Predstavka poslana Povjereniku za informiranje:

Tijelo javne vlasti nije odgovorilo na zahtjev za ponovnu uporabu informacija u propisanom roku čime je povrijedilo odredbe §5 članka 29. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine”, broj 25/13. i 85/15.). [token-2020-159]

Rješenje Povjerenika za informiranje:
- PDF sken: https://app.box.com/s/l4pchovdb8i4apzica...
- OCR teksta: vidi niže

REPUBLIKA HRVATSKA
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

KLASA: UP/ll-008-07/20-01/894
URBROJ: 401-01/05-21-3
Zagreb, 17. prosinca 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (.Narodne novine-, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe Miroslava Schlossberga iz xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx izjavljene protiv rješenja Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geoaezije, KLASA: 008-02/20-01/6, URBROJ: 507-01/20-4 od 3. srpnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na ponovnu uporabu informacija, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1) Poništava se rješenje Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, KLASA: 008-02/20-01/6, URBROJ: 507-01/20-4 od 3. srpnja 2021. godine.
2) Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (u daljnjem tekstu: Komora), odbijen je zahtjev Miroslava Schlossberga (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ponovnu uporabu informacija sadržanih u Imeniku ovlaštenih inženjera geodezije, Upisniku ureda ovlaštenih inženjera geodezije te Upisniku zajedničkih geodetskih ureda, temeljem članka 23. stavka 5., članka 18. stavka 5. i članka 27. stavka 2.t u svezi s člankom 15. stavka 2. točke 1. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žaliteljev zahtjev ne udovoljava zakonski propisanim pretpostavkama da bi se smatrao zahtjevom za pristup informacijama, niti se može smatrati zahtjevom za ponovnu uporabu informacija, jer zatražene informacije sadrže zaštićene osobne podatke, jer bi dostava zatraženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne, te jer žalitelj zlorabi svoje pravo na pristup informacijama.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo zakonske odredbe i kako bi podaci iz registara trebali biti dostupni u obliku koji omogućuje ponovnu uporabu. Osim toga, navodi kako je razmak između poslanih zahtjeva preko 9 mjeseci, stoga nema govora o zlouporabi prava. Ističe kako je razvidno da tijelo javne vlasti pokušava izbjeći davanje informacija, uz polovičnu interpretaciju Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga predlaže da se njegova žalba uvaži I da mu se omogući pristup zatraženim informacijama.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj podnio 12. svibnja 2020. godine Komori zahtjev za ponovnu uporabu informacija kojim je zatražio da mu se dostavi u otvorenom obliku koji omogućuje ponovnu uporabu i u elektroničkom obliku Imenika ovlaštenih inženjera geodezije, Upisnika ureda ovlaštenih inženjera geodezije te Upisnika zajedničkih geodetskih ureda.

U obrazloženju pobijanog rješenja kojim je odbijen žaliteljev zahtjev za ponovnu uporabu informacija u bitnom se navodi kako žaliteljev zahtjev u svojoj pravnoj biti ne predstavlja zahtjev za pristup informacijama u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te da isto zahtjeva prilagođavanje, usklađivanje i izdvajanje dijelova informacija sadržanih u Imeniku i upisnicima, a što iziskuje neizmjeran utrošak vremena i sredstava tijela javne vlasti čime se onemogućava redovito funkcioniranje tijela javne vlasti, a čemu javna tijela sukladno članku 27. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama nemaju obvezu udovoljiti. Ujedno se navodi kako je utvrđeno da je zahtjev trebalo odbiti jer isti ne udovoljava taksativno propisanim uvjetima koje podnositelj mora ispuniti da bi se zahtjev smatrao zahtjevom za ponovnu uporabu informacijama, a što je propisano člankom 29. stavkom 1. navedenog Zakona, posebno naglašavajući kako žalitelj nije naveo koje informacije iz Imenika i upisnika želi koristiti i ponovno upotrijebiti. Komora potom navodi kako zatraženi Imenik i upisnik sadržava brojne osobne podatke, poput OlB-a, adrese i kontakt brojeva članova, stoga bi njihovo omogućavanje bilo protivno odredbama Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka). Potom navodi kako javnopravno tijelo ne raspolaže informacijama je li član Komore stranka u određenom sudskom ili upravnom postupku, ali je opravdano posumnjati da bi dostava cjelokupnog Imenika i informacija sadržanih u upisnicima o članovima trećim osoba čiji identitet nije u potpunosti utvrđen, mogao prouzročiti ugrozu vođenja jednog takvog postupka. Ujedno navodi kako je identitet žalitelja nevjerodostojan i nedovoljno pravno utvrđen pa je stoga tijelo javne vlasti dužno odbiti postupanje po predmetnom zahtjevu. Komora ističe kako su relevantne informacije poput imena i prezimena ovlaštenih inženjera geodezije i zajedničkih geodetskih ureda javno objavljene i javno dostupne na intemetskim stranicama Komore. Tijelo javne vlasti je utvrdilo da podnositelj već tri godine zaredom 2018., 2019. i 2020. elektroničkim dopisima zahtijeva od Komore dostavu sličnih ili istih informacija čime namjerno zlorabi svoje pravo na pristup informacijama te onemogućava redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.

S obzirom na razlog ograničenja prava na pristup informacijama, u žalbenom su postupku razmatrane sljedeće zakonske odredbe:

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. navedenog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Odredbom članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Sukladno članku 23 stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 27. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako u svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.

Prema članku 30 stavku 1. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako se zahtjev odnosi na informacije iz članka 15. stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje i kako je pogrešno primijenilo zakonske odredbe.

Za početak treba naglasiti kako u ovom slučaju ne postoji niti jedan razlog da bi se žaliteljevo korištenje svojeg prava moglo okvalificirati kao zlouporaba prava na pristup informacijama.

Naime, iz dostavljenih Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Komore za 2019. i 2020. godinu, vidljivo je da je žalitelj podnio samo jedan zahtjev, i to ovaj koji je predmet ovog upravnog postupka, dok sam žalitelj u žalbi navodi kako je podnio isti zahtjev 2018. godine.

Slijedom navedenog, žalitelj je u 3 godine podnio 2 zahtjeva za pristup informacijama, što se nikako ne može okarakterizirati zlouporabom prava, odnosno tvrdnja kako je onemogućeno redovito funkcioniranje tijela javne vlasti, zvuči pravno i činjenično nevjerodostojna.

Nadalje, eventualna nepotpunost žaliteljevog zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, odnosno neusklađenost sa odredbom članka 29. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, nije razlog za odbijanje zahtjeva, već je obveza tijela javne vlasti da postupi sukladno odredbi članka 20. stavka 2. navedenog Zakona, kojom je propisano da će u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Osim toga, žalitelj je svojim zahtjevom zatražio ponovnu uporabu svih informacija sadržanih u Imeniku ovlaštenih inženjera geodezije, Upisniku ureda ovlaštenih inženjera geodezije te Upisniku zajedničkih geodetskih ureda, stoga u tom dijelu zahtjev nije nepotpun, a tijelo javne vlasti je dužno utvrditi može li, u kojem opsegu te uz koji utrošak vremena i sredstava, omogućiti dostavu zatraženih informacija, u cijelosti ili djelomično.

Sukladno navedenom, uvidom u predmetni Imenik te upisnike na stranicama Komore, utvrđeno je da su oni aplikativno izrađeni na način da se pretražuju po određenim parametrima, primjerice ako se zatraže podaci za Grad Zagreb, aplikacija će izlistati imena i prezimena, kontakte i adrese svih članova Komore na tom području, slijedom čega se u tom dijelu Komora ne može pozivati na Opću uredbu o zaštiti podataka.

Drugim riječima, jedino nedostaje OIB od podataka koje je Komora navela kao zaštićene, stoga tijelo javne vlasti u pobijanom rješenju nije dalo dovoljne jasne razloge da u ovom slučaju dolazi do primjene članka 27. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno nepotpuno je utvrdilo činjenično stanje kada je zaključilo da se žaliteljev zahtjev ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. navedenog Zakona, pogotovo ako se uzme u obzir specifičnost ponovne uporabe informacija te obaveze tijela javne vlasti da proaktivno objavljuje imenike, upisnike i registre u otvorenom, strojno čitljivom obliku.

U tom se smislu ukazuje na određene odredbe preambule Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (dalje u tekstu: Direktiva) koje pobliže obrazlažu i daju kontekst važnosti omogućavanja ponovne uporabe informacije javnog sektora. Tako je člankom 9. preambule Direktive propisano kako informacije javnog sektora predstavljaju izvanredan izvor podataka koji može doprinijeti poboljšanju jedinstvenog tržišta I razvoju novih aplikacija za potrošače i pravne subjekte. Inteligentna uporaba podataka, uključujući njihovu obradu s pomoću aplikacija umjetne inteligencije, može imati transformacijski učinak na sve gospodarske sektore. Člankom 14. preambule Direktive je propisano da dopuštanje ponovne uporabe dokumenata u posjedu tijela javnog sektora predstavlja dodanu vrijednost za ponovne korisnike, krajnje korisnike i društvo općenito, a u mnogim slučajevima i za samo tijelo javnog sektora tako što se promiče transparentnost i odgovornost te pruža povratna informacija od ponovnih korisnika i krajnjih korisnika, čime se dotičnom tijelu javnog sektora omogućuje da poboljša kvalitetu prikupljenih informacija i obavljanje svojih zadaća, dok je člankom 21. propisano da bi se ova Direktiva trebala primjenjivati na dokumente koje dotična tijela javnog sektora isporučuju kao dio svojih javnih zadaća kako je to definirano zakonom ili drugim obvezujućim pravilima država članica. Ako takva pravila ne postoje, javne zadaće trebalo bi definirati u skladu $ uobičajenom administrativnom praksom država članica, pod uvjetom da je opseg javnih zadaća transparentan I podložan preispitivanju. Javne zadaće mogle bi se definirati općenito ili za svaki slučaj posebno za pojedinačna tijela javnog sektora. Člankom 34. preambule Direktive propisano je kako bi se olakšala ponovna uporaba, tijela javnog sektora trebala bi, ako je to moguće i primjereno, staviti dokumente, uključujući dokumente objavljene na intemetskim stranicama, na raspolaganje putem otvorenih I strojno čitljivih oblika zajedno s njihovim metapodatcima, na najvišoj razini preciznosti i granulamosti, u obliku kojim se osigurava interoperabilnost, npr. obrađujući ih na način koji je u skladu s načelima kojima se uređuju zahtjevi u pogledu usklađenosti i uporabivosti za prostorne informacije u skladu s Direktivom 2007/2/EZ.

Uz sve navedeno, naglašava se da Komora, osim što je pogrešno navela kao razlog ograničenja članak 15. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, potpuno pogrešno interpretirala odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. navedenog Zakona kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogu6lo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Da bi se navedena odredba mogla primjenjivati, tijelo javne vlasti bi moralo znati da se, primjerice, vodi određeni postupak, zatim da se zatražena informacija neposredno odnosi na informacije iz postupka te zaključno da postoje osnove sumnje da bi objava tih informacija utjecala na vođenje postupka.
Zaključno treba naglasiti kako Komora vodi predmetni Imenik i upisnike na temelju javne ovlasti propisane odredbom članka 63. Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti (.Narodne novine-, broj 25/18) i kako postoji određeni javni interes da podaci o članovima Komore budu javno dostupne u otvorenom obliku zbog olakšavanja pružanja usluga koje nude.

Slijedom navedenog. Hrvatska liječnička komora bi trebala razmotriti može li objaviti ili omogućiti pristup u otvorenom obliku predmetnom Imeniku i upisnicima, u cijelosti ili djelomično sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Primjerice, Komora može kao primjer dobre prakse razmotriti objavu dijela Imenika na način kako su uredile i neke druge komore, poput Hrvatske odvjetničke komore ili Hrvatske komo re arhitekata, na način da su javnosti učinili dostupnim samo imena i prezimena članova komore, adresu, telefon i e-mail
Slijedom svega navedenog, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku (.Narodne novine", broj 47/09) riješeno je kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku dužno razmotriti žaliteljev zahtjev za ponovnu uporabu informacija, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

Pritom tijelo javne vlasti mora utvrditi opseg informacija sadržanih u Imeniku ovlaštenih inženjera geodezije, Upisniku ureda ovlaštenih inženjera geodezije te Upisniku zajedničkih geodetskih ureda te treba voditi računa i o eventualnim ograničenjima, kao i mogućnosti djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama, uz analizu koliko bi to bilo ekonomski isplativo i koliki bi bio utrošak vremena.

Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

DOSTAVITI:
1. Miroslav Schlossberg, xxxxxxxxxxxxxxxxxx
2. Hrvatska Komora ovlaštenih inženjera geodezije Službenik za informiranje Ulica grada Vukovara 271/11,10 000 Zagreb
3. Pismohrana, ovdje.

Upravna tužba:
- PDF, sken: https://app.box.com/s/wmjxiwhwoi7ci1660f...
- OCR teksta: vidi niže

REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB
Frankopanska 16

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

Visoki upravni sud Republike Hrvatske po sutkinji dr.sc. Sanji Otočan, u upravnom sporu tužitelja Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Zagreb, Ulica grada Vukovara 271/11, zastupanog po predsjedniku Adrijanu Jadri, dipl.ing. geod., protiv rješenja tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, Zagreb, Trg žrtava fašizma 3, radi prava na pristup informacijama, 31. siječnja 2022.

riješio je

I. Na temelju članka 32. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (.Narodne novine" 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS) dostavlja se tužba na odgovor. Poziva se zainteresirana osoba da u roku od 15 dana dostavi Sudu odgovor na tužbu.
II. U odgovoru na tužbu zainteresirana osoba treba iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za njihovo utvrđivanje i izjasniti se o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima drugih stranaka (članak 34. stavak 1. ZUS-a).

U Zagrebu 31. siječnja 2022.

--------------------------------------------------

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Frankopanska ulica 16 10 000 Zagreb

Tužitelj: Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 271/11, OIB: 10252280242 zastupano po predsjedniku Adrijanu Jadri dipl. ing. geod.

Tuženik: Republika Hrvatska, Povjerenik za informiranje, Trg žrtava fašizma 3, Zagreb, OIB: 68011638990, zastupano po dr. sc. Zoranu Pičuljanu

UPRAVNA TUŽBA

Radi poništavanja rješenja Republike Hrvatske. Povjerenika za informiranje od 17. prosinca 202L. KLASA: UP/II-008-07/20-0I-894. URBROJ: 401-01/05-21-3 2x naslovnom sudu preporučenom poštom

1.
Uvodno, tužitelj je pobijano rješenje zaprimio 28. prosinca 2021. te sukladno odredbama članka 24. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine4* broj: 20/10, 143/12, 152/14,94/16,29/17,110/21 u daljnjem tekstu: ZUS) tužitelj naslovnom suduu otvorenom roku podnosi tužbu radi poništenja rješenja tuženika KLASA: UP/I1-008-07/20-01-894, URBROJ: 401-01/05-21-3 od 17. prosinca 2021., i to iz razloga što je tuženik kao drugostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo, pogrešno odnosno nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te iz razloga što je drugostupanjsko tijelo počinio bitne povrede pravila upravnog postupka.

Pobijanim rješenjem tuženika poništeno je rješenje Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, KLASA:008-02/20-01/6, URBROJ: 507-01/20-4 od 3. srpnja 2021. Nadalje, spomenutim rješenjem tužitelja odbijen je zahtjev Miroslava Schlossberga od 13. svibnja 2020. za dostavom cjelokupne dokumentacije; Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, Upisnika ureda ovlaštenih inženjera geodezije i Upisnika zajedničkih geodetskih ureda Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.

2.
Tuženik kao osnovni razlog poništavanja tužiteljeva rješenja prvenstveno ističe kako je tužitelj nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje i kako je pogrešno primijenilo zakonske odredbe. Štoviše, tuženik navodi kako u provedenoj upravnoj stvari, ne postoji niti jedan razlog da bi se pravo ranije spomenutog podnositelja zahtjeva na korištenje svojeg prava moglo okvalificirati kao zlouporaba prava na pristup informacijama.

Tuženik također ističe kako se činjenica što je žalitelj u tri godine podnio dva zahtjeva za pristup informacijama nikako ne može okarakterizirati kao zlouporaba prava, odnosno tvrdnja kako je onemogućeno redovito funkcioniranje tijela javne vlasti te kako potonje zvuči pravo i činjenično neutvrđeno.

Dokaz:
uvid u dokumentaciju provedenog upravnog postupka

3.
Naime, članak 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine44 broj: 25/13, 85/15) navodi sljedeće: „Ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavom istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojim se traži velik broj informacija dolazi do opterećenja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti“

3.1.
Tužitelj ističe daje podnositelj zahtjeva u upravnom postupku, putem nesporno više od jednog zahtjeva potraživao dostavu istih ili istovrsnih informacija. Naime, uvidom u dokumentaciju, jasno je kako je isti potraživao dostavu informacija sadržanih u Imeniku ovlaštenih inženjera geodezije, Upisniku ureda ovlaštenih inženjera geodezije te Upisniku zajedničkih geodetskih ureda. Napominje se kako broj ovlaštenih inženjera geodezije u Republici Hrvatskoj premašuje tisuće čime i kada bi tužitelj protupravno išao dostaviti podnositelju zahtjeva svu zatraženu dokumentaciju ista značajno opteretila rad i redovito funkcioniranje, kao i nanijela velike materijalne troškove tužitelja odnosno njegovih članova koji za normalno funkcioniranje rada tužitelja istome plaćaju članarinu. Notorna je činjenica da zatražena dokumentacija predstavlja značajnu papirologiju kao i strogo povjerljive informacije koje osim onih objavljenih na službenim web stranicama tužitelja ne smije dijeliti s trećim osobama.

