Vodič za početnike #

Pravo na pristup informacijama je Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o pravu na pristup informacijama zajamčeno pravo svakoga građanina ili pravne osobe na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj, neovisno o svrsi u koju se informacija želi koristiti. Treba vam nekoliko informacija da biste ostvarili ovo pravo. Imamo pravo znati vas želi opremiti potrebnim znanjem za ostvarivanje vaših prava!

Tko može tražiti informacije od tijela javne vlasti? #

Svatko ima pravo na informacije koje su javnog karaktera, a u posjedu su tijela javne vlasti.

To znači da svaki građanin (fizička osoba, u bilo kojem svojstvu) kao i svaka pravna osoba (tvrtka, udruga civilnog društva, medij, ustanova, i sl.) ima pravo na informaciju koja je javnog karaktera.

To je pravo neovisno o državljanstvu ili sjedištu pravne osobe – jednak je tretman domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. Drugim riječima, pravo možete ostvariti bez obzira jeste li državljanin ili stranac odnosno imate li kao pravna osoba sjedište u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Što mogu zatražiti? #

Pravo na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji. U načelu se mogu tražiti sve informacije koje su dostupne od tijela javne vlasti. Primjeri informacija koje možete zatražiti uključuju:

• ugovori grada s tvrtkom
• bruto plaće gradonačelnika ili načelnika općine
• pripremljena izvješća i studije
• financijski proračun i izvršenje proračuna
• računi koji je grad platio za neke usluge
• zapisnik sastanaka s lobistima.

U smislu ponovne uporabe mogu se tražiti informacije koje ćete ponovno koristiti za komercijalnu ili nekomercijalnu namjenu (npr. izradu mobilne aplikacije). Primjeri informacija koje možete zatražiti uključuju:

• planirani raspored iz voznog reda javnog prijevoza
• registar financijskih potpora
• upisnik zprimljenih zahtjeva
• izvoz iz baze podataka o kaznenim djelima
• informacije o manifestacijama i događanjima za kalendarsku godinu.

Radi se o informacijama o radu tijela javne vlasti, njihovom odlučivanju i odlukama, financijskim pitanjima, registre i upisnike, odnosno svemu što je u vezi s njihovim radom ili organizacijom, osim u slučajevima kada su informacija ili njezini dijelovi zaštićeni zakonom radi očuvanja drugih važnih interesa (npr. privatnosti ili nacionalne sigurnosti). Informacija pri tome obuhvaća sve već postojeće informacije u obliku dokumenata, zapisa ili u bilo kojem obliku zabilježenih informacija (pisanih, vizualnih, slušnih).

Pravo na pristup informacijama je snažan alat ako želite pronaći informacije koje će ići u prilog vašem argumentu ili kampanji. Iako možda nećete koristiti ovu internetsku stranicu kako bi pokrenuli svoju kampanju, ohrabrujemo vas u tome da ju iskoristite za dobivanje informacija koje trebate. Također vas ohrabrujemo u tome da svoje zagovaranje započnete drugdje – jedan od učinkovitih i vrlo jednostavnih načina jest pokretanje vlastitog bloga. Link na vaš članak, objavu na blogu ili objavu na društenim mrežama vezanu uz vaš zahtjev možete dodati ispod vašeg zahtjeva obliku bilješke ili korištenjem linka za dodavanje citata s desne strane uz sam zahtjev.

Kratke i sažete poruke tijelima vlasti pomažu u razumijevanju koje informacije tražite, što znači da odgovor možete dobiti brže.

Postoji nekoliko izuzetaka #

U odnosu na sadržaj informacije, Zakon o pravu na pristup informacijama se ne primjenjuje na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske i na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.

Potrebno je razlikovati zahtjeve za pristup informacijama od odgovaranja na upite, davanja mišljenja i izrade akata. Pravo na pristup informacijama ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da ulaže dodatni trud, povezivanje, tumačenje, odnosno stvaranje novih informacije. Stoga davanje pojašnjenja, očitovanja, tumačenja koja u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama nisu bila izrađena nije "informacija" u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Kada korisnik postavlja pitanja na koja očekuje sastavljanje odgovora npr. davanje mišljenja, obrazloženja, pojašnjavanja, potvrđivanje ili demantiranje navoda i slično ne radi se o zahtjevima za pristup informacijama, te na takve upite najčešće odgovara glasnogovornik tijela javne vlasti i nadležna organizacijska jedinica.

Molimo vas da putem Imamo pravo znati ne tražite sljedeće:

• traženje pojašnjenja, obrazloženja, očitovanja, tumačenja, potvrđivanje ili demantiranje navoda
• argumente koji idu u prilog vašem djelovanju
• izjave koje bi mogle naštetiti ugledu ili vrijeđati druge.

Ako to ipak pošaljete putem portala, možda ćemo biti prisiljeni ukloniti vaš zahtjev radi kršenja pravila ponašanja.

Od koga mogu dobiti ili tražiti informacije? #

Obveznike primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno postupanja po zahtjevima korisnika Zakon naziva tijelima javne vlasti. Kao što to sam naziv kaže, ključni element rada takvih tijela jest rad u javnom interesu temeljem propisane ovlasti ili djelokruga javne službe, financiranje javnim sredstvima ili činjenica da ih je osnovala država, županija, grad ili općina odnosno njihove pravne osobe. Tijela javne vlasti mogu imati i profitni karakter, ali to ih ne isključuje iz kruga obveznika primjene Zakona, ukoliko su ispunjeni drugi uvjeti. Istovremeno, nije svaka pravna osoba ujedno i obveznik Zakona o pravu na pristup informacijama, pa tako privatna poduzeća u načelu nisu tijela javne vlasti.

Tijela javne vlasti od kojih možete tražiti informacije su državna tijela (primjerice Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske), tijela državne uprave (npr. ministarstva, uredi državne uprave), pravosudna tijela (sudovi, državna odvjetništva), lokalna samouprava (općine, gradovi, županije), tijela s javnim ovlastima i tijela koja obavljaju javnu službu (primjerice škole i fakulteti, zdravstvene ustanove, centri za socijalnu skrb, agencije i zavodi, komore), trgovačka društva u većinskom javnom vlasništvu i druge pravne osobe koje se financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja i slično).

Kako biste saznali od kojih tijela javne vlasti možete tražiti informacije, njihov popis možete pronaći na popisu tijela javne vlasti.

U ovom trenutku Imamo pravo znati popis ima više od 6.769 kontakta tijela javne vlasti. On se temelji na instruktovom Popisu tijela javne vlasti kojeg održava Povjerenik za informiranje. Međutim, popis nije stalan i podložan je promjenama. Uvijek postoji mogućnost da neko tijelo nije navedeno u popisu uslijed promjena zakonskog okvira, neka se tijela javne vlasti mogu ukinuti ili nova osnovati, a također se određena trgovačka društva mogu privatizirati ili im se mogu ukinuti javne ovlasti ili takve ovlasti tek mogu dobiti. Stoga je uloga našeg popisa da korisnicima na jednom mjestu omogući lak i pretraživ pristup informacijama od tijela javne vlasti putem dostupnih kontakt podataka za lakše podnošenje zahtjeva ili traženja informacija na internetskoj stranici.

Dobro je znati #

1. Vaša kompletna korespondencija s tijelima javne vlasti putem Imamo pravo znati je javna i pretraživa na internetu. Stoga radi zaštite svojih osobnih podataka nemojte u korespodenciju pisati podatke koje ne želite da se javno vide (npr. kućnu adresu).
2. U korespodenciji s tijelom javne vlasti ne pišite o drugim osobama. Neslužbeno možete primjeniti načelo reciprociteta, ako ne želite javno dati neku informaciju o sebi, ne pišite to o drugim osobama. Pridržavajte se naših pravila ponašanja.
3. Budite ažurni te kada vas obavijestimo pregledajte zaprimljene poruke od tijela javne vlasti. Kvaliteta informacija na ovom portalu ovisi o vama, našim korisnicima. Oslanjamo se na to da svaki zaprimljeni odgovor od tijela javne vlasti pročitate i ocijenite promjenom statusa zahtjeva. Takva će informacija ujedno pomoći i drugima u pronalasku prave informacije. U našoj statistici moći ćemo lakše odrediti koja tijela pravilno postupaju po predmetima odnosno koja tijela ne primjenjuju pravilno zakonske odredbe.
4. Vašu adresu e-pošte nećemo poslati tijelu javne vlasti. Generiramo jedinstvenu adresu @imamopravoznati.org za svaki zahtjev. Tijela javne vlasti će vidjeti samo ovakvu adresu. Vaša osobna adresa e-pošte je sigurna. Pročitajte više o tome kako postupamo s vašim osobnim podacima kada šaljete zahtjev.

A sada? #

Napišite novi zahtjev!
Jeste li spremni? Sada ovdje možete napraviti novi zahtjev za pravo na pristup informacijama.
Detaljne informacije o tome kako podnijeti zahtjev za pristup informacijama pomoću ove internetske stranice možete pronaći na ovom blogu.

O pravu na pristup informacijama
Ovdje možete pronaći sve o pravu na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj.

Naša istraživanja
Informacije o uzbudljivim istragama ili sudskim odlukama možete pronaći na Gongovim internetskim stranicama.

Savjeti o tome kako na Imamo pravo znati možete uključiti praćenje svih zahtjeva za pristup informacijama upućenih vašoj lokalnoj samoupravi te zaprimati obavijesti putem e-pošte možete pronaći u ovom blogu. A ovaj blog objašnjava kako se možete pretplatiti na primanje obavijesti e-poštom o zahtjevima za pravo na pristup informacijama o bilo kojoj temi.

Ako su vam potrebni dodatni savjeti, možete se s vašim pitanjem obratiti Imamo pravo znati zajednici za pomoć, a osim toga imamo sjajnu ekipu volontera koji su uvijek voljni pomoći.

Izjava o izvoru: Dijelovi teksta preuzeti su iz publikacija Povjerenika za informiranje pod Otvorenom dozvolom (NN 67/17).