Za: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zagreb

UPIT:
Zašto je domicilnom stanovništvu Nacionalnog parka Kornati oduzeto stečeno pravo na tradicijski ribolov?
Prijedlog:
U Zakonu o morskom ribarstvu, u kojem je cijelo more Republike Hrvatske definirano kao ribolovno more, potrebno je dodati:
„Izuzev zaštićenih područja, tj. rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode.“
Na taj bi način nadležno Ministarstvo za zaštitu okoliša i zelene tranzicije preuzelo obvezu da svojim zakonodavstvom regulira i štiti tradiciju i ekosustav – upravo ono zbog čega su ova područja i proglašena zaštićenima.
Na taj način također bi bilo omogućeno provođenje čl. 5. st. 2. Zakona o morskom ribarstvu, te Rješenje Uprave za zaštitu kulturne baštine od 16. prosinca 2016. kojim se utvrđuje da tradicijske ribolovne vještine običaji i vjerovanja na Jadranu imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
Ovakav prijedlog je zakonit, provodiv i u skladu sa načelom pozivine diskriminacije za koju imamo brojne primjere na Mediteranu (npr. Torre Guaceto, Italija), a naročito stoga što su domicilnom stanovništvu u NP Kornati oduzeta stečenaprava a time i poništena tradicija tj. očuvanje tradicijskog načina života zbog kojeg je Kornat i proglašen NP.
________________________________________
Pravni osnov zahtjeva:
1. Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. prepoznaje potrebu regulacije tehničkih mjera koje uzimaju u obzir regionalne posebnosti ribarstva, uključujući zaštitu tradicijskih ribolovnih praksi u priobalnim zajednicama.
2. Uredba (EU) br. 1380/2013 o zajedničkoj ribarstvenoj politici u članku 19. ističe važnost ograničenja ribolova unutar 12 nautičkih milja radi očuvanja resursa i održivosti tradicionalnih ribolovnih aktivnosti, što je od ključne važnosti za društveno-gospodarski razvoj priobalnih zajednica.
3. Statut Javne ustanove Nacionalni park Kornati (NN 49/92) u članku 10. jasno definira zaštitu prirodne i kulturne baštine kao jednu od temeljnih djelatnosti Ustanove, što uključuje i očuvanje tradicijskih djelatnosti u skladu s kulturnim nasljeđem.
4. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18), članak 4., navodi očuvanje krajobrazne i geološke raznolikosti u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem kao jedan od svojih temeljnih ciljeva.
5. Rješenje Uprave za zaštitu kulturne baštine od 16. prosinca 2016. utvrđuje da tradicijske ribolovne vještine, običaji i vjerovanja na Jadranu imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra, sukladno članku 9. stavku 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
________________________________________
Obrazloženje:
Nacionalni parkovi proglašeni su radi očuvanja iznimnih prirodnih vrijednosti. Njihovo upravljanje uređuje se posebnom regulativom usmjerenom na očuvanje zatečenog stanja ili njegovo poboljšanje.
U Hrvatskoj postoje tri nacionalna parka na moru. Osim zajedničkog morskog karaktera, svaki ima vlastite specifičnosti, kako u morskim ekosustavima, tako i na kopnu, stoga im treba pristupiti individualno. Jedan od njih je Nacionalni park Kornati, gdje Murterini borave od 17. stoljeća, a od sredine 19. stoljeća posjeduju i zemljišta.
Od proglašenja parka 1980. godine – bez ozbiljne konzultacije s lokalnim stanovništvom – prevladava stav da institucije zaštite prirode ne ugrožavaju interese lokalne zajednice. Ipak, Kurnatari su često prikazivani kao uzurpatori koji, iako im vlasništvo nije osporeno, „uvijek traže više“ – uključujući i pravo na ribolov. A ribolov, navodno, šteti ekosustavu.
Kurnatari su toga svjesni. Razumne i nadzirane regulacije ribolova provodile su sve vlasti – od Mletačke Republike do Jugoslavije – bez negativnih posljedica po riblji fond, i to unatoč znatno većem broju korisnika prostora.
Prilikom proglašenja parka zanemarena je „humana“ dimenzija zaštite. Rečeno im je: „More je opće dobro.“ Kao da Kornati lebde u zraku, bez ikakve veze s ljudima koji su ih stoljećima oblikovali. I danas institucije u velikoj mjeri zadržavaju taj stav.
Zabranom malog ribolova za osobne potrebe 31. prosinca 2014. ugašena je stoljetna tradicija kornatskog načina života – danas upisana u Registar nematerijalne kulturne baštine RH (2016.). Kornati su prostor bez ijednog kvadratnog metra netaknutog ljudskom rukom, a kultura života na njima jedinstven je primjer opstanka na otoku. Negiranjem tih vrijednosti kroz zabrane, negira se i smisao same zaštite.
Danas svi u Kornatima mogu raditi što žele – osim Kurnatara. Prije bilo kakve zabrane, nužno je objektivno sagledati stvarne uzroke opadanja ribljeg fonda: brze jurilice, rekreativne ribolovce s naprednom opremom, sportske podvodne ribolovce, otpadne vode s brodova… i tek tada usporediti sve to s malim brojem ribara iz nužde.
Svjesni smo da više ništa nije kao nekad i da svi moramo pridonijeti očuvanju prirode. Na to smo spremni – možda po prvi put, i to s višestoljetnim empirijskim znanjima.
Kao lokalna zajednica s dugom tradicijom i iskustvom, želimo aktivno sudjelovati u istraživanjima ribljeg fonda u NP Kornati, doprinositi edukaciji i podizanju svijesti o važnosti očuvanja podmorja te biti ravnopravan partner u oblikovanju strategije zaštite – koristeći pritom svoje tradicijske ribolovne alate isključivo za vlastite potrebe.

U očekivanju poziva na suradnju i dijalog stojimo na raspolaganju.

S poštovanjem,
UDRUGA KURNATARI

Za: Pristup Informacijama
Poštovani ministarstvo za zaštitu okoliša je odogovorilo na isti upit sljedeće:

Poštovani,

uvidom u dostavljeni upit utvrđeno je da se isti odnosi na materiju ribarenja koja je regulirana Zakonom o morskom ribarstvu (Narodne novine br. 62/2017, 14/2019, 30/2023, 14/2024).
Odredbom članka 16. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine br. 85/20, 21/23, 57/24) propisano je da su pitanja ribarenja u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Sukladno navedenom, a temeljem članka 21. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, br. 25/13, 85/15 i 69/22) navedeni upit dostavlja se na nadležno postupanje.

S poštovanjem,

REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
Ministry of Environmental Protection and Green Transition
Josip Kovilić
Službenik za informiranje
Radnička cesta 80/22
10000 Zagreb

t: +385 1 3717 143 |

Molim pomoć za daljnje postupanje!

S poštovanjem,

UDRUGA KURNATARA