3.2.
Nadalje, tuženik paušalno ističe kako ovdje nije riječ o zlouporabi prava od strane podnositelja zahtjeva. Naime, podnositelju zahtjeva, kao i svakoj fizičkoj i pravnoj osobi u Republici Hrvatskoj na službenim Internet stranicama tužitelja moguć je uvid u imenik ovlaštenih inženjera geodezije na način da se bira koja vrsta pravnog oblika poslovanja ovlaštenih inženjera geodeta se potražuje (tvrtka/ured/zajednički ured) odnosno po županiji tj. sjedištu istih. Dakle, podaci poput pravnog oblika poslovanja, sjedište odnosno adresa kao i kontakt ovlaštenih inženjera geodezije jesu javni, osim osobnog identifikacijskog broja, a kojeg podnositelj zahtjeva također potražuje od ovdje tužitelja da mu dostavi. Štoviše, tuženik u pobijanom rješenju jasno naznačuje kako „ ..jedino OIB nedostaje od podataka koje je Komora navela kao zaštićene... “ a paušalno otklanja navode tužitelja kako sam podnositelj zahtjeva nije naznačio čak niti svoj OIB u spomenutom zahtjevu, a ujedno zahtjeva dostavu osobnih identifikacijskih brojeva tisuća ovlaštenih inženjera geodezije.

Nadalje, tuženik navodi sljedeće: „..uvidom u predmetni Imenik te upisnike na stranicama Komore, utvrđeno je da su oni aplikativno izrađeni na način da se pretražuju po određenim parametrima, primjerice ako se zatraže podaci za Grad Zagreb, aplikacija će izlistati imena i prezimena, kontakte i adrese svih članova Komore na tom području, slijedom čega se u tom dijelu Komora ne može pozivati na Opću uredbu o zaštiti podataka. “
Isti navod je u cijelosti pravno neutemeljen, paušalan i pravno pogrešan.

Naime, ne samo da se tužitelj može pozivati na spomenutu Uredbu (Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju tak\ih podataka te o stavljanju iz\ an snage Direktive 95/46/EZ,, u tekstu Uredba ili Opća uredba o zaštiti podataka) već se na istu mora pozivati. Naime, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije kao voditelj obrade i izvršitelj obrade podataka svojih članova brine o osobnim podacima u skladu s istom. Uzimajući to u obzir ista Komora ovlaštena je dijeliti s trećim osobama samo osobne podatke svojih članova za koje su joj njezini članovi dali privolu za dijeljenje. Nadalje, članovi iste su dali privolu za raspolaganje osobnim podacima na automatizirani način koji ie javno dostupan na službenim stranicama Komore, a svakako nisu dali za dostavu vlastitih osobnih podataka svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja to od Komore zatraži.

Nadalje, posebno se ističe, a budući Komora kao voditelj obrade podataka niie u mogućnosti utvrditi identitet osobe koja traži pristup podacima, kako iste ni ne smije davati ni kad bi raspolagala privolom svojih članova, a dok ne zatraži dodatne informacije neophodne za potvrđivanje identiteta pojedinca - podnositelja zahtjeva. Spomenuto ie propisano u preambuli Uredbe o osobnim podacima - članak 64. i članak 11. i 12. same Uredbe. Budući da Komora kao ovlašteni voditelj obrade osobnih podataka svojih članova nc raspolaže niti podacima o identitetu osobe koia traži dostavu podataka, jasno je kako mu ista i kada bi mogla, ne može dati.
Tuženik također propušta navesti kako niti jedna od primjerom danih Komora u smislu pogleda vođenja imenika i upisnika (poput Hrvatske odvjetničke komore, odnosno Hrvatske komore arhitekata) ne daje OIB - e trećim stranama na njihovo traženje. Jasno je kako bi potonje predstavljalo tešku povredu osobnih podataka uslijed čega bi bilo koja Komora takvim postupanjem bila sankcionirana od strane Agencije za zaštitu osobnih podataka. Ujedno se ističe i praksa drugih javnopravnih tijela poput jedinica lokalnih i regionalnih samouprava, a od kojih poneke radi transparcntnosti u poslovanju nude prikaz svih javnih prihoda i troškova na svojim vveb stranicama, ali gdic također iste ne nude OID osoba kojima ie jedinica lokalne i regionalne samouprave isplatila novac ili od niih primila novac, a radi prijašnjeg objašnjenja.

Sliiedom navedenog, doista nije jasan pravno neutemeljen i paušalan navod tuženika kako se tužitelj ne može pozivati na pozitivno nravni nronis koji ie obvezan primjenjivati u svakodnevnom poslovanju.

Dokaz:
uvid u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije na sljedeći link: http://www.hgoik.hr/clanovi/imenik_geo.php
uvid na wvb stranice Grada Splita — iTransparentnost na sljedeći link: https://transparentno.moj.split.hr/ispla... - preslika pregleda isplata s stranice iTransparentnost jedinica lokalnih i regionalnih samouprava
uvid u dokumentaciju provedenog upravnog postupka saslušanje tužitelja
uvid u imenik Hrvatske odvjetničke komore na http://www.hok-cba.hr/ uvid u imenik Hrvatske komore arhitekata na https://www.arhitekti-hka.hr/

4.
U odnosu na paušalno tuženikovo nabrajanje dijelova preambula Direktive(EU) 2019/1094 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija iavnoz sektora tužitelj ističe kako se u istima nigdje ne spominje nikakva obveza ovdje tužitelja na postupanje na koje ga podnositelj zahtjeva u provedenom upravnom postupku poziva te su sliiedom toga isti u cijelosti irelevantni za ovu upravnu stvar te opterećuju spis.

Uostalom, napominje se kako se spomenuta direktiva izravno ne primjenjuje budući ie ista implementirana u hrvatsko zakonodavstvo u obliku nacionalnog zakona te ie shodno tome ista u cijelosti irelevantna za ovu upravnu stvar.

