Za: Vrhovni sud Republike Hrvatske, Zagreb

**Predmet: Zahtjev za pristup informacijama – praćenje povrata nakon ublažavanja kazne ispod zakonskog minimuma i institucionalno postupanje**

Poštovani,

člankom 48. stavkom 2. Kaznenog zakona sudu je omogućeno izreći kaznu blažu od kazne propisane za određeno kazneno djelo ako postoje naročite olakotne okolnosti i ako sud ocijeni da se svrha kažnjavanja može postići i takvom blažom kaznom.

Riječ je, dakle, o odstupanju od posebnog zakonskog minimuma koje se temelji i na konkretnoj sudskoj procjeni da će blaža kazna ostvariti svrhu kažnjavanja. Jedna od zakonom propisanih svrha kažnjavanja jest utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela.

Javno dostupna izvješća ne omogućuju utvrditi prati li pravosudni sustav koliko su osobe kojima je kazna ublažena ispod zakonskog minimuma poslije ponovno osuđene, za koja kaznena djela te je li se takav povrat analizirao u odnosu na suca ili sudsko vijeće koje je donijelo odluku o ublažavanju.

Stoga, na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama, za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2025. godine **zahtijevam pristup sljedećim postojećim informacijama i dokumentima kojima raspolaže Vrhovni sud Republike Hrvatske**:

1. broju pravomoćnih osuđujućih presuda u kojima je kazna primjenom članka 48. stavka 2. Kaznenog zakona ublažena ispod posebnog zakonskog minimuma;

2. broju osoba iz točke 1. koje su nakon pravomoćnosti takve presude ponovno pravomoćno osuđene za bilo koje novo kazneno djelo;

3. broju osoba iz točke 2. koje su ponovno pravomoćno osuđene za novo kazneno djelo počinjeno s namjerom;

4. podacima o zakonom propisanom posebnom minimumu kazne:

* za kazneno djelo iz prve presude u kojoj je kazna ublažena;
* za kazneno djelo iz kasnije pravomoćne osude;
* o tome je li posebni zakonski minimum kasnijeg kaznenog djela bio niži, jednak ili viši od posebnog zakonskog minimuma prvoga kaznenog djela;

5. broju kasnijih pravomoćnih osuda razvrstanom prema posebnom zakonskom minimumu novoga kaznenog djela, osobito za djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje:

* šest mjeseci;
* jedne godine;
* tri godine;
* pet godina;
* deset godina;

6. broju osoba iz točke 2. koje su ponovno pravomoćno osuđene za:

* isto kazneno djelo;
* istovrsno kazneno djelo;
* kazneno djelo druge vrste;
* kazneno djelo s elementima nasilja;
* kazneno djelo protiv života i tijela;
* kazneno djelo protiv osobne slobode;
* kazneno djelo nasilja u obitelji;
* kazneno djelo protiv spolne slobode;
* kazneno djelo protiv zdravlja ljudi;

7. postojećim podacima o vremenu proteklom između:

* pravomoćnosti prve presude i počinjenja novoga kaznenog djela;
* izvršenja ili isteka kazne iz prve presude i počinjenja novoga kaznenog djela;

8. svim postojećim analizama, izvješćima, statističkim pregledima, stručnim radnim materijalima, zapisnicima, zaključcima sjednica, smjernicama i drugim dokumentima u kojima je razmatrana:

* učestalost primjene članka 48. stavka 2. Kaznenog zakona;
* učestalost povrata osoba kojima je kazna ublažena ispod zakonskog minimuma;
* težina kaznenih djela počinjenih nakon takvog ublažavanja;
* odnos između visine ublažene kazne i kasnijeg povrata;
* uspješnost sudske procjene da se svrha kažnjavanja može postići kaznom ispod zakonskog minimuma;
* ujednačenost sudske prakse pri primjeni članaka 48. i 49. Kaznenog zakona;

9. informaciji i pripadajućim dokumentima iz kojih je vidljivo prati li Vrhovni sud Republike Hrvatske navedene podatke:

* prema pojedinom sudu;
* prema pojedinom sucu ili predsjedniku sudskog vijeća;
* prema vrsti kaznenog djela;
* prema učestalosti primjene ublažavanja;
* prema udjelu naknadno ponovno osuđenih osoba;

10. svim postojećim kriterijima, metodologijama, internim pravilima, odlukama ili drugim dokumentima kojima je uređeno ili predviđeno utvrđivanje neuobičajeno visoke učestalosti:

* ublažavanja kazne ispod zakonskog minimuma kod pojedinog suca ili suda;
* povrata osoba kojima je pojedini sudac ili sudsko vijeće ublažilo kaznu;
* kasnijih osuda takvih osoba za kaznena djela s jednakim ili višim posebnim zakonskim minimumom;

11. broju slučajeva u kojima su, zbog učestalog povrata osoba kojima je prethodno kazna ublažena ispod zakonskog minimuma, pojedinom sucu, predsjedniku vijeća, predsjedniku suda ili drugom nadležnom pravosudnom dužnosniku:

* dostavljeni podaci ili analiza o takvom povratu;
* upućeno upozorenje, preporuka ili stručna primjedba;
* zatraženo očitovanje;
* održan stručni razgovor ili sastanak;
* preporučeno ili određeno dodatno stručno usavršavanje;
* ukazano na potrebu promjene ili preispitivanja prakse;
* predmet upućen radi razmatranja na odjelnu sjednicu, sjednicu kaznenog odjela ili proširenu sjednicu;
* upućena inicijativa za ujednačavanje sudske prakse;
* podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka ili druga inicijativa nadležnom tijelu;

12. svim postojećim anonimiziranim dokumentima koji se odnose na postupanja navedena u točki 11.;

13. ako postupanja iz točke 11. nije bilo, postojećim dokumentom iz kojeg proizlazi da takvo praćenje ili institucionalno postupanje nije predviđeno, odnosno informacijom da Vrhovni sud Republike Hrvatske takvim dokumentom ne raspolaže;

14. informaciji sadržavaju li sudski informacijski i statistički sustavi strukturirane podatke iz kojih je moguće utvrditi:

* da je primijenjen članak 48. stavak 2. Kaznenog zakona;
* posebni zakonski minimum kazne za konkretno djelo;
* stvarno izrečenu ublaženu kaznu;
* suca ili sastav vijeća koji je donio odluku;
* kasniju pravomoćnu osudu iste osobe;
* posebni zakonski minimum kasnijeg kaznenog djela;

15. svim postojećim dokumentima kojima je uređeno evidentiranje, statističko praćenje i vrednovanje primjene članaka 48. i 49. Kaznenog zakona.

Zahtijevaju se prvenstveno zbirni i anonimizirani podaci. Ne zahtijevaju se identiteti osuđenih osoba niti pristup cjelovitim sudskim spisima.

Zahtjevom se također ne zahtijeva vrednovanje pravilnosti pojedinačne sudske presude, nego pristup postojećim podacima i dokumentima o tome prati li se učinak primjene zakonskog instituta ublažavanja kazne te postoji li institucionalno postupanje kada raspoloživi podaci upućuju na učestali povrat osoba kojima je kazna ublažena.

Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske ne raspolaže jedinstvenim podacima kojima su povezane prve i kasnije osude, zahtijevam dostavu svih postojećih parcijalnih podataka, izvješća, analiza, statističkih izvadaka i drugih dokumenata iz kojih je vidljivo jesu li takvi podaci ikada prikupljani, povezivani ili razmatrani.

### **Napomena**

S obzirom na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, napominjem da se ovim zahtjevom **ne traži stvaranje nove informacije**, niti analize i tumačenja, kao niti pristup cjelovitom spisu, već isključivo pristup postojećim informacijama kojima raspolaže nadležno tijelo. Ukoliko ovo TJV ne posjeduje zahtijevane informacije, neka tako i navede u svojem odgovoru.

Također, u slučaju da tražene informacije djelomično sadrže podatke koji sukladno Zakonu podliježu ograničenju, zahtijevam da se **omogući pristup preostalom dijelu informacije sukladno načelu razmjernosti i javnog interesa** (članak 15. stavak 5. ZPPI).

Sukladno članku 23. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti ne može odbiti zahtjev isključivo pozivanjem na formalne razloge ako postoji mogućnost pružanja traženih informacija.

Zahtijevam da odgovor dostavite elektroničkim putem sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: Vrhovni sud Republike Hrvatske, Zagreb

Molim proslijedite ovo službeniku za informiranje.

Prošao je zakonski rok za dostavljanje odgovora za zahtjev za pristup informacijama 'Vrhovni sud RH - Praćenje povrata nakon ublažavanja kazne ispod zakonskog minimuma i institucionalno postupanje' stoga vam se obraćam da požurite postupak u tijelu javne vlasti Vrhovni sud Republike Hrvatske, Zagreb koje je dužno odgovoriti na moj zahtjev za pristup informacijama.

TJV kasni, tražim odgovor u roku 5 dana, dakle do 4.8.2026. U protivnom ću iskazati žalbu Povjerenici.

Uvid u potpunu povijest mog zahtjeva za pristup informacijama i cijela korespondencija s tijelom javne vlasti dostupni su javno na ovoj internetskoj adresi: https://imamopravoznati.org/request/vrho...

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: Vrhovni sud Republike Hrvatske, Zagreb

Iskazana žalba Povjerenici za informiranje:

Poštovani!
 
Subject: Žalba Povjerenici za informiranje zbog šutnje uprave – Vrhovni sud RH – praćenje povrata nakon ublažavanja kazne ispod zakonskog minimuma

Poštovani,

temeljem članka 25. Zakona o pravu na pristup informacijama podnosim

ŽALBU POVJERENICI ZA INFORMIRANJE
zbog šutnje uprave.

Žalba se podnosi putem Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao tijela javne vlasti.

Dana 13. srpnja 2026. podnio sam zahtjev za pristup informacijama pod nazivom:

„Praćenje povrata nakon ublažavanja kazne ispod zakonskog minimuma i institucionalno postupanje“.

Budući da u zakonskom roku nije donesena odluka niti su dostavljene tražene informacije, dana 29. srpnja 2026. uputio sam požurnicu kojom sam zatražio donošenje odluke najkasnije do 4. kolovoza 2026. te najavio podnošenje žalbe.

Do dana podnošenja ove žalbe Vrhovni sud Republike Hrvatske nije donio rješenje niti dostavio tražene informacije.

Stoga predlažem da Povjerenica za informiranje u žalbenom postupku utvrdi postojanje šutnje uprave te naloži Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da odluči o zahtjevu i postupi sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Radi omogućavanja elektroničke dostave pismena dostavljam sljedeće podatke:

Sukladno članku 94. stavcima 1. i 2. Zakona o općem upravnom postupku, budući da je ovaj zahtjev podnesen elektroničkim putem te izričito zahtijevam elektroničku dostavu, zahtijevam da mi se sva pismena u ovom predmetu dostavljaju elektroničkim putem.

Ukoliko raspolažete tehničkim mogućnostima, iskazujem privolu i zahtijevam dostavu putem mog Osobnog korisničkog pretinca u sustavu e-Građani (OIB: 05407880267). U protivnom zahtijevam dostavu elektroničkom poštom na e-mail adresu miromadjaric(at)gmail.com.

Budući da su ispunjeni zakonski uvjeti za elektroničku dostavu, ne prihvaćam dostavu pismena putem poštanskih usluga. Svako pismeno dostavljeno poštom smatrat ću postupanjem protivnim članku 94. stavcima 1. i 2. Zakona o općem upravnom postupku te ću protiv takvog postupanja koristiti sva raspoloživa pravna sredstva i o njemu obavijestiti nadležna tijela.

Ukoliko smatrate da članak 94. stavci 1. i 2. Zakona o općem upravnom postupku u ovom predmetu nisu primjenjivi, zahtijevam da prije donošenja odluke o drukčijem načinu dostave navedete konkretnu zakonsku odredbu koja isključuje ili ograničava primjenu navedenog članka te obrazložite razloge zbog kojih elektronička dostava nije primijenjena.

Svaki slučaj dostave isključivo putem poštanskih usluga, bez odgovarajućeg zakonskog obrazloženja, prijavit ću nadležnim tijelima radi ispitivanja zakonitosti takvog postupanja i razloga neprimjene raspoložive državne digitalne infrastrukture.

IPZ predmet:
https://imamopravoznati.org/request/vrho...

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: Vrhovni sud Republike Hrvatske, Zagreb

Ponovno slanje zahtjeva e-mailom:

Poštovani,

u dnu maila ponovno dostavljam svoj zahtjev za pristup informacijama od 13. srpnja 2026. godine, prethodno upućen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske putem platforme ImamoPravoZnati:

https://imamopravoznati.org/request/vrho...

Ponovnu dostavu obavljam neposredno elektroničkom poštom isključivo radi otklanjanja svake daljnje dvojbe o zaprimljenosti zahtjeva.

Naime, iz rješenja Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/26-01/1159, URBROJ: 401-01/10-26-1 od 1. rujna 2026., koje prilažem ovoj poruci, proizlazi da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u očitovanju Povjereniku naveo da predmetni zahtjev od 13. srpnja 2026. godine nije zaprimio. Povjerenik je upravo na temelju te činjenice odbio moju žalbu zbog šutnje uprave. :contentReference[oaicite:0]{index=0}

U vezi s time iskazujem ozbiljnu sumnju da se radi samo o pojedinačnom neuspjehu dostave jedne poruke putem platforme ImamoPravoZnati.

Naime:

1. Putem iste platforme  velik broj korisnika redovito podnosi velik broj zahtjeva različitim tijelima javne vlasti, koja te poruke uredno zaprimaju i na njih postupaju. Stoga eventualni tehnički problem platforme sam po sebi ne objašnjava okolnosti ovog konkretnog predmeta.

2. Još je značajnije da se u ovom predmetu ne radi samo o tvrdnji da Vrhovni sud nije zaprimio izvorni zahtjev od 13. srpnja 2026. Prema komunikaciji evidentiranoj u istom predmetu na platformi ImamoPravoZnati, Vrhovnom sudu su putem istog komunikacijskog kanala upućene i daljnje poruke, uključujući požurnicu te kopiju žalbe zbog šutnje uprave.

Prema tome, ako Vrhovni sud Republike Hrvatske doista nije zaprimio niti izvorni zahtjev, niti požurnicu, niti kopiju žalbe, riječ bi bila o neuspjehu dostave više zasebnih poruka istom primatelju, dok se komunikacija putem iste platforme prema brojnim drugim tijelima javne vlasti redovito ostvaruje, što ne zvuči vjerodostojno.

Ne tvrdim unaprijed koji je uzrok takvog stanja, ali smatram da navedene okolnosti opravdavaju sumnju i zahtijevaju provjeru, osobito zato što je upravo navodno nezaprimanje zahtjeva bilo odlučna činjenica na kojoj se temelji rješenje Povjerenika za informiranje.

Stoga ZAHTIJEVAM:

1. da Vrhovni sud Republike Hrvatske ovu poruku i ponovno dostavljeni zahtjev evidentira s datumom njegova stvarnog zaprimanja;

2. da provjeri postoje li u sustavima elektroničke pošte, uključujući zapise o odbijenim, filtriranim, neželjenim ili karantenskim porukama, tragovi poruka upućenih putem platforme ImamoPravoZnati u ovom predmetu;

3. da me obavijesti jesu li pronađeni tragovi zaprimanja, odbijanja ili filtriranja izvornog zahtjeva, požurnice i kopije žalbe;

4. neovisno o rezultatu te provjere, da od dana zaprimanja ove neposredno dostavljene kopije postupi po zahtjevu sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Povjerenika za informiranje stavljam u CC ove poruke radi upoznavanja s činjenicom da je zahtjev sada neposredno ponovno dostavljen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, kao i s okolnostima koje izazivaju sumnju u zaključak da je riječ samo o nezaprimanju pojedinačne poruke.

Posebno naglašavam da ovom ponovnom dostavom ne priznajem niti potvrđujem da izvorni zahtjev od 13. srpnja 2026., požurnica i kopija žalbe nisu bili tehnički dostavljeni Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Ponovna dostava služi isključivo tome da se od ovog trenutka ukloni svaka moguća dvojba o zaprimljenosti zahtjeva.

U privitku:
– zahtjev od 13. srpnja 2026. (dolje!);
– rješenje Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/26-01/1159, URBROJ: 401-01/10-26-1 od 1. rujna 2026.

### Elektronička dostava

Sukladno članku 94. Zakona o općem upravnom postupku zahtijevam elektroničku dostavu svih pismena u ovom predmetu.

U slučaju da Vrhovni sud Republike Hrvatske trenutačno nema tehničke mogućnosti za odgovarajuću elektroničku osobnu dostavu, i dok takve mogućnosti ne uspostavi, zahtijevam sljedeće prijelazno rješenje:

1. Rješenja i druga pismena za koja je potrebna osobna dostava dostaviti na način koji osigurava pravno valjanu osobnu dostavu i pouzdan datum dostave.

2. Isto pismeno istodobno dostaviti i elektroničkim putem, e-mailom ili putem IPZ platforme.

3. Sva ostala pismena dostavljati elektroničkim putem, bez paralelnog slanja poštom.

Isključivu dostavu putem poštanskih usluga ne prihvaćam. Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske, unatoč izričitom zahtjevu za elektroničku dostavu, pismeno dostavi isključivo poštom, protiv takvog postupanja uložit ću prigovor zbog nepoštivanja članka 94. ZUP-a.

Posebno ističem da članak 85. ZUP-a nije zakonska osnova za derogiranje članka 94. ZUP-a. Članak 85. stavak 1. određuje slučajeve u kojima je potrebna osobna dostava, dok njegovi daljnji stavci uređuju fizički način njezina provođenja. Kada se osobna dostava provodi elektronički sukladno članku 94. ZUP-a, fizički mehanizmi osobne dostave iz članka 85. nisu razlog niti osnova za obveznu dostavu putem pošte.

Stoga eventualna nemogućnost Vrhovnog suda Republike Hrvatske da osobnu dostavu trenutačno provede elektroničkim putem predstavlja tehnički problem tijela, a ne zakonsku osnovu za isključivanje primjene članka 94. ZUP-a.

Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da u konkretnom predmetu članak 94. ZUP-a nije primjenjiv ili da postoji posebna zakonska osnova za isključivu poštansku dostavu, zahtijevam da navede konkretnu zakonsku odredbu koja isključuje primjenu članka 94. ZUP-a i obrazloži njezinu primjenu u konkretnom predmetu.

Srdačan pozdrav / Best regards!
---------------------------------------------------------
Dr.sc. Miroslav Mađarić, dipl.ing.el.

Miroslav Mađarić 13. srpnja 2026.

Za: Vrhovni sud Republike Hrvatske, Zagreb
**Predmet: Zahtjev za pristup informacijama – praćenje povrata nakon ublažavanja kazne ispod zakonskog minimuma i institucionalno postupanje**
Poštovani,
člankom 48. stavkom 2. Kaznenog zakona sudu je omogućeno izreći kaznu blažu od kazne propisane za određeno kazneno djelo ako postoje naročite olakotne okolnosti i ako sud ocijeni da se svrha kažnjavanja može postići i takvom blažom kaznom.
Riječ je, dakle, o odstupanju od posebnog zakonskog minimuma koje se temelji i na konkretnoj sudskoj procjeni da će blaža kazna ostvariti svrhu kažnjavanja. Jedna od zakonom propisanih svrha kažnjavanja jest utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela.
Javno dostupna izvješća ne omogućuju utvrditi prati li pravosudni sustav koliko su osobe kojima je kazna ublažena ispod zakonskog minimuma poslije ponovno osuđene, za koja kaznena djela te je li se takav povrat analizirao u odnosu na suca ili sudsko vijeće koje je donijelo odluku o ublažavanju.
Stoga, na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama, za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2025. godine **zahtijevam pristup sljedećim postojećim informacijama i dokumentima kojima raspolaže Vrhovni sud Republike Hrvatske**:
1. broju pravomoćnih osuđujućih presuda u kojima je kazna primjenom članka 48. stavka 2. Kaznenog zakona ublažena ispod posebnog zakonskog minimuma;
2. broju osoba iz točke 1. koje su nakon pravomoćnosti takve presude ponovno pravomoćno osuđene za bilo koje novo kazneno djelo;
3. broju osoba iz točke 2. koje su ponovno pravomoćno osuđene za novo kazneno djelo počinjeno s namjerom;
4. podacima o zakonom propisanom posebnom minimumu kazne:
* za kazneno djelo iz prve presude u kojoj je kazna ublažena; 
* za kazneno djelo iz kasnije pravomoćne osude; 
* o tome je li posebni zakonski minimum kasnijeg kaznenog djela bio niži, jednak ili viši od posebnog zakonskog minimuma prvoga kaznenog djela;
5. broju kasnijih pravomoćnih osuda razvrstanom prema posebnom zakonskom minimumu novoga kaznenog djela, osobito za djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje:
* šest mjeseci; 
* jedne godine; 
* tri godine; 
* pet godina; 
* deset godina;
6. broju osoba iz točke 2. koje su ponovno pravomoćno osuđene za:
* isto kazneno djelo; 
* istovrsno kazneno djelo; 
* kazneno djelo druge vrste; 
* kazneno djelo s elementima nasilja; 
* kazneno djelo protiv života i tijela; 
* kazneno djelo protiv osobne slobode; 
* kazneno djelo nasilja u obitelji; 
* kazneno djelo protiv spolne slobode; 
* kazneno djelo protiv zdravlja ljudi;
7. postojećim podacima o vremenu proteklom između:
* pravomoćnosti prve presude i počinjenja novoga kaznenog djela; 
* izvršenja ili isteka kazne iz prve presude i počinjenja novoga kaznenog djela;
8. svim postojećim analizama, izvješćima, statističkim pregledima, stručnim radnim materijalima, zapisnicima, zaključcima sjednica, smjernicama i drugim dokumentima u kojima je razmatrana:
* učestalost primjene članka 48. stavka 2. Kaznenog zakona; 
* učestalost povrata osoba kojima je kazna ublažena ispod zakonskog minimuma; 
* težina kaznenih djela počinjenih nakon takvog ublažavanja; 
* odnos između visine ublažene kazne i kasnijeg povrata; 
* uspješnost sudske procjene da se svrha kažnjavanja može postići kaznom ispod zakonskog minimuma; 
* ujednačenost sudske prakse pri primjeni članaka 48. i 49. Kaznenog zakona;
9. informaciji i pripadajućim dokumentima iz kojih je vidljivo prati li Vrhovni sud Republike Hrvatske navedene podatke:
* prema pojedinom sudu; 
* prema pojedinom sucu ili predsjedniku sudskog vijeća; 
* prema vrsti kaznenog djela; 
* prema učestalosti primjene ublažavanja; 
* prema udjelu naknadno ponovno osuđenih osoba;
10. svim postojećim kriterijima, metodologijama, internim pravilima, odlukama ili drugim dokumentima kojima je uređeno ili predviđeno utvrđivanje neuobičajeno visoke učestalosti:
* ublažavanja kazne ispod zakonskog minimuma kod pojedinog suca ili suda; 
* povrata osoba kojima je pojedini sudac ili sudsko vijeće ublažilo kaznu; 
* kasnijih osuda takvih osoba za kaznena djela s jednakim ili višim posebnim zakonskim minimumom;
11. broju slučajeva u kojima su, zbog učestalog povrata osoba kojima je prethodno kazna ublažena ispod zakonskog minimuma, pojedinom sucu, predsjedniku vijeća, predsjedniku suda ili drugom nadležnom pravosudnom dužnosniku:
* dostavljeni podaci ili analiza o takvom povratu; 
* upućeno upozorenje, preporuka ili stručna primjedba; 
* zatraženo očitovanje; 
* održan stručni razgovor ili sastanak; 
* preporučeno ili određeno dodatno stručno usavršavanje; 
* ukazano na potrebu promjene ili preispitivanja prakse; 
* predmet upućen radi razmatranja na odjelnu sjednicu, sjednicu kaznenog odjela ili proširenu sjednicu; 
* upućena inicijativa za ujednačavanje sudske prakse; 
* podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka ili druga inicijativa nadležnom tijelu;
12. svim postojećim anonimiziranim dokumentima koji se odnose na postupanja navedena u točki 11.;
13. ako postupanja iz točke 11. nije bilo, postojećim dokumentom iz kojeg proizlazi da takvo praćenje ili institucionalno postupanje nije predviđeno, odnosno informacijom da Vrhovni sud Republike Hrvatske takvim dokumentom ne raspolaže;
14. informaciji sadržavaju li sudski informacijski i statistički sustavi strukturirane podatke iz kojih je moguće utvrditi:
* da je primijenjen članak 48. stavak 2. Kaznenog zakona; 
* posebni zakonski minimum kazne za konkretno djelo; 
* stvarno izrečenu ublaženu kaznu; 
* suca ili sastav vijeća koji je donio odluku; 
* kasniju pravomoćnu osudu iste osobe; 
* posebni zakonski minimum kasnijeg kaznenog djela;
15. svim postojećim dokumentima kojima je uređeno evidentiranje, statističko praćenje i vrednovanje primjene članaka 48. i 49. Kaznenog zakona.
Zahtijevaju se prvenstveno zbirni i anonimizirani podaci. Ne zahtijevaju se identiteti osuđenih osoba niti pristup cjelovitim sudskim spisima.
Zahtjevom se također ne zahtijeva vrednovanje pravilnosti pojedinačne sudske presude, nego pristup postojećim podacima i dokumentima o tome prati li se učinak primjene zakonskog instituta ublažavanja kazne te postoji li institucionalno postupanje kada raspoloživi podaci upućuju na učestali povrat osoba kojima je kazna ublažena.
Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske ne raspolaže jedinstvenim podacima kojima su povezane prve i kasnije osude, zahtijevam dostavu svih postojećih parcijalnih podataka, izvješća, analiza, statističkih izvadaka i drugih dokumenata iz kojih je vidljivo jesu li takvi podaci ikada prikupljani, povezivani ili razmatrani.
### **Napomena**
S obzirom na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, napominjem da se ovim zahtjevom **ne traži stvaranje nove informacije**, niti analize i tumačenja, kao niti pristup cjelovitom spisu, već isključivo pristup postojećim informacijama kojima raspolaže nadležno tijelo. Ukoliko ovo TJV ne posjeduje zahtijevane informacije, neka tako i navede u svojem odgovoru.
Također, u slučaju da tražene informacije djelomično sadrže podatke koji sukladno Zakonu podliježu ograničenju, zahtijevam da se **omogući pristup preostalom dijelu informacije sukladno načelu razmjernosti i javnog interesa** (članak 15. stavak 5. ZPPI).
Sukladno članku 23. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti ne može odbiti zahtjev isključivo pozivanjem na formalne razloge ako postoji mogućnost pružanja traženih informacija.
Zahtijevam da odgovor dostavite elektroničkim putem sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S poštovanjem,
Miroslav Mađarić

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić