Za: Vrhovni sud Republike Hrvatske, Zagreb

**Predmet: Zahtjev za pristup informacijama – praćenje povrata nakon ublažavanja kazne ispod zakonskog minimuma i institucionalno postupanje**

Poštovani,

člankom 48. stavkom 2. Kaznenog zakona sudu je omogućeno izreći kaznu blažu od kazne propisane za određeno kazneno djelo ako postoje naročite olakotne okolnosti i ako sud ocijeni da se svrha kažnjavanja može postići i takvom blažom kaznom.

Riječ je, dakle, o odstupanju od posebnog zakonskog minimuma koje se temelji i na konkretnoj sudskoj procjeni da će blaža kazna ostvariti svrhu kažnjavanja. Jedna od zakonom propisanih svrha kažnjavanja jest utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela.

Javno dostupna izvješća ne omogućuju utvrditi prati li pravosudni sustav koliko su osobe kojima je kazna ublažena ispod zakonskog minimuma poslije ponovno osuđene, za koja kaznena djela te je li se takav povrat analizirao u odnosu na suca ili sudsko vijeće koje je donijelo odluku o ublažavanju.

Stoga, na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama, za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2025. godine **zahtijevam pristup sljedećim postojećim informacijama i dokumentima kojima raspolaže Vrhovni sud Republike Hrvatske**:

1. broju pravomoćnih osuđujućih presuda u kojima je kazna primjenom članka 48. stavka 2. Kaznenog zakona ublažena ispod posebnog zakonskog minimuma;

2. broju osoba iz točke 1. koje su nakon pravomoćnosti takve presude ponovno pravomoćno osuđene za bilo koje novo kazneno djelo;

3. broju osoba iz točke 2. koje su ponovno pravomoćno osuđene za novo kazneno djelo počinjeno s namjerom;

4. podacima o zakonom propisanom posebnom minimumu kazne:

* za kazneno djelo iz prve presude u kojoj je kazna ublažena;
* za kazneno djelo iz kasnije pravomoćne osude;
* o tome je li posebni zakonski minimum kasnijeg kaznenog djela bio niži, jednak ili viši od posebnog zakonskog minimuma prvoga kaznenog djela;

5. broju kasnijih pravomoćnih osuda razvrstanom prema posebnom zakonskom minimumu novoga kaznenog djela, osobito za djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje:

* šest mjeseci;
* jedne godine;
* tri godine;
* pet godina;
* deset godina;

6. broju osoba iz točke 2. koje su ponovno pravomoćno osuđene za:

* isto kazneno djelo;
* istovrsno kazneno djelo;
* kazneno djelo druge vrste;
* kazneno djelo s elementima nasilja;
* kazneno djelo protiv života i tijela;
* kazneno djelo protiv osobne slobode;
* kazneno djelo nasilja u obitelji;
* kazneno djelo protiv spolne slobode;
* kazneno djelo protiv zdravlja ljudi;

7. postojećim podacima o vremenu proteklom između:

* pravomoćnosti prve presude i počinjenja novoga kaznenog djela;
* izvršenja ili isteka kazne iz prve presude i počinjenja novoga kaznenog djela;

8. svim postojećim analizama, izvješćima, statističkim pregledima, stručnim radnim materijalima, zapisnicima, zaključcima sjednica, smjernicama i drugim dokumentima u kojima je razmatrana:

* učestalost primjene članka 48. stavka 2. Kaznenog zakona;
* učestalost povrata osoba kojima je kazna ublažena ispod zakonskog minimuma;
* težina kaznenih djela počinjenih nakon takvog ublažavanja;
* odnos između visine ublažene kazne i kasnijeg povrata;
* uspješnost sudske procjene da se svrha kažnjavanja može postići kaznom ispod zakonskog minimuma;
* ujednačenost sudske prakse pri primjeni članaka 48. i 49. Kaznenog zakona;

9. informaciji i pripadajućim dokumentima iz kojih je vidljivo prati li Vrhovni sud Republike Hrvatske navedene podatke:

* prema pojedinom sudu;
* prema pojedinom sucu ili predsjedniku sudskog vijeća;
* prema vrsti kaznenog djela;
* prema učestalosti primjene ublažavanja;
* prema udjelu naknadno ponovno osuđenih osoba;