5.
Nadalje, ističe se kako tuženikovo osporavano rješenje proturječi samom sebi, te kako u istom nema navedenih obrazloženih razloga o odlučnim činjenicama.
Naime, tuženik u svom rješenju navodi kako bi .JIrvatska liječnička komora (??) trebala razmotriti može li objaviti ili omogućiti pristup u otvorenom obliku predmetnom Imeniku i upisnicima. u cijelosti ili djelomično sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona opravu na pristup informacijama kojim je propisano ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Doista nije jasno kakve veze i zašto tuženik u osporavanom rješenju spominje Hrvatsku liječničku komoru budući ista nije niti stranka u postupku niti zainteresirana stranka. Nadalje, u odnosu na obveze Hrvatske liječničke komore u pogledu njihova imenika i upisnika tužitelj neće ulazit u raspravu s obzirom da isto nije meritum ove stvari.

U svojem prethodnom tekstu osporavanog rješenja tuženik navodi i sljedeće: „..inidom u predmetni Imenik te upisnikc na stranicama Komore, utvrđeno je da su oni aplikativno izrađeni na način da se pretražuju po određenim parametrima, primjerice ako se zatraže podaci za Grad Zagreb. aplikacija će izlistati imena i prezimena, kontakte i adrese svih članova Komore na tom području, slijedom čega se u tom dijelu Komora ne može pozivati na Opću uredbu o Zaštiti podataka. “
Iz citiranih navoda osporavanog rješenja nedvojbeno proizlazi kako tuženik u osporavanom rješenju sam navodi kako ie tužitelj razmotrio i objavio i omogućio pristup u otvorenom obliku predmetnom Imeniku i upisnicima. djelomično, a da bi u kasnijem tekstu istog ovdje osporavanog rješenja proturječio sam svojim navodima te pozivao tužitelja na činjenje već nečega što tužitelj održava i provodi kroz svoie poslovanje godinama i što tuženik sam navodi da tužitelj ima, odnosno kako tužitelj vodi imenike tj. upisnike ovlaštenih geodeta slično ostalim Komorama na području Republike Hrvatske, odnosno slično imenicima i upisnicima odvjetnika odnosno arhitekata, a koje tuženik navodi kao primjere.

Slijedom navedenog, nesporno je kako je osporavano rješenje proturječno samom sebi, sadrži preporuke Komorama koje i nisu stranke u provedenom upravnom postupku, te se po istome ne može postupati.

6.
Nadalje, tuženik pogrešno tumači članak 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, sukladno članku 15. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama utvrđeno je da će javno tijelo ograničiti pravo na pristup informacijama ako postoje osnove sumnje da bi objavljivanje informacije moglo onemogućiti učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog ili drugog uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Osnove sumnje naime predstavljaju nedokazane mogućnosti, a ne kako to tuženik neosnovano tvrdi da bi Komora kao tijelo javne vlasti morala znati da se vodi određeni postupak odnosno da se zatražena informacija neposredno odnosi na informacije iz postupka. Naime, iz tuženikova tumačenja proizlazi kako bi javno tijelo moglo ograničiti pravo na pristup informacijama samo ako postoje osnovane sumnje, a ne osnove sumnje. a što ie protivno samoj odredbi.

Slijedom navedenog, a imajući u vidu kako Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije ima više tisuća članova, postoje svakako osnove sumnje, a poglavito iz razloga odgovornosti i složenosti posla koje obavljaju, da pojedini članovi sudjeluju u sudskim, ili drugim uređenim postupcima, slijedom čega bi dostava cjelokupnih osobnih podataka kojim tužitelj raspolaže o svojim članovima predstavljala ponašanje protupravno spomenutom zakonu, ali i drugim ranije spomenutim propisima.

Budući da tuženik, bez valjanog obrazloženja, pozivajući se samo na pojedine paušalne odredbe te proturječno samom sebi navodi daje rješenje tužitelja neosnovano, došlo je ujedno i do povrede načela upravnog postupka određenog člankom 8. Zakona o upravnom postupku (Zakon o upravnom postupku, Narodne novine broj: NN 47/09) prema kojem u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koie su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari.

Ostali navodi tuženika nisu od utjecaja na drugačije odlučivanje u upravnom postupku budući je osporeno rješenje tužitelja doneseno na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uz pravilnu primjenu mjerodavnih odredbi Zakona, pri čemu nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na drugačije odlučivanje u predmetnoj upravnoj stvari.

8.
Zaključno, tužitelj predlaže naslovnom sudu kao nadležnom u smislu članka 26. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti upravni spor i nakon provedenog spora donijeti sljedeću:

PRESUDA

1) Usvaja se tužba kao osnovana u cijelosti te se pobijano iješenje tuženika KLASA: UP/II-008-07/20-01/894, URBROJ: 401-01/05-21-3 od 17. prosinca 2021. poništava.
2) Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove upravnog spora sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefmancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a sve to u roku 15 dana.

Tužitelj po predsjedniku Adrijanu Jadri, dipl, ing. geod.

U Zagrebu 5. veljače 2022.

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Frankopanska ul. 16
10 000 Zagreb

ZAINTERESIRANA OSOBA: Miroslav Schlossberg

TUŽITELJ: Hrvatska komora inženjera geodezije
Ulica grada Vukovara 271/II
10 000 Zagreb

TUŽENIK: Povjerenik za informiranje
Jurišićeva 19
10 000 Zagreb

O D G O V O R N A T U Ž B U

u upravnom sporu tužitelja Hrvatske komore inženjera geodezije protiv rješenja tuženika Povjerenika za informiranje u predmetu prava na pristup informacija za ponovnu uporabu Imenika i upisnika komore inženjera geodezije od 12. svibnja 2020. godine.

U odgovoru na tužbu, zainteresirana osoba (dalje u tekstu: korisnik prava na pristup informacijama) iznosi sve činjenice na kojima su temeljeni zahtjevi te prilaže dokaze potrebne za njihovo utvrđivanje.

Prilozi:

1) Preslik korespodencije po predmetu ostvarivanja prava na ponovnu uporabu informacija koja uključuje zahtjev za ponovnu uporabu informacija od 9. lipnja 2018., naslova Imenici i upisnici komore inženjera geodezije poslan elektroničkim putem na email adresu službenika za informiranje kod tijela javne vlasti - tužitelja, te javno objavljen putem ImamoPravoZnati na poveznici https://imamopravoznati.org/request/imen...
2) Preslik korespodencije po predmetu ostvarivanja prava na ponovnu uporabu informacija koja uključuje zahtjev za ponovnu uporabu informacija od 12. svibnja 2020., naslova Imenici i upisnici komore inženjera geodezije - 2020. godina poslan elektroničkim putem na email adresu službenika za informiranje kod tijela javne vlasti - tužitelja, te javno objavljen putem ImamoPravoZnati na poveznici https://imamopravoznati.org/request/imen...

I. Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15; dalje u tekstu: Zakon), korisnik prava na pristup informacijama je tijelu javne vlasti - tužitelju dana 9. lipnja 2018. godine podnio uredan zahtjev za ponovnu uporabu informacija (dalje u tekstu: zahtjev) u kojem je od tijela javne vlasti tražena dostava javne informacije:

"
Za: Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, Zagreb

Poštovani,

Ljubazno vas molim dostavu u otvorenom obliku koji omogućuje
ponovnu uporabu i u elektronskom obliku na ovu adresu sljedećih
informacija s detaljima kao što je prikazano na vašim internetskim
stranicama:

1. Imenik ovlaštenih inženjera geodezije
2. Upisnik ureda ovlaštenih inženjera geodezije
3. Upisnik zajedničkih geodetskih ureda.

Svrha: nekomercijalno.

Ukoliko postoje informacije o načinu vođenja navedenih skupova
podataka (npr. opisano u statutu, pravilniku ili nekom drugom
internom aktu), dostavite i njih u elektronskom obliku na ovu email
adresu.

S poštovanjem,
Miroslav Schlossberg
[osobna poštanska adresa - cenzurirali administratori portala]
"

D o k a z : preslik korespodencije po predmetu za ponovnu uporabu informacija (1.)

II. U nedostatku odgovora tijela javne vlasti na zahtjev od 9. lipnja 2018., kao što je razvidno iz priloženog dokaza, te radi istjeka zakonskih rokova za drugostupanjsku žalbu kod Povjerenika za informiranje, korisnik prava na pristup informacijama je odlučio ponovno dostaviti isti zahtjev kao novi predmet prava na pristup informacijama za ponovnu uporabu.

D o k a z : preslik korespodencije po predmetu za ponovnu uporabu informacija (1.)

III. Dana 12. svibnja 2020. korisnik prava na pristup informacijama sukladno Zakonu, je podnio uredan zahtjev u kojem je od tijela javne vlasti tražena dostava informacije:

Za: Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, Zagreb

"
Poštovani,
Temeljem Zakona o pravu na pristup informacija molim da mi se dostavi informacija:

Ljubazno vas molim dostavu u otvorenom obliku koji omogućuje
ponovnu uporabu i u elektronskom obliku na ovu adresu sljedećih
informacija s detaljima kao što je prikazano na vašim internetskim
stranicama:

1. Imenik ovlaštenih inženjera geodezije
2. Upisnik ureda ovlaštenih inženjera geodezije
3. Upisnik zajedničkih geodetskih ureda.

Svrha: nekomercijalno.

Ukoliko postoje informacije o načinu vođenja navedenih skupova
podataka (npr. opisano u statutu, pravilniku ili nekom drugom
internom aktu), dostavite i njih u elektronskom obliku na ovu email
adresu.

S poštovanjem,
Miroslav Schlossberg
"

D o k a z : preslik korespodencije po predmetu za ponovnu uporabu informacija (2.)

IV. Korisnik prava za pristup informacijama ne slaže se s pretpostavkom tužitelja da je zloupotrijebio pravo na pristup informacijama, jer tužitelj na prvi zahtjev iz 2018. nije niti odgovorilo odnosno nije ga riješilo - te je tijelo javne vlasti već tada šutnjom administracije prekršilo Zakon.

V. Korisnik prava za pristup informacijama ne slaže se s pretpostavkom tužitelja da bi dostava traženih informacija značajno opteretila rad i redovito funkcioniranje. Navodi tužitelja su kontradiktorni - informacije su dostupne na internetu u pretraživom obliku, ali tužitelju je jako skupo izvesti te podatke koji su srž njihovog poslovanja.

Kao što je tužitelj u tužbi i naveo, podaci su već dostupni, pretraživi i vidljivi na njihovim internetskim stranicama, što je znak da su ti podaci već upisani u strukturiranom obliku te je mišljenje korisnika prava na pristup informacijama da bi izvoz takvih podataka trebao biti vrlo jednostavan bez nepotrebnih troškova tuženiku, osim nekoliko minuta vremena osobe koja ima pristup navedenim tablicama ili bazama podataka.

Osim navedenoga, tužitelj je u prekršaju Zakona i to članka 10. stavak 1. točka 5.
“(1) Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati: 5) registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa i ponovne uporabe”, gdje navedeni registar je pretraživ ali nije dostupan za ponovnu uporabu tj nije dostupan za preuzimanje u strojno čitljivom formatu.

D o k a z : primjer internetske stranice upisnika koji dozvoljava parcijalni pregled po odabranom području ali ne i download registra u strojno čitljivom formatu: http://www.hkoig.hr/clanovi/upisnik_samo...

VI. Korisnik prava za pristup informacijama ne slaže se s pretpostavkom tužitelja da zatražena dokumentacija predstavlja strogo povjerljive podatke.

Tužitelj nije izložio dokaze da se radi o strogo povjerljivim podacima. Razvidno je da ti podaci nisu klasificirani stupljem tajnosti sukladno relevantnim zakonskim propisima.

VI. Korisnik prava za pristup informacijama ne slaže se s izjavom tužitelja da korisnik nije u svom zahtjevu naznačio svoj OIB.

U trenutku pisanja zahtjeva, nije postojala zakonska odredba koja bi zahtijevala od podnositelja zahtjeva da u svom zahtjevu naznači OIB.

VI. Korisnik prava za pristup informacijama ne slaže se s pretpostavkom tužitelja da je korisnik tražio uvid u osobne podatke sukladno Općoj uredbi o zašitit podataka.

Kao što je razvidno iz teksta zahtjeva, tražene su informacije jednako one koje su vidljive na tražilici imenika i upisnika na internetskim stranicama tužitelja. S obzirom na rečeno i da bude jasno - OIB podaci nisu vidljivi na internetskim stranicama i OIB nike explicitno tražen.

Uostalom, čak i da traženi skup podataka uključuje neke osobne podatke, tužitelj, kao tijelo javne vlasti u upravnom predmetu rješavanja prava na pristup informacijama dužno je primjeniti sve važeće zakonske odredbe i smjernice Povjerenika za informiranje a koje uključuju i način postupanja kada se dostavlja dio informacija a drugi dio se odbija jer ga nije moguće dostaviti. Stoga nije moguće odbiti pristup u cjelosti na temelju toga da traženi registri sadrže osobne informacije.

D o k a z : preslik korespodencije po predmetu za ponovnu uporabu informacija (2.)

VI. Korisnik prava za pristup informacijama naglašava kako je istim zahtjevom tražena dostava u elektronskom obliku informacije o načinu vođenja navedenih skupova podataka (npr. opisano u statutu, pravilniku ili nekom drugom internom aktu), a što je tuženik propustio dostaviti. Navedeno se može smatrati običnim zahtjevom za pristup informacijama jer korisnik prava na pristup informacijama nije naznačio da to traži “u obliku koji omogućuje ponovnu uporabu.”

D o k a z : preslik korespodencije po predmetu za ponovnu uporabu informacija (2.)

Zainteresirana osoba:
Miroslav Schlossberg

Stigla je presuda Visokog upravnog suda kojom se odbija tužba Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije protiv rješenja Povjerenika za informiranje.

Potpun tekst presude možete pročitati putem linka:
https://app.box.com/s/27to5k123po7rmzis2...

Sljedeće:
očekuje se da će Komora odgovoriti na zahtjev kako je naloženo rješenjem Povjerenika.

Poštanskim putem zaprimljeno je preporučeno pismo od tijela javne vlasti:

REPUBLIKA HRVATSKA
HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH
INŽENJERA GEODEZIJE

KLASA: UP/I-008-01/21-01/1
URBROJ: 507-22-12
ZAGREB, 19.4.2022.

ZAKLJUČAK

Dana 15. travnja 2022. Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije je zaprimila Vaš podnesak kojim zahtijevate dostavu informacija sadržanih u Imeniku ovlaštenih inženjera geodezije. Upisniku ureda ovlaštenih inženjera geodezije te Upisniku zajedničkih geodetskih ureda.

Nadalje, sukladno članku 71. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, NN 110 21) podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stv ari na koju se odnosi, osobno ime odnosno naziv i adresu stranke te osoba ovlaštenih za zastupanje ako ih stranka ima. Također, podnesak mora sadržavati i osobni identifikacijski broj (OIB) stranke ako joj je dodijeljen i osobe ovlaštene za zastupanje.

Budući da Vaš podnesak ne sadržava osobni identifikacijski broj (OIB) podnositelja zahtjeva, a koji mora sadržavati sukladno ranije citiranoj odredbi Zakona o općem upravnom postupku, po istome nije moguće postupati jer spomenuti nedostatak predstavlja nedostatak u podnesku koji onemogućuje postupanje po istome sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku.
Slijedom navedenog, molite se u roku od 8 dana od dana primitka ovog zaključka ispraviti dostavljeni podnesak na način da dostavite podatak o osobnom identifikacijskom broju.

U slučaju da ne postupite po zatraženom. Vaš zahtjev će se sukladno Članku 73. stavku 2. rješenjem odbaciti kao nepotpun.

Poslana predstavka Povjereniku za informiranje jer tijelo javne vlasti nije odgovorilo u zakonskom roku:

Poštovani,

izjavljujem predstavku na rad tijela javne vlasti iz naslova.

Tijelo javne vlasti nije odgovorilo na zahtjev za pristup informacijama (URL dajem ispod) u propisanom roku čime je povrijedilo odredbe članka 20. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/13 i 85/15). Predlažem Povjereniku za informiranje da u postupku po ovoj predstavci napravi inspekcijiski nadzor tijela javne vlasti.

Povodom presude Visokog upravnog suda, poslovni broj UsII-13/22-10 od 22. ožujka 2022, očekivalo se od tijela javne vlasti da odgovori na zahtjev od 12. svibnja 2020. te dostavi tražene informacije u obliku koji omogućuje ponovnu uporabu odgovorom na ovu email adresu (u elektronskom obliku), a u skladu s rješenjem Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/ll-008-07/20-01/894, URBROJ: 401-01/05-21-3 od 17. prosinca 2021. i to u roku 15 dana od dana zaprimanja presude. Korisnik je zaprimio presudu 14. travnja 2022., te je istog dana požurilo rješavanje predmeta kod tijela javne vlasti, a kako je vidljivo na portalu Imamo pravo znati.

Srdačan pozdrav,
Miroslav Schlossberg

Tijelu javne vlasti poslan je prigovor po Zakonu o općem upravnom postupku (ZUP):

U Zagrebu 4. svibnja 2022.

PODNOSITELJ PRIGOVORA:
Miroslav Schlossberg

TIJELO JAVNE VLASTI:
Hrvatska komora inženjera geodezije
Ulica grada Vukovara 271/II
10 000 Zagreb

P R I G O V O R
čelniku tijela javne vlasti sukladno članku 122. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, NN 110/21)

Predmet: Zahtjev za pravo na pristup informacijama “Imenici i upisnici komore inženjera geodezije - 2020. godina”

O b r a z l o ž e n j e

izjavljujem prigovor na zaključak ovog tijela javne vlasti, KLASA UP/I-008-01/21-01/1, URBROJ 507-22-12 od 19.4.2022.

Kronologija:
- 12.5.2020 - korisnik je poslao zahtjev za pravo na pristup informacijama
- 17.7.2020 - tijelo javne vlasti dostavlja rješenje, KLASA 008-02/20-01/6, URBROJ 507-01-20-4
- 17.7.2020 - korisnik pokreće drugostupanjski postupak žalbe pred Povjerenikom za informiranje
- 17.12.2021 - Povjerenik za informiranje donosi rješenje, KLASA UP/ll-008-07/20-01/894 URBROJ 401-01/05-21-3
- 31.1.2022 - Komora pokreće tužbu na Visokom upravnom sudu protiv rješenja Povjerenika
- 14.4.2022 - korisnik zaprima presudu Visokog upravnog suda, UsII-13/22-10 od 22. ožujka 2022.
- 4.5.2022 - korisnik zaprima Zaključak tijela javne vlasti, KLASA UP/I-008-01/21-01/1, URBROJ 507-22-12 ZAGREB, od 19.4.2022.

Dana 4. svibnja 2022. korisnik prava na pristup informacijama zaprimio je preporučeno pismo s dopisom tijela javne vlasti, KLASA UP/I-008-01/21-01/1, URBROJ 507-22-12 ZAGREB, od 19.4.2022.:

Dana 15. travnja 2022. Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije je zaprimila Vaš podnesak kojim zahtijevate dostavu informacija sadržanih u Imeniku ovlaštenih inženjera geodezije. Upisniku ureda ovlaštenih inženjera geodezije te Upisniku zajedničkih geodetskih ureda.

Nadalje, sukladno članku 71. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, NN 110 21) podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stv ari na koju se odnosi, osobno ime odnosno naziv i adresu stranke te osoba ovlaštenih za zastupanje ako ih stranka ima. Također, podnesak mora sadržavati i osobni identifikacijski broj (OIB) stranke ako joj je dodijeljen i osobe ovlaštene za zastupanje.

Budući da Vaš podnesak ne sadržava osobni identifikacijski broj (OIB) podnositelja zahtjeva, a koji mora sadržavati sukladno ranije citiranoj odredbi Zakona o općem upravnom postupku, po istome nije moguće postupati jer spomenuti nedostatak predstavlja nedostatak u podnesku koji onemogućuje postupanje po istome sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku.
Slijedom navedenog, molite se u roku od 8 dana od dana primitka ovog zaključka ispraviti dostavljeni podnesak na način da dostavite podatak o osobnom identifikacijskom broju.

U slučaju da ne postupite po zatraženom. Vaš zahtjev će se sukladno Članku 73. stavku 2. rješenjem odbaciti kao nepotpun.

Nije točna pretpostavka tijela javne vlasti da je zahtjev zaprimljen dana 15. travnja 2022. godine.

Iz svega navedenog u kronologiji, razvidno je da je korisnik prava na pristup informacijama poslao zahtjev za pravo na pristup informacijama “Imenici i upisnici komore inženjera geodezije - 2020. godina” na dan 12.5.2020.

U vrijeme pokretanja ovog upravnog predmeta, na snazi je bio Zakon o općem upravnom postupku NN 47/09, te postupajući po njemu, korisnik nije dužan dostaviti OIB podatak.

Stoga predlažem da čelnik tijela javne vlasti vrati u proceduru navedeni predmet i riješi ga sukladno tada važećim zakonskim propisima.

Rok za odgovor na ovaj prigovor čelniku tijela javne vlasti je 30 dana sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

Miroslav Schlossberg

2219-180

Stigao od Zaključak HKOIG-a kojim me obaviještavaju da će odbaciti prigovor jer nedostaje moj OIB:

https://app.box.com/s/h9nnij17vt25bzysu6...

Stigao je odgovor Povjerenika za informiranje na miju predstavku od 4. svibnja 2022..

REPUBLIKA HRVATSKA
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
Ured povjerenika

KLASA: UP/ll-008-07/20-01/894
URBROJ: 401-01/03-22-13 Zagreb, 16. svibnja 2022.

PREDMET: MIROSLAV SCHLOSSBERG
- pravo na pristup informacijama - žalba
- odgovor, daje se

Dana 4. svibnja 2022. godine Ured povjerenika je zaprimio Vaš podnesak - predstavku na rad Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije jer prvostupanjsko tijelo nije postupilo po rješenju Povjerenika za informiranje KLASA gornja, URBROJ: 401-01/05-21-3 od 17. prosinca 2021. godine, nakon što je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj USI1-13/22-10 od 22. ožujka 2022. godine odbijen tužbeni zahtjev tijela javne vlasti za poništenje predmetnog rješenja Povjerenika za informiranje.

S obzirom na to da Ured povjerenika vodi ovaj predmet, obavještavamo Vas o postupanju u predmetu nakon zaprimanja ranije citirane presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske te da Vaš podnesak nećemo voditi kao predstavku.

Aktom Ureda povjerenika za informiranje KLASA gornja, URBROJ: 401-01/03-22-10 od 12. travnja 2022. godine, koje je tijelo javne vlasti zaprimilo 19. travnja 2022. godine, zatraženo je od prvostupanjskog tijela javne vlasti da izvijesti Ured povjerenika za informiranje o ishodu ponovnog postupka te je tijelu javne vlasti vraćen spis predmeta.

Nadalje, aktom Ureda povjerenika za informiranje KLASA gornja, URBROJ: 401-01/03-22-12 od 9. svibnja 2022. godine, ponovno je zatraženo od tijela javne vlasti da dostavi izvješće o ishodu ponovnog postupka.

Vezano za Vaš prigovor čelniku Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije od 4. svibnja 2022. godine na zaključak tijela javne vlasti UP/l-008-01/21 -01/1, URBROJ- 507-2212 od 19. travnja 2022. godine, kojeg ste dostavili Uredu povjerenika za informiranje na znanje, a vezano za traženje prvostupanjskog tijela Vašeg osobnog identifikacijskog broja napominje se da je Povjerenik za informiranje dao mišljenje koje je javno objavljeno na poveznici
https://pristupinfo.hr/za-omogucavanje-p... u pogledu novina propisanih Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj 110/21), u kojemu se navodi da kada se o zahtjevu za pristup informacijama odlučuje rješenjem tada uvod rješenja između ostalog mora sadržava i OIB stranke.

Pismeno je stigao dopis Komore kojim me obavijestavaju da je sada trazeni skup podataka dostupan online u re-use obliku. Sken pismene mozete pogledati na linku:

https://app.box.com/s/om6nz87l6v6g3n6k3m...