mora je najjeftiniji način
pribavljanja materijala za dohranjivanje plaže.

 

Prije nekoliko godina prilikom produbljivanja ušća Dubračine dobiven je
materijal (oblutci s velikim sadržajem zemlje i mulja) koji će se
koristiti za dohranjivanje plaža na području Grada Crikvenice, a deponiran
je na lokaciji agro zone. Grad Crikvenica je taj materijal dobio od strane
Ministarstva državne imovine.

 

Građani Crikvenice dana 20.5.2020. godine primijetili su da se na Gradsko
kupalište, na potezu od akvagana do plaže Crni mol (Črni mul), kamionima
dovozi materijal koji je svojom kvalitetom neprikladan za dohranjivanje
zbog velikog udjela zemlje i mulja. Materijal za dohranu sastojao se je
oblutaka s velikim udjelom zemlje, mulja i drugog otpada. Nakon toga
materijal je razvučen na plažu u svrhu dohranjivanja. Na taj evidentno
neprikladan materijal za dohranjivanje plaže postavio se je završni sloj
pijeska. Vrlo brzo došlo je i do onečišćenja mora zbog velikog sadržaja
zemlje i mulja. Dana 21.5.2020. godine napisao sam prijavu Državnom
inspektoratu Republike Hrvatske zbog nastale situacije.

 

Kontaktirao sam i Lučku kapetaniju Rijeka ispostava Crikvenica koji su
radili izvid po ovom predmetu iz više prijava. Dali su mi obrazloženje
problema uz jednu šokantnu rečenicu: „Ističem da nisam nadležan
procjenjivati kvalitetu materijala.“. Dakle, oni nisu našli ništa sporno u
ovakvome dohranjivanju.

 

Također i čelnici Grada Crikvenice ne vide ništa sporno u dohranjivanju
plaže neprimjerenim materijalom.

 

 

 

Pitanja:

 

0. Pitanja su vezana za dohranjivanje ali slobodno komentirajte i problem
nasipavanja.

 

1. Zanima me da li je zakonski definirano na koji način se obavlja vađenje
pijeska u svrhu dohranjivanja plaže, ili je osnova za cijelu priču vaše
tumačenje pojma dohranjivanje plaže.

 

2. Osobno nema ništa protiv vađenja plažnog materijala iz more koje je
odvučeno s plaže, ali kako znati koliko ćemo i na kojoj lokaciji izvlačiti
pijeska iz mora 1 m3, 10 m3, 100 m3,… Ovakvo tumačenje pojma dohranjivanje
stvara prostor za manipulaciju.

 

3. Koja institucija je nadležna za prijavu zlouporabe vađenju plažnog
materijala iz mora u svrhu dohrane plaže, Državni inspektorat?

 

4. Zanima me da li je zakonski definirano da se ne može plaža dohranjivati
s materijalom koji sadrži zemlju, ili je osnova za cijelu priču vaše
tumačenje pojma dohranjivanje plaže.

 

5. Koja institucija je nadležna za slučaj kada s plaža dohranjuje
mateijalom koji sadrži zemlju, a tu je bilo i mulja, Državni inspektorat?

 

6. Da li postoje sankcije za gornju problematiku.

 

 

 

S poštovanjem,

 

 

 

Željko Smolčić

 

 

 

-------------------------------------------------------------------

 

 

 

Molimo koristite ovu adresu e-pošte za sve odgovore na ovaj zahtjev:

 

[7][ZPPI #7345 email]

 

 

 

Je li [8][MZOIP e-mail za zahtjeve] pogrešna adresa za pristup
informacijama zahtjeve za Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,
Zagreb? Ako da, molimo kontaktirajte nas koristeći ovaj obrazac:

 

[9]http://imamopravoznati.org/change_reques...

 

 

 

Izjava o odricanju odgovornosti: Ova poruka i svaki odgovor bit će
objavljen na internetu. Naša politika zaštite privatnosti i autorskih
prava:

 

[10]http://imamopravoznati.org/help/officers

 

 

 

Za detaljnije upute o sigurnom rukovanju podacima pročitajte najnovije
savjete Povjerenika za informiranje:

 

[11]http://imamopravoznati.org/help/ico-guid...

 

 

 

 

 

Ukoliko Vam je, kao službeniku za pravo na pristup informacijama, ova
usluga korisna, molimo Vas da na stranicama Vašeg tijela javne vlasti
posvećenim pravu na pristup informacijama postavite poveznicu do nas.

 

 

 

 

 

-------------------------------------------------------------------

References

Visible links
2. http://www.mzoe.gov.hr/
4. mailto:[e-mail adresa]
5. mailto:[e-mail adresa]
6. mailto:[e-mail adresa]
7. mailto:[ZPPI #7345 email]
8. mailto:[MZOIP e-mail za zahtjeve]
9. http://imamopravoznati.org/change_reques...
10. http://imamopravoznati.org/help/officers
11. http://imamopravoznati.org/help/ico-guid...

sakrij citirane dijelove