10. svim postojećim kriterijima, metodologijama, internim pravilima, odlukama ili drugim dokumentima kojima je uređeno ili predviđeno utvrđivanje neuobičajeno visoke učestalosti:

* ublažavanja kazne ispod zakonskog minimuma kod pojedinog suca ili suda;
* povrata osoba kojima je pojedini sudac ili sudsko vijeće ublažilo kaznu;
* kasnijih osuda takvih osoba za kaznena djela s jednakim ili višim posebnim zakonskim minimumom;

11. broju slučajeva u kojima su, zbog učestalog povrata osoba kojima je prethodno kazna ublažena ispod zakonskog minimuma, pojedinom sucu, predsjedniku vijeća, predsjedniku suda ili drugom nadležnom pravosudnom dužnosniku:

* dostavljeni podaci ili analiza o takvom povratu;
* upućeno upozorenje, preporuka ili stručna primjedba;
* zatraženo očitovanje;
* održan stručni razgovor ili sastanak;
* preporučeno ili određeno dodatno stručno usavršavanje;
* ukazano na potrebu promjene ili preispitivanja prakse;
* predmet upućen radi razmatranja na odjelnu sjednicu, sjednicu kaznenog odjela ili proširenu sjednicu;
* upućena inicijativa za ujednačavanje sudske prakse;
* podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka ili druga inicijativa nadležnom tijelu;

12. svim postojećim anonimiziranim dokumentima koji se odnose na postupanja navedena u točki 11.;

13. ako postupanja iz točke 11. nije bilo, postojećim dokumentom iz kojeg proizlazi da takvo praćenje ili institucionalno postupanje nije predviđeno, odnosno informacijom da Vrhovni sud Republike Hrvatske takvim dokumentom ne raspolaže;

14. informaciji sadržavaju li sudski informacijski i statistički sustavi strukturirane podatke iz kojih je moguće utvrditi:

* da je primijenjen članak 48. stavak 2. Kaznenog zakona;
* posebni zakonski minimum kazne za konkretno djelo;
* stvarno izrečenu ublaženu kaznu;
* suca ili sastav vijeća koji je donio odluku;
* kasniju pravomoćnu osudu iste osobe;
* posebni zakonski minimum kasnijeg kaznenog djela;

15. svim postojećim dokumentima kojima je uređeno evidentiranje, statističko praćenje i vrednovanje primjene članaka 48. i 49. Kaznenog zakona.

Zahtijevaju se prvenstveno zbirni i anonimizirani podaci. Ne zahtijevaju se identiteti osuđenih osoba niti pristup cjelovitim sudskim spisima.

Zahtjevom se također ne zahtijeva vrednovanje pravilnosti pojedinačne sudske presude, nego pristup postojećim podacima i dokumentima o tome prati li se učinak primjene zakonskog instituta ublažavanja kazne te postoji li institucionalno postupanje kada raspoloživi podaci upućuju na učestali povrat osoba kojima je kazna ublažena.

Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske ne raspolaže jedinstvenim podacima kojima su povezane prve i kasnije osude, zahtijevam dostavu svih postojećih parcijalnih podataka, izvješća, analiza, statističkih izvadaka i drugih dokumenata iz kojih je vidljivo jesu li takvi podaci ikada prikupljani, povezivani ili razmatrani.

### **Napomena**

S obzirom na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, napominjem da se ovim zahtjevom **ne traži stvaranje nove informacije**, niti analize i tumačenja, kao niti pristup cjelovitom spisu, već isključivo pristup postojećim informacijama kojima raspolaže nadležno tijelo. Ukoliko ovo TJV ne posjeduje zahtijevane informacije, neka tako i navede u svojem odgovoru.

Također, u slučaju da tražene informacije djelomično sadrže podatke koji sukladno Zakonu podliježu ograničenju, zahtijevam da se **omogući pristup preostalom dijelu informacije sukladno načelu razmjernosti i javnog interesa** (članak 15. stavak 5. ZPPI).

Sukladno članku 23. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti ne može odbiti zahtjev isključivo pozivanjem na formalne razloge ako postoji mogućnost pružanja traženih informacija.

Zahtijevam da odgovor dostavite elektroničkim putem sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić