Za: Ministarstvo financija, Zagreb

U odgovoru Porezne uprave od 10. lipnja 2026. godine, dostavljenom u predmetu:

https://imamopravoznati.org/request/post...

navedeno je da:

* Porezna uprava ne vodi evidencije u obliku statističkih presjeka i kriterija traženih prethodnim zahtjevom,
* nije moguće izdvojiti podatke prema izvoru inicijalnog saznanja jer se ne vodi posebna evidencija koja bi klasificirala predmete prema izvoru inicijalnog saznanja,

, dok naprotiv:

* Porezna uprava raspolaže vrijednostima iz dostavljenih ugovora za imovinu koja je predmet oporezivanja te drugim podacima iz vlastitih evidencija i drugih izvora,
* usporedba podataka o primicima fizičke osobe, stečenoj imovini i potrošnji provodi se sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Zakona o porezu na dohodak,
* informacije iz različitih izvora koriste se kao jedan od izvora u sustavu analize rizika,
* Porezna uprava koristi interne upute i metodologije, osobito u dijelu analize rizika i odabira poreznih obveznika za nadzor.

Slijedom navedenoga, zahtijevam pristup sljedećim postojećim informacijama:

1. Važeću metodologiju, uputu, proceduru, naputak ili drugi postojeći dokument koji uređuje korištenje podataka o primicima, stečenoj imovini i potrošnji u postupcima utvrđivanja nesrazmjera između imovine i izvora sredstava.

2. Važeću metodologiju, uputu, proceduru, naputak ili drugi postojeći dokument koji uređuje korištenje podataka o primicima, stečenoj imovini i potrošnji u sustavu analize rizika radi odabira poreznih obveznika za nadzor.

3. Dokument koji definira izvore podataka koji se koriste za usporedbu prijavljenih primitaka, stečene imovine i potrošnje fizičkih osoba u primjeni članaka 88. i 89. Zakona o porezu na dohodak.

4. Dokument koji definira kriterije, pokazatelje, pragove ili druga pravila na temelju kojih se predmet uključuje u sustav analize rizika za potrebe provjere nesrazmjera između imovine, potrošnje i prijavljenih izvora sredstava.

5. Dokument koji definira kriterije, pokazatelje, pragove ili druga pravila na temelju kojih se iz sustava analize rizika odabiru porezni obveznici za pokretanje poreznog nadzora u primjeni članaka 88. i 89. Zakona o porezu na dohodak.

6. Popis naziva važećih internih uputa, metodologija, procedura ili drugih dokumenata koji se koriste u području analize rizika i odabira poreznih obveznika za nadzor radi utvrđivanja nesrazmjera između imovine, potrošnje i prijavljenih izvora sredstava.

7. Ukoliko Porezna uprava ne raspolaže agregiranim statističkim podacima ili evidencijama u obliku traženom prethodnim zahtjevima, zahtijevam dostavu popisa poreznih nadzora provedenih temeljem članaka 88. i 89. Zakona o porezu na dohodak za razdoblje 2020. – 2025. u strojno čitljivom obliku (XLS, XLSX ili CSV), pri čemu za svaki predmet treba biti naveden najmanje:

* godina pokretanja poreznog nadzora,
* anonimizirana oznaka predmeta,
* godina donošenja izvršnog rješenja, ako je doneseno,
* utvrđeni iznos nesrazmjera (osnovica),
* utvrđeni porez i prirez,
* naplaćeni porez i prirez.

Ukoliko pojedini podaci podliježu zakonskim ograničenjima pristupa, zahtijevam dostavu preostalih podataka uz anonimizaciju zaštićenih elemenata.

### Napomena

S obzirom na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, napominjem da se ovim zahtjevom ne traži stvaranje nove informacije, niti analize i tumačenja, kao niti pristup cjelovitom spisu, već isključivo pristup postojećim informacijama kojima raspolaže nadležno tijelo.

Ne traži se dostava svih poreznih predmeta, svih evidencija ili cjelokupne dokumentacije određenog područja rada, već isključivo pojedinačnih postojećih dokumenata izričito navedenih u točkama 1. do 6., odnosno anonimiziranog popisa predmeta iz točke 7., ukoliko agregirani statistički podaci nisu dostupni u postojećem obliku.

Ukoliko ovo TJV ne posjeduje zahtijevane informacije, neka tako i navede u svojem odgovoru.

Također, u slučaju da tražene informacije djelomično sadrže podatke koji sukladno Zakonu podliježu ograničenju, zahtijevam da se omogući pristup preostalom dijelu informacije sukladno načelu razmjernosti i javnog interesa (članak 15. stavak 5. ZPPI).

Nadalje, ovim zahtjevom ne traži se uvid u cjelokupni spis, objašnjenja ili upute za postupanje, analiza ili tumačenje propisa, niti stvaranje nove informacije u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: Ministarstvo financija, Zagreb

TJV nije na vrijeme odgovorilo, tražim odgovor u roku 5 dana, dakle najkasnije do 15.7.2026. U protivnom podnosim žalbu Povjerenici.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: Ministarstvo financija, Zagreb

Rješenje o odbijanju primljeno i pobijeno sljedećom žalbom Povjerenici:

Poštovani!

 Predmet: Žalba protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, KLASA: UP/I-032-01/26-01/20, URBROJ: 513-07-21-17-26-3 od 10. srpnja 2026.

POVJERENIKU ZA INFORMIRANJE

putem
Ministarstva financija
Porezne uprave

ŽALBA

protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, KLASA: UP/I-032-01/26-01/20, URBROJ: 513-07-21-17-26-3 od 10. srpnja 2026., kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama u odnosu na točke 1. – 6. te odbačen u odnosu na točku 7.

I. Meritum zahtjeva i javni interes

Predmetni zahtjev proizlazi iz prethodnog odgovora Porezne uprave iz kojeg proizlazi da se postupci utvrđivanja nesrazmjera između prijavljenih prihoda te stečene imovine i potrošnje provode u izrazito malom broju slučajeva.

Prema podacima koje je sama Porezna uprava dostavila u ranijem predmetu, riječ je o svega nekoliko desetaka provedenih poreznih nadzora godišnje, iako raspoloživi javni podaci upućuju na to da bi potencijalnih slučajeva nesrazmjera između prijavljenih izvora sredstava te stvarne imovine i potrošnje mogao biti višestruko veći, odnosno reda veličine više desetaka tisuća godišnje.

Upravo zbog toga postoji izražen javni interes da javnost može razumjeti na temelju kojih metodologija, kriterija i sustava analize rizika Porezna uprava odabire porezne obveznike kod kojih će provoditi porezne nadzore radi utvrđivanja nesrazmjera između imovine, potrošnje i prijavljenih izvora sredstava.

Napominjem da se ovom žalbom ne traži od Povjerenika ocjena učinkovitosti rada Porezne uprave niti pravilnosti primjene poreznih propisa. Navedene okolnosti ističu se isključivo radi obrazlaganja postojanja javnog interesa. Predmet ove žalbe isključivo je zakonitost postupanja tijela javne vlasti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.

II. Žalbeni razlozi

Pobijano rješenje temelji se na pogrešnoj primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama te pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju.

1. Korisnik nije dužan poznavati interni naziv dokumenta

Porezna uprava u obrazloženju navodi da podnositelj "ne identificira konkretan postojeći dokument", već traži dokumente određenog sadržaja, te da bi tijelo javne vlasti moralo utvrđivati postoje li dokumenti koji odgovaraju navedenom opisu.

Takvo tumačenje nema uporište u Zakonu o pravu na pristup informacijama niti u ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

U svojoj praksi Povjerenik za informiranje više je puta zauzeo stajalište da korisnik nije dužan poznavati interni naziv, klasifikacijsku oznaku ili drugu internu oznaku dokumenta, već je dovoljno da dokument identificira prema njegovu sadržaju ili području koje uređuje. Istovjetno pravno shvaćanje zauzima i Visoki upravni sud Republike Hrvatske, koji naglašava da je svrha ZPPI omogućiti pristup postojećim informacijama, a ne zahtijevati od građana poznavanje unutarnjeg uredskog poslovanja tijela javne vlasti.

Korisnik nije dužan poznavati interne nazive, klasifikacijske oznake ili druge interne identifikatore dokumenata kojima po prirodi stvari nema pristup.

U ovom slučaju upravo je tako i postupljeno.

Za svaku pojedinu točku zahtjeva jasno je određeno područje koje dokument uređuje, primjerice:

- metodologiju,
- proceduru,
- naputak,
- drugi postojeći dokument koji uređuje određeno pitanje.

Time je dokument određen sadržajno, što je u potpunosti u skladu sa Zakonom.

Štoviše, upravo je utvrđivanje raspolaže li tijelo javne vlasti određenim dokumentom sastavni dio svakog postupanja po zahtjevu za pristup informacijama.

Prihvaćanjem pravnog stajališta iz pobijanog rješenja pravo na pristup informacijama postalo bi praktično neostvarivo, budući da bi svaki korisnik prije podnošenja zahtjeva morao poznavati interne nazive i oznake dokumenata tijela javne vlasti.

Takvo tumačenje nije svrha niti smisao Zakona o pravu na pristup informacijama.

2. Porezna uprava sama potvrđuje postojanje internih metodologija

U prethodnom odgovoru od 10. lipnja 2026. Porezna uprava navela je da koristi:

- sustav analize rizika,
- interne upute,
- metodologije,

u postupcima odabira poreznih obveznika.

Međutim, pobijanim rješenjem odbija dostaviti upravo te dokumente uz obrazloženje da podnositelj nije identificirao njihov interni naziv.

Radi se o međusobno proturječnim tvrdnjama.

Ako Porezna uprava koristi interne metodologije i upute, tada najmanje jedan takav dokument mora postojati.

Ako pojedini dokument ne postoji, tada je tijelo javne vlasti trebalo to izričito navesti.

Umjesto toga, pogrešno je zaključeno da zahtjev nije usmjeren na postojeće informacije.

3. Zahtjev nije tražio izradu nove informacije

U obrazloženju se navodi da bi postupanje po zahtjevu zahtijevalo izdvajanje, analiziranje i vrednovanje dokumenata.

To nije točno.

Zahtjev nije tražio:

- analizu,
- pregled,
- katalog,
- klasifikaciju,
- niti bilo kakvu novu obradu podataka.

Zahtijevana je dostava postojećih dokumenata, ukoliko postoje.

Primjerice, točka 1. zahtjeva odnosi se na:

"važeću metodologiju, uputu, proceduru, naputak ili drugi postojeći dokument."

Dakle, tražen je postojeći dokument, a ne njegova izrada.
Jednako vrijedi i za ostale točke zahtjeva.

4. Točka 6. zahtjeva također predstavlja postojeću informaciju

Porezna uprava navodi da bi dostava popisa naziva internih uputa zahtijevala izradu novog dokumenta.
Takvo obrazloženje nije prihvatljivo.

Nazivi internih akata postoje neovisno o ovom zahtjevu.
Ako tijelo javne vlasti koristi određene metodologije, procedure ili naputke, tada ti dokumenti imaju svoje nazive.

Njihovo navođenje ne predstavlja stvaranje nove informacije nego dostavu postojećih podataka kojima tijelo raspolaže.

5. Ne može se unaprijed pretpostaviti da traženi dokumenti ne postoje

U odnosu na točke 1. – 5. tijelo javne vlasti nije utvrdilo da traženi dokumenti ne postoje.

Umjesto toga zauzelo je pravno stajalište da korisnik nije dovoljno identificirao dokumente.

Time nije odgovoreno na bit zahtjeva.

Ako pojedini dokument postoji, trebalo ga je dostaviti ili, ukoliko postoje zakonski razlozi ograničenja pristupa, provesti test razmjernosti i javnog interesa te odlučiti primjenom odgovarajućih odredbi ZPPI.

Ako dokument ne postoji, trebalo je to jasno navesti.
Nijedna od tih mogućnosti nije primijenjena.

6. Nije razmotrena mogućnost djelomičnog pristupa

Ako bi pojedini dijelovi traženih dokumenata sadržavali informacije čije bi objavljivanje moglo ugroziti učinkovitost sustava analize rizika ili druge zakonom zaštićene interese, tijelo javne vlasti bilo je dužno razmotriti mogućnost djelomičnog pristupa informacijama primjenom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Umjesto toga, zahtjev je u cijelosti odbijen, bez ikakvog razmatranja mogućnosti izdvajanja eventualno zaštićenih dijelova dokumenata.

Takvo postupanje nije u skladu s načelom razmjernosti propisanim ZPPI.

7. Nepravilno odbačena točka 7. zahtjeva

Točkom 7. nije zatražena izrada statističkog pregleda niti nove baze podataka.

Zatražen je anonimizirani popis postojećih poreznih nadzora uz nekoliko osnovnih atributa svakog pojedinog predmeta.

Porezna uprava obrazlaže da se službene evidencije ne vode "na predloženi način".

Međutim, iz obrazloženja nije razvidno:

- postoje li pojedini predmeti,
- postoje li njihove oznake,
- postoje li izvršna rješenja,
- postoje li podaci o utvrđenom i naplaćenom porezu po pojedinom predmetu.

Sam navod da se evidencije ne vode u traženom obliku nije dovoljan za odbacivanje zahtjeva bez utvrđivanja raspolaže li tijelo javne vlasti pojedinačnim informacijama koje su zatražene.

Osim toga, zahtjev je izričito predvidio anonimizaciju podataka, čime je uklonjena svaka mogućnost identifikacije poreznih obveznika.

III. Prijedlog

Predlažem da Povjerenik za informiranje uvaži ovu žalbu, poništi rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, KLASA: UP/I-032-01/26-01/20, URBROJ: 513-07-21-17-26-3 od 10. srpnja 2026. te predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

U ponovljenom postupku potrebno je utvrditi raspolaže li Porezna uprava traženim dokumentima odnosno pojedinačnim informacijama, a ukoliko pojedini dokumenti sadrže informacije koje podliježu ograničenju pristupa, provesti test razmjernosti i javnog interesa te omogućiti djelomični pristup informacijama u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić