Statistika postupaka utvrđivanja prava i obveza po osnovi stjecanja nekretnina i stjecanja nasljedstva i darova

Čeka se da Ministarstvo financija, Zagreb odgovori na požurnicu za rješavanje ovog zahtjeva. Po zakonu, Ministarstvo financija, Zagreb je trebao odgovoriti do (detalji)

Za: Ministarstvo financija, Zagreb

U svojem odgovoru na zastupničko pitanje g. Željka Pavića od 20.3.2023. je ministar Marko Primorac naveo da je tijekom 2021. godine evidentirano 34.677 fizičkih osoba
kod kojih je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja prava i obveza po osnovi stjecanja
nekretnina i stjecanja nasljedstva i darova s ukupnom vrijednosti iz ugovora u iznosu od
preračunato 4.137.026.078 € (za vrijednost stjecanja veću od 50.000 € po fizičkoj osobi). Također je ui odgovoru navedeno kako je tijekom 2021. uz izvršna rješenja naplaćeno poreza i prireza 1.385.576 €. Iako se provođenje postupka i izvršnost rješenja vremenski ne poklapaju, ipak mora postojati neka relacija među njima, budući da su u 2021. postala izvršna rješenja iz prethodnih godina. Zato je nejasno, a javnost ima velik interes znati, u koliko mjeri Porezna uprava kroz institut provjere porijekla imovine doprinosi smanjenju korupcije u RH. Omjer iznosa izvršnosti i provedenih postupaka je 0,03 %, dakle 2021. godine je Porezna uprava naplatila svega 0,11 % od mogućeg maksimuma (računajući činjenicu da je porez na drugi dohodak 30 % *2, te da je po OPZ nesklad između stečene imovine i izvora sredstava određen pojmom "višestruko", dakle najmanje x2.

Kako god računali, ovaj podatak navodi na zaključak da Porezna uprava svoj posao po ovom pitanju ne obavlja u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak. Kako bismo ispravno obavijestili javnost, ZAHTJEVAM dostavu sljedećih informacija:

1. Statistiku ishoda spomenutih provedenih 34.677 postupaka u 2021. godini, grupirano po vrstama ishoda (nepravomoćno riješeno, pravomoćno naplaćeno, redovni postupak u tijeku, žalbeni postupak u tijeku, postupak obustavljen)
2. Statistiku skupina razloga za svaku u t. 1 spomenutu vrstu ishoda

(sve po ukupnom broju i iznosu, per 31.12.2023.)

Molim odgovoriti taksativno po točkama iz ZAHTJEVA.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Jelena Marković,

1 privitaka

Poštovani,

nastavno na Vaš zahtjev za pristup informacijama dostavljen Ministarstvu
financija putem [1][MFIN e-mail za zahtjeve] od 22. prosinca 2023. očitujemo se
kako slijedi.

Zastupnik Željko Pavić postavio je više pod pitanja od kojih ističemo:

o Koliko je ukupno imovine vrijednije od 50.000 EUR stečeno od strane
fizičkih osoba u 2021. godini (pojedinačno i vrijednosno, na osnovi
utvrđenih poreznih osnovica)?

te

o Koliko je poreza na nesklad imovine i izvora sredstava naplaćeno u
2018., 2019.,  2020., 2021. godini?

Na prvo pitanje dan je odgovor da je prema podacima Porezne uprave na dan
31. prosinca 2022. godine u Informacijskom sustavu Porezne uprave za 2021.
godinu evidentirano je ukupno 34.677 fizičkih osoba kod kojih je Porezna
uprava provela postupak utvrđivanja prava i obveza po osnovi stjecanja
nekretnina i stjecanja nasljedstva i darova s ukupnom vrijednosti iz
ugovora u iznosu od 31.151.806.367,18 kn te je napomenuto kako su u
navedenim podacima iskazani podaci o fizičkim osobama čija je ukupna
vrijednost stjecanja veća od 50.000 EUR, odnosno 375.858,70 HRK.

Odgovor na drugo ovdje izdvojeno pitanje nije vezano za odgovor na prvo
pitanje obzirom se radi o potpuno odvojenim postupcima u kojem utvrđivanje
poreza na promet nekretnina te utvrđivanje poreza na nasljedstva i darove
može, ali i ne mora nužno dovesti do provođenja zasebnog postupka
utvrđivanja dohotka po osnovi razlike između vrijednosti stečene imovine i
dokazane visine sredstava za njezino stjecanje u postupku poreznog
nadzora.  

Iako se u oba slučaja radi o upravnom postupku, isti su potpuno odvojeni
porezni postupci utvrđivanja različitih poreza i koji se provode na
različite načine u različitim ustrojstvenim jedinicama Porezne uprave.

Dakle, u tumačenju odgovora na zastupničko pitanje zastupnika Pavića ne
može se utvrđena vrijednost iz ugovora po osnovi stjecanja nekretnina i
stjecanja nasljedstva i darova odnosno broj obveznika obuhvaćenih tim
postupkom dijeliti s utvrđenom obvezom poreza i prireza na dohodak utvrđen
u postupku poreznog nadzora.

Kako je i navedeno u odgovoru na zastupničko pitanje, praćenje odstupanja
između uobičajenih primitaka fizičke osobe i nastalih izdataka za
nabavljenu imovinu dugotrajni je proces u kojem se podaci kontinuirano
prikupljaju i prate, te se tek usporedbom podataka, obuhvaćajući primitke
i izdatke i članova obitelji, kroz dulje vremensko razdoblje može utvrditi
postoje li znatna odstupanja i ovisno o tome pokrenuti odgovarajuće
postupke sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske.

Kriteriji za znatna odstupanja utvrđuju se kroz sustav analize rizika koji
se provodi u Poreznoj upravi. Iako jedna transakcija može biti indikativna
često ne može biti povod za pokretanje postupka utvrđivanja odstupanja.

Utvrđivanje odstupanja između uobičajenih primitaka fizičke osobe i
nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošenih sredstava za potrošnju
utvrđuje se temeljem Općeg poreznog zakona i Zakona o porezu na dohodak.

Odabir poreznih obveznika provodi se sukladno odredbi članka 119. Općeg
poreznog zakona prema objektivnim unaprijed zadanim kriterijima izračuna i
izrade lista potencijalno rizičnih poreznih obveznika.

Dakle, isključiva činjenica da je porezni obveznik stekao nekretninu,
nasljedstvo ili dar nije odlučna za pokretanje postupka poreznog nadzora
niti utvrđivanja obveze poreza na dohodak sukladno članku 76. Zakona o
porezu na dohodak.

Nastavno na gore navedeno kao relevantan podatak za usporedbu podataka o
utvrđenom i naplaćenom temeljem izvršnih rješenja u postupku poreznog
nadzora ne može se niti uzeti tekst odgovara na zastupničko pitanje koje
glasi: “ Sukladno članku 88. stavku 1. i 2 Zakona o porezu na dohodak
Ministarstvo financija, Porezna uprava je u 2021. godini pokrenula dodatnu
analizu i provjeru 529 usporedbi podataka o ostvarenom dohotku, ostvarenim
primitcima koji se ne smatraju dohotkom i drugim neoporezivim primitcima i
tražbinama te podataka o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj
imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom
poreznog razdoblja, od kojih postupaka je 136 u tijeku, 297 završeno, dok
je otvoreno 96 postupaka poreznog nadzora.“

Obzirom je u tom dijelu odgovora navedeno kako je u tijeku 96 postupaka
nadzora ne i koliko je tijekom 2021. godine poreznih rješenja donijeto u
postupku poreznog nadzora postalo izvršno zbog čega podatak o naplaćenom
porezu i prirezu na dohodak u izvršnim rješenjima za 2021. godinu od
10.433.384,19 kn također nije usporediv.

Zaključno ističemo kako je u odgovoru na zastupničko pitanje zastupnika
Pavić dan odgovor sukladno postavljenim pitanjima te se ne mogu podaci kao
takvi paušalno uspoređivati.

Sukladno svemu navedenom dostavljamo podatke o provedenim postupcima
poreznog nadzora u posljednje 3 godine:

 

Broj Utvrđeni Utvrđena obveza Naplaćeni porez
pokrenutih Broj nerazmjer u poreza i prireza i prirez u
GODINA poreznih izvršnih izvršnim u izvršnim izvršnim
nadzora rješenja rješenjima (u rješenjima (u rješenjima (u
eur) eur) eur)
2021. 96 53 7.789.390,09 4.092.889,65 1.429.149,92
2022. 59 43 5.417.269,24 3.108.627,22 1.054.291,29
2023. 84 32 7.475.468,30 4.644.772,06 2.628.918,33

 

Lijepi pozdrav,

Službenica za informiranje

 

[2][IMG]

 

JELENA MARKOVIĆ

Porezna uprava - Središnji ured

Sektor za informiranje, strategiju i zaštitu osobnih podataka

 

A: Albrechtova 42, 10 000 Zagreb

T: +385 (0)1 2386 817

E: [3][e-mail adresa]

 

 

 

 

 

 

References

Visible links
1. mailto:[MFIN e-mail za zahtjeve]
2. http://www.porezna-uprava.hr/
3. mailto:[e-mail adresa]

Za: Jelena Marković

Poštovana,

Hvala na opsežnom odgovoru, no nažalost nisam dobio podatke koje sam zahtijevao. Kao prvo, dostavili ste ovo:

"Sukladno svemu navedenom dostavljamo podatke o provedenim postupcima
poreznog nadzora u posljednje 3 godine:

Broj Utvrđeni Utvrđena obveza Naplaćeni porez
pokrenutih Broj nerazmjer u poreza i prireza i prirez u
GODINA poreznih izvršnih izvršnim u izvršnim izvršnim
nadzora rješenja rješenjima (u rješenjima (u rješenjima (u
eur) eur) eur)
2021. 96 53 7.789.390,09 4.092.889,65 1.429.149,92
2022. 59 43 5.417.269,24 3.108.627,22 1.054.291,29
2023. 84 32 7.475.468,30 4.644.772,06 2.628.918,33"

Što je posve nečitljivo, lijepo molim tablicu ili baren sliku tablice.

Kao drugo, ostaje posve otvoreno pitanje određivanja nesrazmjera imovine i sredstava za stjecanje. Naveli ste sljedeće:

"Odabir poreznih obveznika provodi se sukladno odredbi članka 119. Općeg
poreznog zakona prema objektivnim unaprijed zadanim kriterijima izračuna i
izrade lista potencijalno rizičnih poreznih obveznika."

Predmetni članak OPZa glasi:

"(1) Porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki poduzetnici iz Zakona o računovodstvu i porezni obveznici iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona."

Iz ove odredbe OPZa je razvidno da se radi o NAČELNOJ odredbi, gdje se niti na koji način ne uzima u obzir nesrazmjer stečene imovine i izvor sredstava za stjecanje kako je to spomenuto u Zakonu o porezu na dohodak, članak 76 i dalje.

Budući da ste spomenuli kako postoje "unaprijed zadani kriteriji izračuna i izrade lista potencijalno rizičnih poreznih obveznika", tražim da dostavite informacije o tim kriterijima.

Kao treće, prihvaćam Vaše pojašnjenje kako da se broj i iznosi pokrenutih postupaka ne mogu uspoređivati s brojem pravomoćnih rješenja. Zbog toga slijedno tražim pristup sljedećim informacijama o broju poreznih obveznika (fizičkih osoba) koje su u 2021. godini stekle imovinu veću od 50.000 €, a u prethodnih šesti (6, porezno razdoblje) nisu imale ukupni oporezovani dohodak veći od 100.000 €, te o ukupnim iznosima ovako odabranih poreznih obveznika.

Kako bismo izbjegli nesporazum, ovdje rekapituliram kojim sam informacijama tražio pristup u ovoj poruci:

1. Urednu trogodišnju tablicu
2. Informaciju o kriterijima
3. Broj poreznih obveznika 50.000/100.000 € i ukupne iznose

Tražim Vaš odgovor točno po navedene tri točke!

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: Jelena Marković

Ispravak greške u prethodnoj obavijesti, umjesto "ukupni oporezovani dohodak veći od 100.000 €" treba naravno stajati "ukupni oporezovani dohodak MANJI od 100.000 €"

Ispričavam se na pogreški.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: Ministarstvo financija, Zagreb

Molim proslijedite ovo službeniku za informiranje.

Obraćam se sa zahtjevom da požurite postupak u tijelu javne vlasti Ministarstvo financija, Zagreb koje se bavi mojim zahtjevom za pristup informacijama 'Statistika postupaka utvrđivanja prava i obveza po osnovi stjecanja nekretnina i stjecanja nasljedstva i darova'.

Ovo je vrlo stari dodatni zahtjev na koji ovo TJV nije nikada odgovorilo, zahtijevam žurni odgovor!

Potpuna povijest mog zahtjeva za pristup informacijama i sva korespondencija dostupna je javno na ovoj internetskoj adresi: https://imamopravoznati.org/request/stat...

