Podnošenje zahtjeva #

Nikad prije niste podnijeli zahtjev? Slijedite naš vodič za početnike.

Niste sigurni kojem tijelu javne vlasti trebate podnijeti zahtjev i kako to možete saznati? #

Tijela javne vlasti od kojih možete tražiti informacije su državna tijela (primjerice Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske), tijela državne uprave (npr. ministarstva, uredi državne uprave), pravosudna tijela (sudovi, državna odvjetništva), lokalna samouprava (općine, gradovi, županije), tijela s javnim ovlastima i tijela koja obavljaju javnu službu (primjerice škole i fakulteti, zdravstvene ustanove, centri za socijalnu skrb, agencije i zavodi, komore), trgovačka društva u većinskom javnom vlasništvu i druge pravne osobe koje se financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja i sl.).

Ponekad može biti teško shvatiti kompliciranu strukturu vlasti i doznati tko posjeduje informacije koje vam trebaju. Evo nekoliko savjeta:

• Pregledajte ili pretražite Imamo pravo znati da biste vidjeli zahtjeve slične onom kojeg vi planirate poslati: kojem su tijelu poslani i jesu li bili uspješni? Ako je tako, vjerojatno i vi želite napraviti prema tom pozitivnom uzoru.
• Kad pronađete tijelo javne vlasti za koje smatrate da bi moglo posjedovati informacije koje trebate, dobro je provjeriti putem poveznice "Službena stranica tijela javne vlasti" koja se nalazi na profilnoj stranici tijela javne vlasti kako bi na njihovoj stranici provjerili koji je njihov djelokrug rada i jesu li odgovorni za ono što vama treba.
• Možete kontaktirati tijelo javne vlasti putem telefona ili e-maila kako bi saznali imaju li informacije koje tražite.
• Ne zabrinjavajte se previše oko toga hoćete li doći do odgovarajućih tijela javne vlasti. Ako pošaljete zahtjev pogrešnom tijelu javne vlasti ukoliko su upoznati s time kod kojeg drugog tijela se nalazi informacija dužni su ustupiti (pravna spika za 'proslijediti') vaš zahtjev onom tijelu koje ima traženu informaciju.
• Ako imate poseban slučaj, možete se s vašim pitanjem obratiti Imamo pravo znati zajednici za pomoć, a osim toga imamo sjajnu ekipu volontera koji su uvijek voljni pomoći.

Nedostaje nam tijelo javne vlasti kojem želite podnijeti zahtjev? #

Popis tijela javne vlasti nije stalan i podložan je promjenama. Uvijek postoji mogućnost da neko tijelo nije navedeno u popisu uslijed promjena zakonskog okvira, neka se tijela javne vlasti mogu ukinuti ili nova osnovati, a također se određena trgovačka društva mogu privatizirati ili im se mogu ukinuti javne ovlasti ili takve ovlasti tek mogu dobiti. Stoga je naš popis temeljen na službenom popisu tijela javne vlasti kojeg održava Povjerenik za informiranje, a ustupljeno je pod Otvorenom dozvolom.

Molimo javite nam naziv tijela javne vlasti i, ako možete pronaći njihovu adresu e-pošte za slanje zahtjeva za pristup informacijama.

Ako nam želite pomoći dodati cijelu novu kategoriju tijela javne vlasti na ovu internetsku stranicu, voljeli bismo da stupite u kontakt s nama.

Zašto imate neka tijela koja formalno ne podliježu zakonu? #

Osim što pruža jednostavan način za podnošenje zahtjeva za pristup informacija, Imamo pravo znati aktivno zagovara širenje opsega zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se obuhvatio što veći broj tijela s javnim ovlastima.

Putem ove stranice možete podnijeti zahtjev za pristup informacijama različitim tijelima:

• One koje obuhvaća Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI).
• One koje obuhvaća Zakon o zaštiti okoliša (ZZO).
• Javna tijela koja su dobrovoljno odlučila postupati u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama (ZPPI) iako zakonski nisu obvezna.
• Ona koja ne podliježu zakonu ali za koje mi smatramo da bi trebala na temelju toga što imaju značajne javne ovlasti i odgovornosti. To uključuje tijela koja djeluju kao regulatori, obavljaju javne pozicije ili raspolažu sa značajnim iznosima javnih sredstava.

Zašto morate specificirati vaš zahtjev? #

Zahtjev za pristup informacijama samo je ono što naziv implicira: zahtjev za javnim informacijama ili podacima. Ako tijelo drži podatke, u većini slučajeva zakon ih obvezuje da ih dostave na vaš zahtjev.

Radi se o informacijama o radu tijela javne vlasti, njihovom odlučivanju i odlukama, financijskim pitanjima, odnosno svemu što je u vezi s njihovim radom ili organizacijom, osim u slučajevima kada su informacija ili njezini dijelovi zaštićeni zakonom radi očuvanja drugih važnih interesa (npr. privatnosti ili nacionalne sigurnosti). Informacija pri tome obuhvaća sve već postojeće informacije u obliku dokumenata, zapisa ili u bilo kojem obliku zabilježenih informacija (pisanih, vizualnih ili slušnih).

Možete ubrzati postupak pristupa informacijama tako da vaš zahtjev bude jasan i potpun, da ne sadrži više od onoga što je potrebno, te koristite prikladan jezik i suzdržite se od nepotrebnih dodataka, uključujući vaše poimanje kvalitete rada tijela javne vlasti ili konkretnih službenika. Imajte na umu i načelo suradnje i pružanja pomoći te potrebu da u komunikaciji s tijelom javne vlasti i vi kao korisnik i samo tijelo uvažavate ljudsko dostojanstvo i integritet osobe.

Molimo vas da u vašem zahtjevu ne pišete:

• argumente ili pojašnjenja koji idu u prilog vašem djelovanju
• izjave koje bi mogle naštetiti ugledu ili vrijeđati druge
• traženje pojašnjenja, obrazloženja, očitovanja, tumačenja, potvrđivanje ili demantiranje navoda.

Misli i ideje nisu informacija u smislu Zakona pa pristup informacijama, a to nisu ni podaci koji nisu vezani uz rad i djelokrug tijela. Ako tijelo javne vlasti utvrdi da ono što tražite ne predstavlja informaciju u smislu Zakona, odbiti će vaš zahtjev, uz obrazloženje i uputu o pravu na žalbu. Dakle, ako tražite objašnjenje kada gradonačelnik planira razmotriti izgradnju dječjeg vrtića, slaba je vjerojatnost da će se raditi o informaciji u smislu Zakona, osim ako već ne postoji pisani dokument o tom pitanju (npr. dnevni red sjednice na kojoj je jedna od točaka razmatranje pitanje izgradnje vrtića ili zaključak kolegija da će se isto razmatrati na nekoj sjednici). Isto tako, informacija o tome kojim se sportom bavi ministar u slobodno vrijeme, iako može biti interesantna javnosti, nije načelno informacija javnog karaktera pa se samim time neće se raditi o informaciji u smislu Zakona.

U nekim slučajevima vaše traženje se može odnositi na neki drugi oblik informiranja javnosti i korisnika o njihovim pravima ili radu tijela, kao što su tumačenja i objašnjenja propisa radi ostvarivanja prava, objašnjenja i upute u vezi nekog konkretnog postupanja i slično. U tim slučajevima tijelo javne vlasti će vas obavijestiti da se ne radi o zahtjevu za pristup informacijama i uputiti vas na koji način možete dobiti odgovor odnosno pomoć tijela.

Kako možete podnijeti odgovorne i učinkovite zahtjeve? #

Na Imamo pravo znati želimo osigurati da zahtjevi korisnika budu što učinkovitiji, jer je to dobro za očuvanje transparentnosti i kulture pristupa javnim informacijama.

• Bolje je za vas jer postižete brže i kvalitetnije rezultate.
• Bolje je za često preopterećeno osoblje koje zaprima vaše zahtjeve jer im to olakšava posao.
• Bolje je za nas, jer se oslanjamo na dobru volju naših korisnika i tijela javne vlasti da nastave s transprentnim radom.
• Bolje je za naša prava na pristup informacijama u cjelini, jer ako zahtjevi postanu prevelik teret, veća je šansa za donošenje zakona koji u budućnosti ograničavaju pristup informacijama.

Nekoliko načina kojima možete optimizirati svoj zahtjev:

• Pošaljite na pravo mjesto: Potrudite se da vaš zahtjev bude usmjeren na odgovarajuće tijelo. Razumijemo da to nije uvijek lako, a ako niti nakon istraživanja niste sigurni, svakako podnesite zahtjev tijelu za koje mislite da je najvjerojatnije da sadrži informacije koje tražite. Možete očekivati ​​da će vam pružiti savjete i pomoć kako bi vas usmjerili na pravo mjesto ako pogriješite; ili ako zapnete, slobodno zamolite za pomoć od naše široke zajednice i Imamo pravo znati volonterske ekipe.

• Nemojte masovno slati: Možda planirate podnijeti zahtjev, na primjer svim lokalnim samoupravama ili čak svim tijelima javne vlasti u zemlji, ali stanite i dobro razmislite. Takvi skupni zahtjevi rezultiraju s puno povratnih odgovora, a tijelu stvaraju troškove za obradu takvih zahtjeva.

  Hoćete li zapravo moći obraditi samostalno ​​svu tu količinu podataka? Razmislite možete li zadovoljiti svoje potrebe tako što ćete zatražiti informacije od reprezentativnog uzorka tijela ili zatražiti informacije od svoje lokalne samouprave i drugih samouprava koja pokrivaju područja sa sličnim karakteristikama.

  Također razmotrite jesu li informacije dostupne negdje centralizirano, na primjer kod nekog tijela državne uprave (kao što je ministarstvo), i tako dobiti sve potrebne informacije putem jednog zahtjeva.

• Pažljivo oblikujte vaše traženje: Može biti korisno da navedete u kojem formatu želite zaprimiti tražene informacije posebno kada podnosite zahtjev za ponovnu uporabu informacija te se uvjerite da tražite točno one podatke koji su vam potrebni. U suprotnome ćete prilikom podnošenja zahtjeva raznim tijelima otkriti da odgovaraju u toliko različitih formata da ne možete uspoređivati ​​ isto s istim.
• Izbjegavajte kratice i dvosmislene izraze: Službenici koji zaprimaju vaš zahtjev možda neće razumjeti vaš žargon čija bi značenja mogla biti očigledna za vas. Razmislite o proširivanju kratica i objašnjavanju striktno tehničkih pojmova kako biste preduhitrili potencijalne zahtjeve za dopunu informacija i pojašnjenja.
• Fino prilagodite svoje traženje: Pošaljite iz prve potpuni zahtjev i nećete se morati kasnije vraćati da biste ga dopunili dodatnim informacijama. Dakle, razmislite što želite učiniti s informacijama kad ih primite i hoće li vam trebati dodatne informacije da biste sadržaj stavili u kontekst. Na primjer, statistički podaci o broju rupa na cesti koje je lokalna samouprava zaprimila ove godine mogli bi biti korisniji ako se dobivaju s kontekstom kao što su podaci za prethodnu godinu.
• Ali nemojte tražiti previše: S druge strane, jedan od razloga zbog kojih tijela javne vlasti mogu odbiti zahtjev jest taj što bi odgovor tražio preveliko administrativno i financijsko opterećenje na tijelo kada bi na njega u potpunosti odgovorili - zato tražite samo ono što trebate. Ograničavanje vašeg zahtjeva na materijale iz određenog vremenskog razdoblja odgovoran je pristup i može spriječiti odbijanje vašeg zahtjeva zbog prevelikog opsega za rješavanje.
• Budite ljubazni: Službenici za informiranje u pravilu su zaštitnici javnosti u postupcima prava na informiranje unutar tijela javne vlasti. Oni možda djeluju kao vaš zagovornik u tijelu, a vidjeti ćete da vam ponekada žele pomoći. Ostat će tako ako se prema njima ponašate pristojno.
• Imajte na umu da je sve javno na internetu: Zato pripazite da u svoj zahtjev ne pišete klevetnički sadržaj, poput poruka s nezakonitim ili nasilnim sadržajem. Takav sadržaj ne samo da može uzrokovati ozbiljne probleme za nas, već i vas može dovesti u situaciju da budete kažnjeni, a vaš zahtjev biti će označen kao nedopušten - u tom slučaju nećete dobiti informacije koje tražite.
• Zatražite proaktivnu objavu: Kako biste izbjegli da u budućnosti ponovno podnosite sličan zahtjev, možda biste trebali zatražiti od tijela javne vlasti da razmotre i počnu proaktivno objavljivati podatake na njihovoj internetskoj stranici. U nekim slučajevima, gdje se primjenjuju odredbe zakona za pristup informacijama u dijelu o registrima ili sličnim skupovima podataka, tijela javne vlasti dužna su proaktivno objaviti takve podatke na internetu.

Dodatne poveznice s pojedinostima o tome kako podnijeti učinkovite zahtjeve za pristup informacijama:

• Trebam informaciju - odakle početi
• Ostvarivanje prava na pristup informacijama - korak po korak
• Pristup informacijama za novinare
• Vodič za pomoć malim i srednjim tvrtkama u procesu pristupa informacijama
• FOI Man - deset glavnih savjeta

Možete li koristiti Imamo pravo znati za kampanje? #

Ako želite da informacije od tijela javne vlasti podrže vaše argumente ili kampanju, pravo na informiranje je snažan alat.

• Iako vam ne možemo pomoći u vođenju kampanje, potičemo vas da koristite Imamo pravo znati kako biste dobili potrebne informacije. Dobrodošli ste da vašu kampanju povežete na ove internetske stranice ili da u komentaru ispod vašeg zahtjeva navedete poveznicu na stranicu s detaljima vaše kampanje (bilješku možete napraviti nakon podnošenja zahtjeva).
• Neki aktivisti su upućivali svoje podržavatelje da postavljanju zahtjeve za pristup informacijama putem Imamo pravo znati kako bi podržali ciljeve njihovih akcija, koristeći unaprijed napisane zahtjeve za slanje putem brze poveznice. Imamo smjernice o tome kako napraviti predloške za slanje novih zahtjeva korištenem poveznice a na API stranici imamo i tehničke detalje. Komentare ispod zahtjeva možete koristiti da opišete vaše argumente oko podnošenja zahtjeva koji će zanimati druge korisnike, za dodavanje poveznica na druge vezane zahtjeve ili druge stranice. Povezivanje s drugim zahtjevima je korisno ako se vaš zahtjev temelji na odgovoru zahtjeva koji je netko drugi podnio ili je novija verzija istih informacija.
• Možda će vam biti korisno stupiti u kontakt s drugima koji vode kampanje o istom pitanju kao i vi. Korisnici internetske stranice mogu međusobno slati poruke: kliknite na korisničko ime da biste vidjeli njihov profil i tamo ćete pronaći poveznicu putem koje ih možete kontaktirati.

Hoće li vas podnošenje zahtjeva nešto koštati? #

Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.

Tijela javne vlasti mogu naplatiti samo stvarne materijalne troškove (kopiranje, skeniranje, slanje poštom), ali vas na to moraju upozoriti slanjem izračuna i vi na to možete pristati ili ne.

Kriterije za naplatu troškova je propisao Povjerenik za informiranje i u osnovi obuhvaćaju 0,25 kn po stranici kopije ili 0,80 kn po skeniranoj stranici odnosno troškove nosača informacija (npr. CD, DVD, USB).

Kriteriji ujedno preporučuju da tijela javne vlasti, ovisno o vlastitim mogućnostima, ne naplaćuju dostavu informacija ako je iznos manji od 50,00 kn, što iznosi 200 kopiranih stranica ili 62 skenirane stranice.

Ako se radi o većem broju dokumenata te bi troškovi bili veći od 150,00 kn, tijelo vas može pozvati da položite iznos prije dostave informacija.

Naplata troškova ne bi smjela odstupati od Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije koji bi trebali biti objavljeni na stranici tijela javne vlasti. Kriterije možete naći i na internetskim stranicama Povjerenika za informiranje, a objavljeni su u Narodnim novinama (NN 12/2014).

Hoćete li dobiti podatke u željenom formatu? #

Zakon nalaže da ako tražite da se podaci dostave u određenom formatu, posebno u otvorenom obliku tijelo to treba učiniti, sve dok je to razumno izvedivo.

Možda ćete htjeti izričito tražiti podatke u formatu za ponovnu upotrebu, kao što je .csv datoteka (koju možete uvesti u vaš program za rad s tabličnim podacima); to pomaže u sprječavanju davanja odgovora u obliku slika ili u datoteka određenog proizvođača softverskih aplikacija iz kojih je mnogo teže raditi s podacima.

Ipak, nema potrebe izričito tražiti da odgovore elektronski ili "putem e-pošte": smatramo da im svojim zahtjevom poslanim putem Imamo pravo znati to već jasno dajete do znanja.

U kojem roku će vaš zahtjev biti riješen? #

Osnovno je pravilo da je tijelo javne vlasti dužno riješiti vaš zahtjev u roku od 15 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.

Tijelo javne vlasti može produžiti rok za rješavanje zahtjeva za dodatnih 15 dana, ako ocijeni da je za to potrebno više vremena, i to ako je riječ o informacijama koje se moraju tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti, ako se mora prikupiti veći broj različitih informacija, ako je to nužno radi pružanja potpune i točne informacije odnosno ako mora provesti test razmjernosti i javnog interesa jer tražene informacije ulaze u krug ograničenja propisanih Zakonom. Tijelo javne vlasti mora vas bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti o produljenju roka za rješavanje vašeg zahtjeva za dodatnih 15 dana.

Do modifikacije općeg roka može doći i ako ste zahtjev uputili tijelu javne vlasti koje ne posjeduje informaciju. U tom slučaju tijelo javne vlasti kojem ste uputili zahtjev dužno je u roku od 8 dana ustupiti vaš zahtjev tijelu koje posjeduje informaciju i o tome vas obavijestiti. Rok se tada računa od dana od kada je nadležno tijelo zaprimilo ustupljeni zahtjev. Uzmite u obzir da je tijelo javne vlasti dužno ustupiti zahtjev tijelu za koje smatra da posjeduje informaciju – ono se ne može jednostavno proglasiti nenadležnim i tražiti od vas da zahtjev podnesete drugom tijelu, već mora samo ustupiti zahtjev.

Imamo pravo znati automatski će vam poslati obavijest e-poštom ako ne dobijete odgovor u roku. Tada tijelu javne vlasti možete poslati poruku da požure vaš zahtjev i reći im da su u prekršaju odgovorom izvan roka. Više o rokovim za odgovor možete pročitati ovdje.

Što ako uopće ne dobijete odgovor? #

Postoji nekoliko stvari koje možete učiniti ako ne zaprimite odgovor.

• Prvo provjerite je li zahtjev uspješno poslan. Ako vidite malu zelenu oznaku na stranici zahtjeva, možete biti sigurni da je vaš zahtjev poslan uspješno s naše strane. Vrlo su male šanse da ga odredišni e-mail poslužitelj tijela javne vlasti nije zaprimio. Bez obzira na to, ponekad može doći do drugih problema na njihovoj strani, pa može biti korisno nazvati tijelo javne vlasti i pristojno provjeriti jesu li zaprimili vaš zahtjev. Oni također mogu pitati u kojem je obliku poslan vaš zahtjev: svi zahtjevi na Imamo pravo znati šalju se e-poštom.
• Ako je uspješno poslan, pošaljite im dodatnu poruku. Upotrijebite opciju "Napišite odgovor" iz izbornika "Akcije" na svom zahtjevu da biste zatražili potvrdu svog zahtjeva ako nikada nisu odgovorili i potvrdili da je poruka zaprimljena i uvrštena u službeni upisnik.
• Ako ga nisu zaprimili, problem je najvjerojatnije zbog filtera za neželjenu poštu. Uputite tijelo javne vlasti na mjere koje smo naveli u ‘Zahtjev je vidljiv na Imamo pravo znati, no nismo ga primili putem e-maila!’ na stranici pomoći za službenike za informiranje. Ako ne vidite malu zelenu kvačicu na stranici zahtjeva, trebali biste upotrijebiti opciju "Prijavi ovaj zahtjev" iz izbornika "Akcije" kako biste obavijestili o tom problemu našu ekipu za podršku korisnika.
• Ako i dalje nema odgovora, prvo možete zatražiti požurnicu, a zatim se žaliti Povjereniku za informiranje zbog šutnje administracije. Ako uopće ne dobijete odgovor, možete zatražiti pomoć od Povjerenika za informiranje bez čekanja na ishod požurnice. Pročitajte našu stranicu ‘Nezadovoljni ste odgovorom koji ste dobili’.

Što ako niste zadovoljni odgovorom? #

Ako niste dobili informacije koje ste tražili ili ih niste dobili na vrijeme, pročitajte našu stranicu ‘Nezadovoljni ste odgovorom koji ste dobili’.

Piše da ne mogu ponovno iskoristiti dobivenu informaciju! #

Tijela javne vlasti često informacijama dodaju copyright napomenu ili napomenu o poslovnoj tajni koja na prvi pogled implicira da nećete biti u mogućnosti iskoristiti dobivene informacije.

Međutim, pažljivo analiziranje zakona je pokazalo da možete pisati članke o informacijama, sažeti ih ili citirati njihove dijelove. Mišljenje je Imamo pravo znati da biste trebali moći slobodno objaviti informacije u cijelosti, baš kao što to činimo i mi, iako u teoriji to možda nećete smjeti učiniti: naša politika o autorskim pravima objašnjava zašto.

Ako nije navedeno drukčije, sadržaji javnih skupova podataka regulirani su Pravilnikom o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija ("Narodne novine", broj 67/2017.). Njime je definirano da su informacije za ponovnu uporabu tijela javne vlasti dostupne korisnicima bez ograničenja i za slobodnu uporabu uz otvorenu dozvolu. Otvorena dozvola omogućava korisnicima slobodnu uporabu informacija, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu, koja uključuje umnožavanje (reproduciranje), distribuiranje, stavljanje na raspolaganje trećima te izmjene uz obavezno navođenje izvora informacije. Dakle, mogu se kopirati, objavljivati, distribuirati, priopćavati javnosti, prerađivati, iskoristiti informacije u komercijalne i nekomercijalne svrhe, kombinirajući ih s drugim informacijama i uvrštavajući ih u svoj proizvod te prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Ponovna uporaba dopuštena je uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Korisnik nema pravo koristiti informacije na način kojim sugerira njihov službeni status niti smije navesti da autor podataka odobrava obrađene informacije od strane građana ili poduzetnika koji je preuzeo informacije. Preuzimanjem informacija za daljnju uporabu, korisnik prihvaća navedene uvjete korištenja. Bez obzira na svrhu ponovne uporabe informacija, korisnik će s njima postupati u dobroj vjeri te nije dozvoljena zlouporaba preuzetih informacija. Nije dozvoljeno korištenje informacija za primjenu ili objavu u svrhu kriminalnih, ilegalnih, rasističkih, diskriminirajućih, klevetničkih, pornografskih, seksističkih ili homofobnih aktivnosti. Međutim, korisnicima se savjetuje da provjere obavijesti o autorskim pravima pojedinih dokumenata i mrežnih stranica na kojima se nalaze.

Ukratko, ako su podaci koje ste dobili pod otvorenom dozvolom ili ona nije navedena, možete ih reproducirati pod licencom Otvorena dozvola, ali postoje neki uvjeti - provjerite ih na poveznici.

Možete li mi reći više o samoj srži procesa podnošenja zahtjeva? #

Pogledajte o pravu na pristup informacijama na službenim internetskim stranicama Povjerenika za informiranje.

Što ako želim pristupiti informacijama o samome sebi? #

Žao nam je, takvu vrstu zahtjeva nije moguće učiniti na ovim stranicama.

U slučaju traženja tzv. vlastitih informacija, kao što su primjerice uvid u vlastiti zdravstveni karton, morate znati da se takav zahtjev ostvaruje prema odredbama Zakona o zaštiti prava pacijenata, pa i relevantnih zakona o zaštiti osobnih podataka kao što je Opća uredba o zaštiti podataka - GDPR, a ne temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI).

Ova internetska stranica ne dopušta takve zahtjeve za osobne informacije, zato što objavljujemo korespondenciju na internetu pa bi svatko mogao vidjeti potencijalno osjetljive i osobne podatke o vama koji mogu biti dostavljeni u osobnim zahtjevima. Službena internetska stranica Agencije za zaštitu osobnih podataka daje savjete o tome kako možete ostvariti svoje pravo ispitanika.

Ako primijetite da je netko, možda i nehotice, u zahtjev uključio osobne podatke, kontaktirajte nas odmah kako bismo ih mogli ukloniti. Pročitajte više u našoj politici privatnosti.

Želim da moj zahtjev bude tajan! Bar dok ne objavim svoju priču. #

Imamo pravo znati je dizajniran samo za zahtjeve za pristup javnim informacijama. Svi odgovori koje zaprimimo automatski se objavljuju na internetu kako bi ih svi mogli pročitati.

Međutim, Imamo pravo znati^Pro usluga namjenjena je za novinare, istraživače i aktiviste koja daje mogućnost odgađanja objavljivanja vaših zahtjeva i odgovora. Ako ste novinar, istraživač, aktivist ili netko tko treba podnijeti zahtjev za pristup informacijama koji je barem u početku privatan, saznajte više o tome.

Je li dozvoljeno tražiti informacije o okolišu? #

Informacije o okolišu od iznimnog su javnog interesa, neposredno vezane uz zaštitu zdravlja ljudi, održivi razvoj i kvalitetu života budućih generacija. Stoga mogućnost pristupa okolišnim informacijama neposredno utječe na pravo javnosti da sudjeluje u odlučivanju o određenim djelatnostima vezano za pitanja zaštite okoliša, što predstavlja značajan alat koji građanima daje legitimaciju da budu aktivni sudionici u kreiranju javnih politika koje se odnose na zaštitu okoliša.

Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13) (ZZO) posebno je utvrđena obveza tijela javne vlasti glede dostupnosti informacija o okolišu. Tim je Zakonom preuzeta Direktiva 2003/4/EZ o javnom pristupu informacijama o okolišu te je on usklađen s Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija), koja je u Republici Hrvatskoj na snazi od 2007. godine. Podzakonski akt kojim su uređena ta pitanja je Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08).

U slučaju kada neka tijela javne vlasti ne podliježu Zakonu o pravu na pristup informacijama, ali podliježu pod Zakon o zaštiti okoliša, oni će biti na ovom popisu.

To je vrlo sličan zakon, pa im upućujete zahtjev koristeći Imamo pravo znati na isti način kao i zahtjev za pristup informacijama. Jedina razlika je u tome što vas na stranici na kojoj pišete zahtjev podsjeća da možete tražiti samo "informacije o okolišu" i govori vam što to znači. Prilično je širok.

Informacije o okolišu možete, naravno, zatražiti i od svih drugih tijela javne vlasti. Samo podnesite zahtjev za pristup informacijama kao i obično. Tijela su dužna utvrditi primjenjuje li se na vaš zahtjev ZPPI ili ZZO.

Želite podnijeti isti zahtjev na više tijela javne vlasti, npr. svim gradovima? #

To je moguće, pod određenim okolnostima. Pozivamo one koji razmatraju podnošenje zahtjeva velikom broju tijela javne vlasti da pažljivo razmotre je li to opravdano. Treba razmisliti o potencijalnim troškovima koje će takvi zahtjevi stvoriti tijelima javne vlasti, reputaciji zakona za pristup informacijama i Imamo pravo znati.org, kao i potencijalnim prednostima objavljivanja informacija.

Kada se uvjerite da su vaši skupni zahtjevi valjani i mogu se opravdati, molimo vas da prvo pošaljete probni zahtjev nekolicini tijela. Njihovi odgovori pomoći će vam da poboljšate tekst svog zahtjeva, tako da ćete uvjerljivije dobiti najbolje informacije kad ih budete slali mnoštvu preostalh tijela javne vlasti.

Omogućili smo Imamo pravo znati^Pro uslugu namjenjenu novinarima, istraživačima i aktivistima koja daje mogućnost slanja skupnih zahtjeva. Ako ste novinar, istraživač, aktivist ili netko tko treba podnijeti mnogo skupnih zahtjeva za pristup informacijama na više tijela istodobno, saznajte više o tome u nastavku.

Za sve ostale korisnike trenutno nismo u mogućnosti pružiti uslugu automatiziranog slanja zahtjeva većem broju tijela te ga morate pojedinačno kopirati i poslati svakom tijelu.

Imajte na umu da postoje automatizirana ograničenja broja zahtjeva koji se u jednom danu mogu poslati putem Imamo pravo znati. Oni služe za sprečavanje neželjene pošte i mogu se premostiti na vaš zahtjev. Prije uklanjanja ograničenja za vaš korisnički račun, naše osoblje dati će vam prijedloge usmjerene na poboljšanje sadržaja zahtjeva, kao što je pravilo da provjerite da li su podaci koje tražite već javno objavljeni ili da li ih čuva centralizirano neko drugo tijelo te finalno da možete potvrditi da podatke ne možete dobiti slanjem zahtjeva na samo jedno tijelo.

Kako možete dodati zahtjeve poslane drugim načinima na ovu stranicu? #

Imamo pravo znati je arhiva zahtjeva koji su podneseni putem ove stranice te nema za cilj sadržavati arhivu svih zahtjeva za pristup informacijama.

Iz tog razloga ne omogućujemo dodavanje zahtjeva poslanih drugim kanalima poglavito zato što ne bismo bili u mogućnosti provjeriti jesu li odgovori na njih zaista došli od tijela javnih vlasti.

Ako vam je važno da su vaši zahtjevi vidljivi na internetu, uvijek možete ponoviti slanje istog zahtjeva putem stranice Imamo pravo znati.

Kako svojoj poruci možete priložiti dokument? #

Izuzetno je rijetko da zahtjev za pristup informacijama traži da se priloži dokument, pa ne nudimo ovu funkciju. Ako je potrebno, možete prenijeti potreban materijal na druge usluge kao što su flickr.com, Google Docs ili scribd.com, a zatim dodati poveznicu u tijelu zahtjeva. Tamo gdje je mjesto na karti potrebno kao dio zahtjeva, mnoge internetske usluge mapiranja, kao što su Google Maps, omogućuju vam dijeljenje točnih koordinata putem poveznice.

Slično tome, ako želite uz svoj zahtjev na Imamo pravo znati priložiti komunikaciju s tijelom javne vlasti ili informacije koje ste zaprimili mimo ove stranice, možete to učiniti tako da te materijale učitate na neki od javno dostupnih servisa poput Dropbox, Google Drive, Box.com a poveznicu na te materijale objavite u obliku komentara na stranici ispod vašeg zahtjeva.

Imate li savjete za zviždače iz javnog sektora? #

Ako radite za tijelo javne vlasti i znate informacije kojima bi javnost trebala imati pristup, podnošenje zahtjeva za pristup informacijama putem Imamo pravo znati može biti dobar način da takve infromacije donesu u javnu domenu. Sretni smo što ljudi koriste našu uslugu ali ako ste razmišljali o korištenju pseudonima prvo biste trebali pročitati naš savjet o upotrebi pseudonima.

Zviždači koji žele držati svoj identitet u tajnosti trebali bi poduzeti mjere predostrožnosti te ne bi trebali podnositi zahtjeve sa svog radnog mjesta i ne bi trebali koristiti poslovne adrese e-pošte (moguće je da nam sud može naložiti da objavimo korisničke podatke koje posjedujemo). Možda bi bilo vrijedno da razmotrite korištenje mobilnog interneta, a ne kućnu internetsku vezu ili čak sastavljanje zahtjeva za slanje putem neke druge osobe.

Možda biste trebali razmisliti o kreiranju novog korisničkog računa za vaš zviždački zahtjev za pristup informacijama, jer vaša povijest zahtjeva može pomoći ljudima da prate vaše aktivnosti zviždača. Također pogledajte: Hints and Tips for Whistleblowing from Spy Blog i The EU Human Rights Defenders Relocation Platform.

Kako možete dodati komentar? #

Komentare može dodati bilo tko na bilo koji zahtjev putem izbornika "Akcije" na stranici zahtjeva.

Komentari na stranici Imamo pravo znati služe kako bi pomogli korisnicima da dođu do informacija koje žele ili im pruže smjernice kamo mogu krenuti kako bi mogli djelovati u skladu s njima. Zadržavamo pravo ukloniti sve što ne ulazi u okvir navedenog.

Beskrajne rasprave o politici nisu dozvoljene. Pročitajte naša pravila ponašanja.

Izjava o izvoru: Dijelovi teksta preuzeti su iz publikacija Povjerenika za informiranje pod Otvorenom dozvolom (NN 67/17).

Sljedeće, pročitajte o vašoj privatnosti -->