Za: Financijska agencija, Ulica grada Vukovara 70, 10000 Zagreb

Skup podataka iz Očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku (podaci s ponip.fina.hr)

Ovim putem tražim dinamičke podatke za ponovnu uporabu putem sučelja za programiranje aplikacija (API) primjerice u JSON formatu.

Pozivam se na članak 28. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22), prema kojem su tijela javne vlasti dužna objavljivati dinamičke podatke za ponovnu uporabu, odmah nakon prikupljanja, putem sučelja za programiranje aplikacija (API) i u obliku masovnog preuzimanja.

Podatke mi možete dostaviti na mail ili jednostavno javno objaviti, kako zakon predviđa.

Također sam na Vaš mail službenika za informiranje poslao potpisan zahtjev na obrascu pronađenom na Vašim stranicama.

S poštovanjem,

Ante Kudić

Prilažem žalbu povjereniku za informiranje, koju sam također poslao na mail službenika za informiranje Financijske agencije.

Korisnik prava na informaciju
Ante Kudić
Biokovska 8
31431 Čepin

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
Trg žrtava fašizma 3
10000 Zagreb
(putem tijela javne vlasti)
Financijska agencija - FINA
Ulica grada Vukovara 70
10000 Zagreb

ŽALBA PROTIV RJEŠENJA
Sukladno članku 25. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. 85/15 i 69/22; dalje u tekstu ZPPI) izjavljujem žalbu protiv Rješenja:
Financijske agencije, Klasa: 150-07/22-01/3 Ur. broj: 10-2-20-20; doneseno 21.10.2022.
Navedenim rješenjem odbačen je zahtjev za ponovnu uporabu informacija koji sam podnio 6.10.2022.

Svojim zahtjevom sam tražio skup podataka iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku, preciznije dinamičke podatke za ponovnu uporabu putem sučelja za programiranje aplikacija (API)

Žalitelj se ne slaže rješenjem te pobija ga u cijelosti.

Smatram kako FINA neopravdano odbija postupiti po svojoj dužnosti iz članka 28. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama koji glasi:

(2) Tijela javne vlasti dužna su dinamičke podatke za ponovnu uporabu objaviti odmah nakon prikupljanja, putem sučelja za programiranje aplikacija (u daljnjem tekstu: API) i u obliku masovnog preuzimanja.

Kao razlog navode sukob zakona i primjenu načela lex specialis derogat legi generalis, objasnivši kako ova odredba dolazi u sukob s Ovršnim zakonom (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; u daljnjem tekstu OZ), preciznije člankom 169. u stavcima 5. i 6. koji glase:

„(5) Očevidnik je javan. Dostupnost podataka upisanih u očevidnik osigurat će se preko interneta.

(6) Pravilnik o sadržaju, načinu vođenja očevidnika iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, način i rokove dostave podataka, obrasce za dostavu podataka te način zaštite identiteta stranke propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa.“

Smatram kako sukob zakona ne postoji. Navedene odredbe dvaju zakona nisu u odnosu oprečnosti. OZ ne uređuje vođenje očevidnika na način koji se kosi s dužnošću objave prikupljenih podataka u API obliku iz ZPPI-a.

OZ zapravo uvelike ne zadire u vođenje očevidnika, nego propisuje kako će se njegovo uređenje prepustiti pravilniku kojeg će donijeti ministar nadležan za poslove pravosuđa. Kada bi postojao sukob između pravilnika i ZPPI-a, svakako bi bilo irelevantno jer je pravilnik podzakonski propis.

Odredba koja upućuje kako će se nešto urediti podzakonskim propisom ne može sama po sebi isključiti primjenu relevantnih odredbi svih drugih zakona. Ovakva široka interpretacija načela lex specialis otvara vrata pravnoj nesigurnosti i selektivnom tumačenju propisa. Zakoni se međusobno nadopunjavaju, a do sukoba dolazi samo kada postoji izričita razlika u njihovom uređenju pravne materije.

Naposljetku, u svome rješenju FINA sama navodi kako su objavili podatke iz očevidnika na Portalu otvorenih podataka. Takva objava je dužnost javnih tijela koju propisuje ZPPI u članku 28. stavku 1:

(1) U svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija tijela javne vlasti dužna su u elektroničkom obliku, na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu na Portalu otvorenih podataka, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom, pristupačnom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima.

Podsjećam kako je to isti članak koji propisuje dužnost objave prikupljenih informacija u API obliku. Kako prvi stavak može biti u skladu s OZ-om, ali drugi ne?

Iz svega navedenog je vidljivo da ne postoje razlozi za odbacivanje zahtjeva i uskratu ponovnoj uporabi informacije.
Na temelju navedenih razloga, predlažem Povjereniku za informiranje da uvaži moju žalbu, poništi Rješenje tijela javne vlasti i omogući mi pristup zatraženoj informaciji.

S poštovanjem,

Ante Kudić