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: Jelena Marković

Dana 5.5.2025. mi je ovo TJV dostavilo sljedeći odgovor:

-------------------------------------
Poštovani,

nastavno na Vašu dopunu zahtjeva za pristup informacijama od 14. siječnja 2024. koja je upućena putem platforme Imamo pravo znati, dostavljamo odgovor kako slijedi.

Objektivni kriteriji na temelju procjene rizika koji su bili propisani stavkom 1. članka 119. Općeg poreznog zakona (NN br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22) predstavljaju praćenje primjene odredbi poreznih ili drugih propisa koje mogu dovesti do manje plaćenog poreza i drugih javnih davanja.

Porezna uprava u svojim evidencijama raspolaže vrijednostima iz dostavljenih ugovora onih vrsta imovine koje su predmet oporezivanja, te drugih podataka iz drugih izvora iz kojih prikuplja podatke bitne za oporezivanje. Usporedba podataka o primicima fizičke osobe i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošenih sredstava za potrošnju koje Porezna uprava ima ili u svojim evidencijama ili je prikupila razmjenom s drugim tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi se sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Zakona o porezu na dohodak. Samo podatak o vrijednosti iz dostavljenih ugovora za imovinu koja je predmet oporezivanja ne može biti relevantan za usporedbu s ukupnim oporezivim dohotkom u promatranom poreznom razdoblju.

Zbog navedenog nije moguće dostaviti službene podatke o broju poreznih obveznika (fizičkih osoba) koje su u 2021. godini stekle imovinu veću od 50.000 €, a u prethodnih šest godina poreznog razdoblja nisu imale ukupni oporezivi dohodak veći od 100.000 €, te o ukupnim iznosima poreznih obveznika.

Ujedno Vam ponovno dostavljamo tablični prikaz podataka koji smo Vam dostavili i u odgovoru od 11. siječnja 2024.

GODINA
Broj pokrenutih poreznih nadzora
Broj izvršnih rješenja
Utvrđeni nerazmjer u izvršnim rješenjima (u eur)
Utvrđena obveza poreza i prireza u izvršnim rješenjima (u eur)
Naplaćeni porez i prirez u izvršnim rješenjima (u eur)

2021. 96 53 7.789.390,09 4.092.889,65 1.429.149,92

2022. 59 43 5.417.269,24 3.108.627,22 1.054.291,29

2023. 84 32 7.475.468,30 4.644.772,06 2.628.918,33

Molimo Vas da uvažite ispriku zbog nedostavljanja odgovora na dopunu Vašeg zahtjeva za pristup informacijama, međutim u Poreznoj upravi dopunu zahtjeva od 14. siječnja 2024. godine nismo zaprimili.

Ujedno Vam u privitku dostavljamo i odgovor od 11. siječnja 2024. godine.

Lijepi pozdrav,

Službenica za informiranje

JELENA MARKOVIĆ
Porezna uprava - Središnji ured
Sektor za informiranje, strategiju i zaštitu osobnih podataka
-----------------------------------

Odlučno pobijam navode iz istoga, sa sljedećim obrazloženjem i dodatnim zahtjevom za pristup informacijama u skladu sa ZPPI:

**Porezna uprava – Središnji ured**
Sektor za informiranje, strategiju i zaštitu osobnih podataka
[[email address]](mailto:[email address])

**Predmet: Zahtjev za dopunu i ispravak odgovora na zahtjev za pristup informacijama (nastavno na Vaš odgovor od 5. svibnja 2025.)**

Poštovani,

vezano uz Vaš odgovor na moj zahtjev za pristup informacijama zaprimljen putem platforme ImamoPravoZnati.org, a koji se odnosi na broj poreznih obveznika koji su u 2021. godini stekli imovinu veću od 50.000 EUR, dok u prethodnih šest godina nisu ostvarili ukupni oporezivi dohodak veći od 100.000 EUR, ovim putem zahtijevam dopunu i ispravak odgovora, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, iz Vašeg odgovora razvidna je **kontradikcija** između tvrdnje da „nije moguće dostaviti službene podatke o broju poreznih obveznika...” i činjenice da u istom dopisu dostavljate agregirane brojke o:

* broju pokrenutih poreznih nadzora,
* broju izvršnih rješenja,
* utvrđenom nerazmjeru,
* iznosu utvrđene porezne obveze i naplate.

Sukladno tome, zahtijevam sljedeću dopunu za pristup informacijama:

---

**1. Zahtijevam pristup informacijama o osnovi na temelju koje su provedeni postupci poreznog nadzora u godinama 2021., 2022. i 2023.** (njih ukupno 239, prema Vašim tablicama), ako – kako tvrdite – Porezna uprava ne može identificirati broj osoba koje su u 2021. stekle imovinu veću od 50.000 EUR, a prethodno nisu ostvarivale primjereni oporezivi dohodak.
Ukoliko ste donijeli 53 izvršna rješenja u 2021. na temelju „utvrđenog nerazmjera”, tada **nedvojbeno raspolažete podacima o primicima i imovini obveznika**, temeljem kojih je nastao službeni dokument i pravna obveza. Ako je tako, tada mora postojati i mogućnost izvođenja zbirnih podataka koje sam zatražio.

---

**2. Zahtijevam pristup informacijama o tome na koji način Porezna uprava provodi zakonsku obvezu usporedbe podataka iz članka 88. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak, ako – kako tvrdite – ne vodi evidenciju iz koje je moguće izvesti agregirane informacije o odnosu imovine i dohotka.**
Podsjećam na važeću odredbu:

> **"Radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na dohodak i drugih poreza, Porezna uprava je dužna tijekom poreznog razdoblja uspoređivati podatke o fizičkim osobama kojima raspolaže te na temelju uspoređenih podataka prikupiti ostale podatke bitne za oporezivanje."**

S obzirom na to, zahtijevam informaciju o konkretnoj vrsti i obliku evidencije koja omogućuje provođenje usporedbe između stečene imovine i prethodno ostvarenog dohotka.

---

**3. Zahtijevam pristup informacijama o točnim zakonskim odredbama kojima se – prema Vašem odgovoru – definira „nerazmjer imovine i prihoda”.**
U odgovoru navodite da Porezna uprava postupak temelji na „objektivnim kriterijima procjene rizika” i zakonskim odredbama, no:

* Opći porezni zakon (čl. 119.) govori općenito o analizama rizika, ali **ne definira konkretno što je „nerazmjer”**.
* Zakon o porezu na dohodak također **ne propisuje kvantitativni kriterij**, prag ili postotak razlike između izdataka i dohotka koji bi automatski bio osnova za porezni nadzor.

Stoga zahtijevam dostavu informacije:

* Kojom zakonskom ili podzakonskom odredbom je definiran „nerazmjer između imovine i dohotka”?
* Ako takva definicija ne postoji u propisima, zahtijevam pristup postojećim **internim dokumentima, smjernicama, metodologijama ili aktima Porezne uprave** u kojima su kriteriji rizika, uključujući pragove izdataka i primitaka, razrađeni i prema kojima se postupalo u konkretnim nadzorima.

---

**4. Zahtijevam ispravak Vašeg odgovora u dijelu u kojem navodite da „nije moguće dostaviti službene podatke” o broju poreznih obveznika iz opisanog profila.**
S obzirom na to da ste već dostavili agregirane brojke o broju nadzora i izvršnih rješenja, kao i o ukupnim iznosima „utvrđenog nerazmjera”, ne može se tvrditi da Porezna uprava nema podatke, ili da se agregirane informacije ne mogu izvesti. **Navedena evidencija očito postoji i koristi se**, što znači da informacija podliježe pravu na pristup.

---

### **Napomena**

S obzirom na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, napominjem da se ovim zahtjevom **ne traži stvaranje nove informacije**, niti analize i tumačenja, kao niti pristup cjelovitom spisu, već isključivo pristup postojećim informacijama kojima raspolaže nadležno tijelo. Ukoliko ovo TJV ne posjeduje zahtijevane informacije, neka tako i navede u svojem odgovoru.

Također, u slučaju da tražene informacije djelomično sadrže podatke koji sukladno Zakonu podliježu ograničenju, zahtijevam da se **omogući pristup preostalom dijelu informacije sukladno načelu razmjernosti i javnog interesa** (članak 15. stavak 5. ZPPI).
Sukladno članku 23. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti **ne može odbiti zahtjev isključivo pozivanjem na formalne razloge ako postoji mogućnost pružanja traženih informacija.**
Molim da odgovor dostavite elektroničkim putem sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ukoliko u zakonskom roku ne dobijem potpune i točne odgovore ovog TJV, pokrenut ću žalidbeni postupak kod drugostupanjskog tijela, a poradi onemogućavanja zakonitog prava na pristup informacijama. Upozoravam da raspolažem posrednim i neposrednim nepobitnim dokazima, a isključivo na osnovi službeno dostavljenih očitovanja ovog TJV, o netočnosti navoda u odgovorima koji su mi dani.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić